Na farmi pored kućera, gosti mogu pomusti koze i popiti tradicionalno piće biklu

Farmu su sagradili u čast djedova na mjestu gdje su mukotrpno kopali nasade vinove loze. Poslije loze ondje je bila lavanda, a sada su masline.

"Naša obitelj se poljoprivredom bavi već više od 100 godina, a mi smo puni volje nastaviti tradiciju", kažu članovi obitelji Kuzmičić s otoka Hvara koja se bavi proizvodnjom ekološke i zdrave hrane, ali razvija i seoski turizam.

Farma pored kućera

Posjeduju 400 maslina, vinograde, smokve. Imaju 14 koza od kojih svaka ima ime, jarca po imenu Hugo, dva magarca - Miru i Boba, dva psa - Mašu i Laju, a tu je i legendarni patak.

"Bavimo se proizvodnjom kozjeg mlijeka i sireva, suhih smokava, vina, likera, domaćih sokova, prošeka i maslinovog ulja", govore članovi poljoprivrednog gospodarstva smještenog nedaleko sela Zastražišće. Gospodarstvo postoji od 2008. godine, a farmi su dali naziv 'Family farm Kod Kućera' jer je smještena pored kućera (trima) koji je ujedno i 'srce' farme. Doznajemo da se jedino u ovom selu tako naziva trim.

Starim ljudima su kućeri značili život jer su ih štitili od vremenskih neprilika. U njima su se ljudi stisnuli oko vatre i čekali da prođe nevrijeme. Naime, nije postojala mogućnost brzog bijega do toplog doma jer im je jedino prijevozno sredstvo bio tovar pa su kućeri, jednostavne kamene građevine, bile savršeno rješenje.

Specijalitet kuće je Bikla

Na gospodarstvu rade svi članovi obitelji, četiri generacije. Djed Dragi koji ima 93 godine još je uvijek aktivan, radi s maslinama i pomaže u gradnji kamenih zidova. "Baka Meri brine o kokama i obrađuje vrt. Elza i Sara prave kozji sir, peku kruh, poslužuju goste. Tonči i ja radimo sve poslove vezano za životinje, vino i nove projekte na farmi. Najmlađi član gospodarstva je Antoni koji ima samo 4 godine - on animira vršnjake koji posjete farmu", govori Dragan Kuzmičić i dodaje da je ovo peta sezona da su otvorili svoja vrata.

Razvojem poslovanja su zadovoljni. Prodaju kozje mlijeko i sir otočanima i turistima koji ih posjete tijekom ljeta, a ljudi najčešće dolaze sami na farmu po preporuci nekoga tko je već kušao njihove proizvode,

Vrijedna obitelj uspjela je povezati turizam s poljoprivredom i stočarstvom. Posjetitelji su, kažu, oduševljeni što mogu sami hraniti životinje ili pomusti koze, a potom kušati sir i popiti specijalitet kuće, Biklu - alkoholno piće dobiveno miješanjem crnog vina i kozjeg mlijeka.

"To su naši djedovi pili za snagu i otpornost, a služila je i kao afrodizijak", otkrivaju i dodaju da je im je cilj da se turisti osjećaju 'ko doma', da budu opušteni i uživaju u prirodi i sa životinjama. Turisti danas traže zdravo, ugodno, novo, drugačije, jednostavno i prirodno te žele aktivan odmor.

"Dajemo sve od sebe kako bi im to omogućili", kažu Kuzmičići koji gostima vole pričati o svojim životinjama, ali ih i upoznaju s tradicijom ovoga kraja. 'Kod kućera' ćete upoznati tradiciju otoka Hvara i Zastražišća svim osjetilima.

Žele nešto ostaviti generacijama koje dolaze

Željeli su proširiti turističku ponudu na istočnom djelu otoka. "Taj dio Hvara je dosta nerazvijen i zakinut u osnovnim stvarima. Nema pitke vode, većina uvala nema struje, infrastruktura sporo napreduje, a ujedno je to najprometnija turistička ruta jer oko 80 posto automobilskih gostiju dolazi preko luke Sućuraj", upoznaju nas s aktualnom situacijom. Za cijeli bi otok, ističe Dragan, bilo dobro da se krene u realizaciju ceste Poljica-Sućuraj. Na taj način bi se olakšalo putovanje s kopna jer je počela izgradnja nove luke,

Obitelj se u prošlosti bavila raznim poslovima, ali sada su se orijentirali na poljoprivredu, ugostiteljstvo i turizam. Željeli su stvoriti nešto svoje, na vlastitoj zemlji i nešto što će ostati generacijama koje dolaze. Prednost rada u poljoprivredi vide i u tome što ne postoji radno vrijeme od-do, a kada se radi iz ljubavi, to ispada više kao hobi. Pored toga, raditi na svježem zraku pa i teže fizičke poslove je prava uživancija.

"O zdravlju da ne govorimo - svi smo počeli konzumirati po jednu jušnu žlicu našeg maslinovog ulja ujutro jer smo shvatili koliko nam čini dobra", govore.

Sadit će lavandu i masline, graditi boćalište i dječje igralište

Kažu nam da nisu osjetili posljedice općenito lošije turističke sezone jer su i domaći ljudi uvidjeli značaj prirodno uzgojene hrane. "Trebali bi svi biti više motivirani i s poljoprivredne i turističke strane da se što bezbolnije izvučemo iz trenutne situacije", dodaju i pojašnjavaju da im se za vrijeme 'lockdowna' život nije previše promijenio jer su na farmi i poljima obavljali poslove koje bi ionako u tom periodu odrađivali. 

Prošlu sezonu su upoznali mnogo zanimljivih gostiju. Jedan od njih je bio biciklist koji je krenuo pedalirati duž cijele Afrike. Neki od posjetitelja žele i pomoći brojnim idejama i savjetima. Tako im je talijanski bračni par ponudio pomoć oko marketinga. Do sada su organizirali dva vjenčanja na farmi, a ideja ima napretek.

"Doista nema ljepšeg osjećaja od toga da gosti prepoznaju tvoju ideju i strast toliko da ti požele pomoći. Takvi se turisti vraćaju u destinaciju pa se stvaraju prijateljstva za cijeli život", zadovoljno primjećuju. Za sada imaju u planu sadnju polja lavande, stotinjak maslina, izgradnju terena za 'balote' i dječjeg igrališta.

Dobra ideja i predanost - recept za uspjeh

Zadovoljni su što su se upustili u ovaj obiteljski posao jer nema veće nagrade nego kada živiš i radiš s ljudima koje voliš. Ne pomišljaju o odlasku iz Hrvatske jer misle da kod nas posla ima i da se može dovoljno zaraditi, samo treba imati dobru ideju i na njoj raditi. Osim toga, oni koji imaju mogućnost, možda bi trebali razmisliti o povratku na selo. Ne samo da je sigurnije, poručuju, već mnogo mirnije, ali i zdravije jer je zrak čišći, a čovjek na selu pored svega mora biti fizički aktivan.

"Ako ste u potpunosti predani poslu kojim se bavite i uživate u njemu, tada ste i opušteni pa sve ide lakše. Drugim rječima, bilo da se radilo o poljoprivredi, stočarstvu ili nečem trećem, unesite u to sve što imate - dajte cijeloga sebe", kažu vrijedni i složni članovi brojne obitelji Kuzmičić.