• Ruralni razvoj
  • 23.09.2014. 17:15

Obnova pastirskog etno-eko sela Humac na otoku Hvaru

Pretpovijesno pastirsko selo Humac na otoku Hvaru, u blizini Jelse, zacijelo se budi iz višestoljetnog sna zahvaljujući brizi zajednice i temeljitoj obnovi, i prilagodbi njegovih sadržaja za seoski turizam ne samo u tom podneblju Lijepe naše.

  • 3.159
  • 228
  • 0

Eko-etno selo Humac na otoku Hvaru, udaljeno oko sedam kilometara istočno od Jelse i datira iz 13. stoljeća, poznato je pastirsko naselje koje je u cijelosti godinama napušteno. U Humcu još nema tekuće vode niti električne energije, makar mu je to bilo davno obećano. Unatoč tome ne nedostaje mu posjetitelja – skupine turista tijekom posebice tijekom ljeta, baš kao i lokalnih mještana iz sela Vrsnik, čiji su stanovnici poznati zemljoradnici i vlasnici imanja na području Humca.

Svi ističu kako je u njemu ipak najživlje u lipnju svake godine, baš kako je to bilo i ove, na Dan svetih Ivana i Pavla, kada se otočani okupe u tom mjestu. Svima ondje dobro dođe i restoran, konoba, čiji vlasnik čuva ključeve malenog muzeja u crkvi, a poznata je i tamošnja usluga rekreativnog jahanja na konjima što je također jedinstven primjer na otoku Hvaru. U Humcu je i polazišna točka izletnika prema glasovitoj Grapčevoj špilji iz mlađeg kamenog doba (oko 2.5000. god. prije Krista) – ponedjeljkom, srijedom i subotom.

Pastirsko selo Humac se budi iz višestoljetnog sna zahvaljujući temeljitoj obnovi

Uspon uz litice i ulaz u Grapčevu špilju - Humac

Inače, do sada je u obnovu eko-etno sela Humac uloženo oko milijun kuna, a najavljena je i nova akcija na elektrifikaciji tog mjesta. Mjerodavni ističu kako će se sve raditi pod strogim nadzorom stručnjaka konzervatora kako se ne bi napravili ni najmanji propusti tijekom revitalizacije kompleksa.

I svaki zahvat na objektima takvog karaktera podignutih davno, čak prije osam stoljeća u suhozidu, iznimno je zahtjevan, težak i odgovoran posao za izvođače radova od koji se traži naglašena pozornost. Manje-više svi očekuju kako će organizator i djelatnici kvalitetno odraditi i preostale poslove, dakako uz nadzor stručnjaka splitskog Konzervatorskog odjela. To tvrdi Ivan Grgičević, tajnik Udruge Humac ističući kako je riječ otočnom naselju u kojem ni jedna obitelj ne živi stalno. Kaže kako ljudi, odnosno vlasnici svojih imanja tamo tek povremeno dolaze, i to u sezoni određenih poljoprivrednih, težačkih radova. Napominje kako više od 20 godina tijekom ljetne turističke sezone u Humcu radi, funkcionira konoba čiji je vlasnik Jakov Franičević, koji je ujedno i predsjednik Udruge Humac.

Turisti u Grapčevoj špilji

"On gotovo tijekom cijelog ljeta stalno boravi u Humcu pa je na neki način i čuvar tog našeg mirnog, tihog i živopisnog eko-etno sela koji je satkan u suhozidu zagrljen miomirisnim mediteranskim raslinjem. Naime, Udruga Humac je utemeljena prije 30-ak godina s ciljem revitalizacije naselja Humac, no posebnost tog našeg eko-etno sela je u tome što u njemu, otkako postoji, nikad nisu boravili stanovnici, stanovali ljudi. Dokaz tome je što uz crkvu u naselju ne postoji groblje, no Humac je prepoznatljiv i po čuvenoj Grapčevoj špilji o kojoj su naraštaji učili još iz osnovnoškolskih udžbenika, odnosno u školskim klupama.

Grapčeva špilja je jedan od najstarijih nalazišta ne samo na otoku Hvaru, nego i u cijeloj Dalmaciji, a u njoj postoje dvije prostorije – ulazni hodnik veličine oko 13,5 x 5 m te još jedan veći prostor veličine 22 x 22 metra koja je okružena komorama. Veličanstven prizor predstavljaju stalaktiti i stalagmiti koji dominiraju špiljom, posebice kada su osvijetljeni svijećama. Samoća i mir špilje pružaju savršeno mjesto za razmišljanje, promišljanje. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije je prije šest godina službeno otvorila Grapčevu špilju posjetiteljima, koja je 1964. zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode. Inače, njome od 1996. godine upravlja navedena ustanova koja je započela i temeljite biospeleološka istraživanja", ističe Ivan Grgičević, što potvrđuju i u TZO Jelsa.

Obnovljena Grapčeva špilja u Humcu – poznati turistički raritet otoka Hvara

Turisti u eko-etno selu Humac

Tvrde kako su stanovnici naselja Vrsnik oduvijek imali svoje posjede na tom području. Tako se formiralo to naselje, najprije kao stočarsko, a onda i kao ratarsko, dok gradnja postojećih objekata datira negdje iz 13. stoljeća. Objekti su pretežito podignuti u suhozidu te je sve vrlo zanimljivo vidjeti pa tamo treba doći te osjetiti dar čiste iskonske mediteranske prirode. Udruga Humac je smatrala kako je takvu gradnju – graditeljstvo u suhozidu - na neki način potrebito sačuvati i budućim naraštajima, naselje revitalizirati, prenamijeniti ga i prilagoditi ruralnom turizmu.

Dakako, predstaviti ga i zainteresiranim gostima i u smislu turističke ponude, također omogućiti i razvoj stacionarnog turizma te osigurati ugodan boravak i smještaj zainteresiranih gostiju u njemu. Kažimo kako je specifičnost Udruge Humac i u tome što njezini članovi mogu biti samo ljudi koji su vlasnici posjeda u tom ruralnom prostoru eko-etno sela Humac. Podsjetimo kako je nadaleko čuvenu Grapčevu špilju istražio akademik Grga Novak.

Ranč - rekreacijsko jahanje konja

"U njoj su nađeni brojni nalazi špiljskog pračovjeka, no ona je dakle posljednjih godina obnovljena uz nadzor stručnjaka Javne ustanove za gospodarenje posebnim dijelovima prirode, u nazočnosti konzervatora. Grapčeva špilja u Humcu na otoku Hvaru je dostupna svakom zainteresiranom posjetitelju, a otvorena je tijekom cijelog ljeta i za turiste. Dakako, i to je jedan od bitnih motiva dolaska gostiju u središte otoka Hvara. Naime, to je i dodatni motiv kako u cijelosti treba obnoviti naselje Humac koje je prenamijenjeno u eko-etno selo.

Objekti se moraju učvrstiti, biti sigurni i prilagoditi gostima, a namijenjeni su i kao dopuna ponude ruralnog turizma - ne samo na otoku Hvaru. Očekujemo kako će eko-etno selo Humac biti i jednodnevno izletište, ne samo posjetitelja s područja otoka Hvara, a tu će postojati i mogućnost da gosti u njemu borave i više vremena, odnosno više dana - u specifičnu ambijentu. Tu mogu doživjeti život izvornog, uređenog izvornog ruralnog naselja na način kako bi nazočili, primjerice u berbi smokava, grožđa, rogača, maslina; berbi i destilaciji lavandina ulja, eteričnog ulja; odnosno tako bi svi mogli vidjeti kako se bere, destilira lavanda te eventualno finalizira u nekakav finalni proizvod", objašnjava Ivan Grgičević, naglašavajući:

Obnovljeni sadržaji eko-etno sela Humac obogatili sadržaje seoskog turizma na Hvaru

Grapčeva špilja

"Do sada smo za projekt revitalizacije eko-etno sela Humac najveću novčanu potporu dobili od Splitsko-dalmatinske županije koja je prije 7-8 godina osnovala Fond za pomoć eko-etno selima na svom području kojih sada ima više od dvadeset. Razvojna agencija SDŽ Rera je prije 3-4 godine kandidirala Humac za sredstva iz pred pristupnih fondova, kao međunarodnu suradnju u sklopu Projekta Eko-etno sela otoka Hvara.

U taj su projekt uključena još i eko-etno sela Veliko Grablje, Malo Grablje, Brusje, Rudina. Zahvaljujući baš tom projektu uspjelo se dobiti oko 550.000 eura pa je tako i na područja naselja Humac utrošen dio sredstava. Tim je sredstvima izvršena obnova odnosno rekonstrukcija mjesnog središnjeg trga, napravljena rekonstrukcija jedne manje kuće, kao buduće suvenirnice. Tako se napravilo nekoliko značajnih zahvata u obnovi hvale vrijednih objekata u sklopu eko-etno sela Humac".

Turisti na otoku Hvaru

No, sve govori kao se prastaro naselje Humac u središnjem dijelu otoka Hvara budi iz stoljetnog sna te uz potporu lokalnih i državnih institucija ponuditi svijetu ono što je stoljećima sačuvalo u svojim njedrima – čistoću prirode, povijesno-kulturne raritete, bogatu tradiciju. No, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije mr. sc. Joško Stella tvrdi kako su eko-etno sela nadasve idealna mjesta za opuštanje u miru i tišini, u zvucima čiste prirode dalmatinsko-mediteranskog ambijenta što modernim turistima mnogo znači jer svi traže nešto novo i posebno, ono što nemaju u svojoj sredini gdje su odrasli, i gdje rade negdje daleko izvan Dalmacije odnosno Hrvatske. Drugim riječima oni traže nešto drukčije, prirodno, baš ono što im nude dalmatinska sela u ruralnom prostoru Zagore, na dalmatinskim otocima te u priobalju.

Bartul Tomčića 1928. započeo sadnju lavande i proizvodnju lavandina ulja

"Ponad Malog Grablja je i Veliko Grablje na otoku Hvaru, koje je poznato po uzgoju lavande i proizvodnji lavandina ulja. Primjerice, na otoku Hvaru ima šest eko-etno sela, od kojih su četiri samo na području Grada Hvara. Od mnogih zanimljivih i korisnih turističkih manifestacija, koje su se na otoku Hvaru održavale i tijekom ovogodišnje turističke sezone, treba istaknuti festival lavande koji je održan krajem lipnja ove godine.

Naime, uzgoj lavande na otoku Hvaru započeo je na imanju Bartula Tomčića, koji je u tom ruralnom prostoru počeo saditi lavandu, dakako i prodavati lavandino ulje, još daleke 1928. godine. Upućeni kažu kako je to početak sustavnog uzgoja lavande i proizvodnje lavandina ulja na otoku Hvaru. Poslije toga su i sumještani počeli saditi lavandu i proizvoditi lavandino ulje. Zato je to mjesto poslije toga bilo poznato po uzgoju lavande i proizvodnji lavandina ulja što je u nekom smislu iniciralo i gospodarski preporod tog kraja, a sve se u pozitivnom smislu reflektiralo i na razvoj seoskom turizmu na otoku Hvaru", ocjenjuje mr. sc. Joško Stella.


Fotoprilog


Tagovi

Etno-eko selo Humac Hvar Obnova Jahanje Revitalizacija Udruga Humac Jakov Franičević Ivan Grgičević Mediteransko raslinje Stalaktiti Stalagmiti Grapčeva špiljam Geomorfološki spomenik TZO Jelsa Vrsnik Ruralni turizam Grga Novak Suhozid A

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi