Novi sadržaji seoskog turizma na vrličkom području

Vrlička krajina koju sa sjeverozapadne strane zatvara Dinarski masiv, a s jugozapadne planina Svilaja, još je i danas u 21. stoljeću udaljena od velikih revijalnih turističkih destinacija, trgovačkih i industrijskih središta, pa neki kažu kako joj je to i prednost. Mnogo manju površinu od Vrličkog kraja, u čijih dvanaest sela sada živi desetak tisuća stanovnika, ima čak dvanaest općina u Dalmaciji. Ali vrličko je područje najnenaseljenije u Hrvatskoj, jer na kilometru četvornom u prosijeku žive tek nešto više od 23 stanovnika. Zaposleno ih je tek nekoliko stotina, koliko ih kruh još uvijek zarađuje u hrvatskim primorskim i kontinentelnim gradovima te u inozemstvu.

Vrlika pogodna za zdravstveni turizam i golf-igrališta

Nadaleko je poznata pogodnost klime tog podneblja. No uz rijeku Cetinu i Peručko jezero i u najsjeverniji dio Vrličkog kraja prodire topla mediteranska struja koja itekako utječe na klimatske, pedaloške i biološke karakteristike toga kraja. Poluplaninska klima, bogata i bujna vegetacija, živopisni i još nezagađeni krajolici, pa izvorišta i potoci, te blizina Peručkog jezera pružaju neograničene mogućnosti za razvoj turizma - izletničkog, rekreacijskog, zdravstvenog, lovno, posebice seoskog turizma. Plodno Vrličko i Paško polje pružaju velike mogućnosti za razvoj poljoprivrede, a bogati pašnjaci su kao stvoreni za razvoj stočarstva. Zapisano je kako se u potronjem polju nekoć uzgajala i riža zbog podnoih kimatskih uvjeta i izdaćnosti zdrave vode. Dobro upućeni kažu kako je to područje itekako pogodno i za ljude s povišenim krvnim tlakom, šećerom u krvi, dakako i za one sa srčanim tegobama.

Inače, prostori vrličkog podneblja pogodni su za razvoj intenzivnog voćarstva, vinogradarstva, pčelarstva, čak i cvjećarstva te malog gospodarstva, osobito kućne radinosti. Nekada je u Vrlici bilo razvijeno zanatstvo, gdje se njegovalo više obrtničkih zanimanja. Taj je kraj najpoznatiji po tkalačkoj djelatnosti, izradi glasovitih vrličkih pregača, kapica, komparana, no Vrličani su njegovali i keramičarstvo, zidarstvo, tesarstvo, cvjećarstvo, vodeničarstvo. Nisu zanemareni ni zanati vezano za mesarastvo, tokarenje, vodoinstalerstvo, dimnjačare, tapetare, ratare, tekstilce, frizere - dakako i izradu suvenira različite namjene. Njegovala se i trgovina, ali iznad svega ugostiteljstvo te zdravstven-sportski i elitni turizam, dakako i golf tereni. No unatoč prirodnim pogodnostima stanovništvo Vrličkog kraja i nije osjetilo značajniji pomak privrednog razvoja, kao neki krajevi u Hrvatskoj.

Novoizgrađena suvremena infrastruktura temelj bržeg razvitka

Novoizgrađena suvremena infrastruktura, posebno električna energija, vodoopskrba, ptt-mreža i putovi, gradski eko-kanalizacijski sustav, prema ocjenama mjerodavnih, mogu zadovoljiti potrebe stanovništva i gospodarstvenih subjekata, gotovo sve potrebe zacrtan u predviđenom planu razvoja grada i okolice. I postojeći gospodarski i ini objekti poput sinjske Dalmatinke, triljske Cetinke i splitske Dalme - iako su nekad bili okosnicom razvoja - još nisu obnovljeni niti su prenamijenjeni, zarasli u korov, devastirani pa se ni zbog toga nikako ne može ni pomisliti o rješavanju kronične nezaposlenosti u vrličkom kraju, a kamoli prihvatiti povratnike pod tim krovovima. To je, uz ostalo, gotovo svakodnevna tema razgovora u Vrlici gdje se raspravlja i o inim problemima, posebice o mogućnostima razvoja vrličkog kraja i zapošljavanju, imajući u vidu i gospodarsku zonu u Kosorima gdje je realizacija predviđenih projekata također, nažalost, stala uslijed dugotrajne gospodarske krize u Hrvatskoj.

Vrličani kažu kako bi se njihov kraj morao tretirati kao specifičan, najnerazvijenije područje Hrvatske. Govore kako se osnovni pravci razvoja tog najsjevernijeg dijela Splitsko-dalmatinske županije nameću tako reći sami po sebi, ali bi najprije valjalo stvoriti najosnovnije preduvjete, iako je u gradu nastanka Gotovčeve opere Ero s onoga svijeta izgrađena temeljna komunalna infrastruktura, gdje ima dovoljno električne energije, vode, a i telefonski priključci su osigirani, asfalt doveden u svako selo. Mnogi ističu kako je vrličko područje iznimno pogodno za seoski turizam, osim što neki ipak zagovaraju i povratak industriji, više poljoprivredi i proizvodnji zdrave hrane, ugostiteljstvu, zanatstvu odnosno obrtu, kućnoj radinosti, trgovini i drugim privrednim djelatnostima. Za to sve, dodaju, valja privoliti investitore, ulagače, osigurati sredstva koja u zadnje vrijeme ma baš nitko ne nudi s obzirom na iznimno dugotrajnu recesiju u državi. Vrličani kažu kako se ipak naslućuju nositelji projekata, budući ulagači, zahvaljujući i konkretnim razrađenim izvedbenim programima i elaboratima.

Kako privoliti investitore i u Vrlici otvoriti nova radna mjesta?

Svjesni su činjenice kako se gospodarska nerazvijenost, zaostalost uvjetovana još u bivšoj državi, a poslije nažalost i veliko-srpskom agresijom na Hrvatsku uoči i tijekom Domovinskog obrambeno-oslobodilačkog rata, koju je na sebi itekako osjetilo stanovništvo na tom području, ne može u kratkom razdoblju prevladati te učiniti blagostanje kako bi željeli svi Vrličani. No zahvaljujući prirodnu položaju i tradiciji, manje-više svi očekuju kako će na njihovu području brže razvijati ruralni turizam koji se u Hrvatskoj operativno organizirano počeo razvijati prije šesnaest godina odnosno 1996., godinu dana nakon povijesne vojno-redarsvnee Oluje odnosno još tijekom obnove. Prema ocjeni stručnjaka vrlički kraj za tu gospodarsku djelatnost, koja obuhvaća resore poljoprivrede, ruralnog razvoja, zaštite prirode i okoliša, kulture, graditeljstva, obiteljskog poduzetništva, kućne radinosti, financija te ine djelatnosti.

Unatoč svemu neki će ipak reći kako seoski turizam u proteklih šesnaest godina još nije toliko prepoznatljiv u vrličkom kraju, iako je namjera države i jedinica lokalne samouprave, posebice županija da to bude najprepoznatljiviji oblik turizma. Sve govori kako vrlička kućanstva u svojim projektima te akcijama nagovještavaju osmišljeniju operativnost i organizaciju svim djelatnostima koje objedinjuje seoski turizam, dakako i jače oslananje na svoje snage. Osim svih pogodnih prirodnih i kumnikacijskih uvjeta, uz to i duge tradicije, više će djelovati na objedinjavanju poljoprivredne i stočarske proizvodnje, i prerade, kućne radinosti, prezentiranju domaće tradicijske gastronomije, etno-baštine, suvenira i turističkih usluga - riječju, već postojećih i na tržištu potvrđenih resursa, sve na održivu razvoju.

Vrličko područje pogodno i za eko-etno naselja

Doima se kako Vrličani i dodatno pokušavaju organizirati kako bi na potpuno drugi način postavili kontunirani razvoj ruralnog turizma na svom području te mu udahnuli više zamaha, razmišljajući i o mogućnostima obnove starih sela i njihovoj prenamjeni u eko-naselja te i taj projekt uklopiti u turizam. No, osim administrativnih, birokratskih, organizacijskih i financijskih i inih problema za kućanstva i na tom području, koja su se opredijelila za tu djelatnost i koji se kane baviti tom djelatnosti, vjerojatno se ogledaju i u još nedovoljno definiranoj kategoriji ruralnog turizma. Nailaze i na toliko neočekivane, dodatne zapreke vezane za velik broj propisa i uredbi, što itekako koči brži prosperitet i jače financijske cikluse u tom segmentu gospodarske djelatnosti. Kažu kako ih sve nije lako prevladati uz dodatnu aktivnost, mudrost i dovitljivost.