Od kralja do vikinga: U općini s najviše stoke, junica najtraženija

Duvno, Delminium, Sedidžedid, Županj-potok... sve su to stari nazivi općine koja današnje ime nosi po kralju Tomislavu. Mjesto na kojem se susreću tri povijesno-geografska područja - Dalmacija, Hercegovina i Bosna, Tomislavgrad! 

Ima i onih koji vjeruju da je sve to vikinški svijet. No, mnogima je još uvijek draže izvorno ime, Duvno, što u prijevodu s ilirskog znači pašnjak, odnosno ovca. Ovaj kraj odavnina je poznat po stočarstvu, a danas važi za općinu s najvećim brojem grla goveda u BiH. Svijetli su primjer poljoprivrede i mljekarstva, te područje u kojem je apsolutno svo državno zemljište pod zakupom.

10.000 grla goveda, 6.000 ovaca i 1.500 koza

Ovdašnje poljoprivredne proizvođače najviše muči što nemaju mljekaru na području općine, te ga predaju otkupljivačima u susjednim lokalnim zajednicama. No, ima i drugačijih primjera, poput male mljekare "Eko Vran", koju su otvorila dvojica lokalnih farmera, ali u njoj prerađuju samo ono što sami proizvedu.

Na dnevnoj bazi prosječno je to od 800 do 1.200 litara. Već tri godine ovdje prave svježe sireve i jedini su koji to rade u Tomislavgradu, a plasiraju ih širom Hercegovine.

"U drugom dijelu ovog objekta smo napravili zrionice, komore za tvrde sireve. Nabavili smo i opremu, prese, kalupe, ali još uvijek čekamo da se smiri situacija s tržištem i onda ćemo krenuti i s tim pa ćemo proizvoditi tvrde sireve. Trebat ćemo i veću količinu mlijeka pa ćemo gledati uzimati naše domaće kooperante", kaže Branimir Vučemil, suvlasnik ove sirane.

Pendrek zamijenio pastirskim štapom

Za razliku od njih, mlijeko sa farme "Studena", iz sela Crvenice odlazi u Livno. Ovdje je 400 koza, 300 ovaca i oko 60 grla goveda u tovu. Vlasnik je Ljuban Gudelj, diplomirani kriminalist, koji je policijsku stanicu zamijenio farmom.

No, jasno je da mu i bez pendreka dobro ide. Pod njegovim pastirskim štapom u jednom desetljeću proizvodnja je porasla sa dvije na 200 tisuća kozijeg mlijeka godišnje. A sve zahvaljujući ulaganjima, odnosno uvozu rasnih grla. 

"Veliki nam je problem loša i kvaliteta i genetika, odnosno proizvodne osobine grla koje trenutno imamo na području Bosne i Hercegovine. Da bi to poboljšali radimo određene uvoze, a to je onako i dosta skupo i složeno. I sada smo u nekim pregovorima da uvezemo jarčeve iz Austrije, Njemačke", priča nam Gudelj

U poslove na farmi je uključena cijela obitelj, kaže ovaj otac šestero djece. Za uspjeh su, navodi, potrebni ljubav, strpljenje i mnogo odricanja. U ovom selu je 150 domaćinstava, no obiteljskih štala koje su nekada bile uz svaku kuću više nema, a mještani su zemlju na korištenje bez ikakve naknade dali Ljubanu koji ističe da sada mogu opstati samo ozbiljni proizvođači.

"U zadnjih mjesec i po dana u Tomislavgrad su uvezena tri kamiona rasplodnih junica iz Njemačke, vrlo kvalitetna visokomliječna grla, nijedno nije plaćeno ispod 5.000 maraka (2.555 eura). Znači i dalje je ovdje najtraženiji proizvod kvalitetna junica", dodaje ovaj farmer.

Lokalni proizvodi u Duvanjskoj kući

A, da bi kupili neki tradicionalni poljoprivredni proizvod s ovog područja, lokalci, ali i turisti ih više ne moraju tražiti po selima. Početkom ove godine otvorena je Duvanjska kuća u kojoj se mogu naći i različite rukotvorine i suveniri. Trenutno ima oko 40 kooperanata. Prema riječima Ive Kovačević, članice Poljoprivredne zadruge "Korpa Tomislavgrada", koja je i otvorila ovu kuću, željeli su skratiti put od proizvoda do kupca.

"Znači da nema više nepotrebnog hodanja po selima, kontaktiranja, imaš proizvoda, nemaš, nego na jednom mjestu vjerujem da može svatko naći ili proizvod za sebe ili poklon paket koji je tradicionalni duvanjski proizvod", pojašnjava Iva. 

"Ludi kamen" rezervirali Dalmatinci?

Nezaobilazna destinacija turista već 10 godina je i Eco-selo Grabovica, jedino takvo na neiskorištenom turističkom biseru - Buškom jezeru. Najčešći gosti su zapravo iz Dalmacije, i uglavnom ovdje "staju na ludi kamen". Naime, čak 80 posto svadbenih veselja ovdje organiziraju Dalmatinci. U ponudi ovog jedinstvenog kompleksa izrađenog od kamena i drveta, osim smještaja su i konjički klub, mini zoološki vrt, dječje igraonice na otvorenom, te sportski tereni.

"Što se tiče ovog poteza cijelog od Buškog jezera, Livna i Tomislavgrada, mi smo jedini na ovom području s ovakvom ponudom. I stalno se težimo proširiti, povećati tu svoju ponudu s godinama, svake sezone imamo nešto novo", ističe Marija Alagušić iz ovog eko sela. 

Novinari glavni "pacijenti"

A, nešto novo sprema i Duvanjski viking. Na svom vikinškom imanju do sada je osim domaćih ugostio i turiste iz Hrvatske, Skandinavije, ali i Arapskih Emirata i Urugvaja. Pokriva, kaže nam, cili svit. No, tko će mu vjerovati...

"Moje vikinško ime je Ragnar Kavurson, sve oko nas ovo je vikinški svijet i svi ste vikinzi samo niste još svjesni toga", kaže nam na početku našeg posjeta Duvanjski viking.  

Šalu na stranu, Stipu Pleića znamo od ranije, dok još nije ličio na vikinga, pa otuda i komocija u razgovoru. Njegova neobična priča počela je prije šest godina, izrađivanjem sjekira na što ga je potaknula serija Vikinzi. Danas izrađuje sve iz njihovog života, odnosno ono što uspije vidjeti, a počeo se zanimati i za njihovu kulturu i vjerovanje. Izradio je i drakar, vikinški brod koji je podigao na Buškom jezeru.

"Planiram izgraditi jednu ili dvi' kuće za smještaj gostiju. Ovo lito ćemo krenuti s izgradnjom barem jedne", dodaje Stipe koji je prije godinu dana osnovao i prvi Klub bacača sjekira u BiH, a želja mu je omasoviti ovaj sport i organizirati otvoreno prvenstvo u Bosni i Hercegovini.

Smatra da bi mnogima dobro došlo da se prihvate sjekire: "Psihijatri za svoje pacijente preporučuju kao antistresno bacanje sikira. Može se koristiti u liječenju, pošto tu ima kod nas puno bolesnika, stvarno moglo bi im se pomoći." 

U šali dodaje kako su mu "novinari glavni pacijenti". A, kada je već tako, naša reporterka Martina ušla je u Stipinu "ordinaciju" i probala terapiju. Vjerovat ćemo da je zbog stresa prvo bacanje prošlo neuspješno, ali svi naredni su bili "ravno u sridu". 

Imaju i praslona

Martinu ćemo poslati kao našu predstavnicu ako bude prvenstva, a vas šaljemo u Tomislavgrad. Nedavno su dobili i Turističku zajednicu koja posjetiteljuna nudi brojne ture.

"Od jahanja konja koje imamo u Šujici, koje imamo u Mesihovini, od posjete špiljama, planinarenja koja imamo organizirano s našim planinarima, posjete špilji organizirano s našim speleolozima, a imat ćemo uvršten i biciklizam kao rekreaciju te druge vodiče koji će nas voditi po Tomislavgradu da vidimo sve te prirodne, ali i geografske ljepote, odnosno povijesne ljepote na ovom kraju", navodi Ivan Baković, turistički vodič za područje Tomislavgrada, odnosno Kantona 10. 

Vjerovali ili ne, ovdje možete vidjeti i praslona. Prema preporuci ovog magistra poijesti i geografije, kao obaveznu lokaciju uvrstite Franjevački samostan i muzej koji, uz ostalo, čuva i nalaz praslona. Iran, Minhen i Tomislavgrad, su jedina tri lokaliteta u svijetu gdje su pronađene kosti Mastodonta. Sretan put...

Kako je protekao posjet ekipe Agrokluba Tomislavgradu, pogledajte u videu: