Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Seoski turizam
  • 23.09.2012.

Obnova mlina iz bajke na seoskom gospodarstvu Družbe Pere Kvržice

Vodenica nije samo ukras

  • 2.099
  • 89
  • 0

Družba Pere Kvržice s nama je i u 21. stoljeću, no ovoga je puta nije osnovao Mato Lovrak nego obitelj Komerički iz Bregane. Poput književnih junaka iz Velikog Sela svojim rukama obnovili su stari mlin u Maloj Jazbini nedaleko od Samobora i pustili ga u pogon.

- Gospodarstvo, koje smo nazvali Mlin iz bajke, sagradili smo sin, šogor i ja. Trebale su nam četiri godine da pokrenemo mlin koji je sagrađen 1904. Dobili smo i poticaje grada Samobora - oko 40.000 kuna - jer se mlin ubraja u materijalnu baštinu - kaže Božidar Komerički, koji sa suprugom Marijom, sinom Renatom i još 40 zaposlenih održava obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo kojega je glavna djelatnost proizvodnja kruha i kolača. Mlin, kako kažu, ne smatraju poslom, nego užitkom.

- Radili smo ga s dušom i srcem, više iz gušta i ispunjenja jer je to nešto drukčije, to je mir i priroda i to se ne može usporediti ni s čim - ističe Marija Komerički.

Kladom zaustave potok

Dok su mlin obnavljali, obišli su gotovo sve slične vodenice u Hrvatskoj, no malo tko, kažu, ima takav koji je u funkciji. Uglavnom služe samo kao ukras za turiste.

- Htjeli smo sami proizvoditi brašno, pa smo otac i ja završili školu za mlinare, bez koje ne bismo mogli raditi - kaže sin Renato.

A mlin iz 1904. uistinu zahtijeva posebnu brigu. Kada se žele koristiti vodenicom, potok Bistrec, koji teče uz sam mlin, doslovce zaustave tako što veliku oplavnicu, kladu koja stoji nad potokom, spuste u korito. Tada se kotač zavrti, a mlin počne izbacivati usitnjeno brašno. Osim toga mlina, koji radi na vodu i proizvede 50 kilograma kukuruznog brašna na sat, rabe i mlin na struju, koji ipak radi brže i više.

- Od toga dobijemo po satu 120 kilograma brašna i na njemu meljemo pšenicu. Željeli smo se orijentirati na zdraviju hranu, a u tome je ključan mlin na kamen - kaže Renato.

Od brašna koje samelju rade kruh u svojoj pekari, a uskoro će izgraditi i krušnu peć na imanju, gdje će primati turiste željne seoskog života.

Vrtići i team building

- Lokalno stanovništvo kod nas može mljeti svoju pšenicu i u početku to nećemo naplaćivati - kaže Božidar. Na imanju osim brašna proizvode i svoje vino. Uglavnom rade prema narudžbi i vikendom, kad primaju školske i vrtićke grupe te tvrtke na team building. Tijekom sljedeće godine namjeravaju sagraditi dječje igralište i šetalište do izvora potoka te omogućiti gostima da ondje jednog dana i prespavaju.

Autor: Petra Balija


Izvori

Večernji list


Tagovi

Seoski turizam