• Obrt Kamenice
  • 31.07.2018. 10:30

Motar, kapari, maslinovo ulje i marmelade, obitelj Mardešić spojila poljoprivredu, turizam i trgovinu

Supružnici Ivanka i Vicko Mardešić iz Podhumlja nedaleko Komiže spojili su turizam, poljoprivredu i trgovinu. Maslinovo ulje, marmelade, likeri ali i mediteransko bilje motar i kapari kojeg skupljaju po stijenama uz more, dio su njihove delikatesne ponude, a "pomoć na putu" realizacije svojih ideja dala su im i sredstva iz Programa ruralnog razvoja.

Foto: arhiva obitelji Mardešić
  • 4.538
  • 594
  • 0

Poljoprivredu, trgovinu i turizam spojili su supružnici Ivanka Jović Mardešić (54) i suprug joj Vicko (58) iz Podhumlja u Komiži na otoku Visu i pokazalo se - živjeti se od toga može. Doduše, uz dosta rada. Onaj tko od njega bježi ne bi mogao opstati. Tvrdi to naša sugovornica Ivanka koja je svojedobno dala otkaz u pošti i krenula u vlastiti obiteljski posao ustrojivši sa suprugom, inženjerom poljoprivrede, Obrt “Kamenice”, po imenu tamošnjeg im dijela plaže.

Proizvodi ta komiška obitelj svoje ekstradjevičansko maslinovo ulje od domaćih sorti maslina (oblica, lastovka, levantinka) i talijanskih (pendolino, leccino), a broje 200-njak stabala svojeg maslinika dok stotinjak imaju u dugoročnom najmu. Pedeset im je maslina, kažu, izgorjelo u požaru pa čekaju njihovu obnovu. Od sorti koje imaju, ističu kako su talijanske sigurnije od domaćih, jer primjerice oblicu “možda jedne godine imate a možda nemate” dok su inozemne u “konstanti”. Mardešići nisu u eko proizvodnji, ali svoje biljno blago ne tretiraju pesticidima, već ga “puštaju na volji majci prirodi”. Godišnje proizvedu od 250 do 700 litara maslinovog ulja ali sve to “ovisi o godini”.

Ako budu na najmanjoj godišnjoj litraži ulja, prodaju ga po pola litre i to isključivo u staklenim bocama, a u rinfuzi svoje tekuće “zlato” ne prodaju. Ako pak s uljem dođu na više od 700 litara kupcima ga nude po 0,25 odnosno pola litre i litru koja im košta 125 kuna. Prodaju ga u omanjoj unajmljenoj trgovini gdje su i drugi njihovi proizvodi poput marmelada što ih spravlja radišna gospođa Ivanka. Ima tu okusa dunje, naranče, limuna, domaće sitne višnje, tamnih šljiva, smokve, kupina...

Marmelada od kupina najzahtjevnija jer se bere po dračama

Marmelada od kupina najzahtjevnija je jer se plodovi beru u prirodi “po dračama” pa se doma dođe često izgrebanih ruku. “U mojim marmeladama nema zgušnjivača, već samo šećer, voće ili vanilin šećer” ističe gospođa Ivanka. Teglica bilo koje marmelade od 220 grama košta im 25 kuna a o tome koje najbolje idu, kaže “svak' ima svoje okuse”.

Osim po marmeladama zamiriši dom vrijedne žene i ušećerenim limunovim koricama, bademima, likerima ali i mediteranskim biljem i nekadašnjom hranom ribara motarom i kaparima. 

Sjevernjaci u pravilu najviše reagiraju na marmeladu od smokvi, Poljaci i Mađari oduševe se na limun i naranču a naši se nemalo razniježe na okus dunja. Svoje goste, a bude tu i vegetarijanaca pa i vegana, već tradicionalno pogosti palačinkama, a pruži im se prilika kušati i njenu komišku pogaču. Osim po marmeladama zamiriši dom vrijedne žene i ušećerenim limunovim koricama, bademima, likerima ali i mediteranskim biljem i nekadašnjom hranom ribara motarom i kaparima. Motar zvan i Petrovac sakupljaju po uvalama na Biševu (Porati) i stijenama istočno od plaže Kamenice. To je posao supruga joj i jednog od sinova koji s ocem već u pola pet ujutro malom brodicom odlazi po tu “ribarsku” biljku. Kada se iskrcaju, na stijenama se beru zreli listovi motara koji moraju biti debeli i “tusti” a ne tanki. Kapare beru od kraja svibnja do kraja lipnja ali i taj posao ovisi o godini.

Kapare i motar po starinskim recepturama

Po starinskoj jednostavnoj recepturi motar i kapare stavljaju u razblaženu “kvasinu” jer bi je jača izgrizla pa bi bili gnjecavi. Kapare je zahtjevno brati jer jedan grmić da tek šaku plodova, koji se u pravilu mogu brati svaki treći dan i nemalo po suncu. Teglicu motara (dobar je u salatama) od 220 ml prodaju po 30 kuna a kapare (stari su ih ribari stavljali u brudete) po 35 kuna. Sve što proizvedu i prodaju, (nositelji su priznanja i oznake Hrvatski otočni proizvod), a u cijelom poslu majci i ocu pomažu i sinovi, Deni (27) i mlađi Marino (25) koji je završio ekonomiju smjer turizam pa je i službeno “osoba od struke”.

Kako govori dva jezika zadužen je i za korespodenciju s budućim gostima od kojih im najčešće dolaze naši mlađi imućniji parovi a ima i Engleza odnosno obitelji s djecom te Amerikanaca. Kuća im je 7 km od Komiže u Podhumlju, smještena uz cestu i nije tik do mora, ali ima bazen pa je osvježenje uvijek dostupno

Za bazen potpora Ministarstva turizma 50.000 kuna

Izgradila ga je obitelj svojim novcem i uz potporu Ministarstva turizma od 50.000 kuna. O bazenu naša sugovornica u šali kaže da je poput “kućnog ljubimca”, jer zahtijeva svaki dan čišćenje i brigu, a kako je nedaleko njega i domaći vrt s rajčicom, krastavcima i drugim povrćem ima tu često zemlje crvenice. Da ona ne bi stvarala neuredan dojam za vanjsko je čišćenje uvijek zadužen usisavač – robot.

Kako doznajemo, problema s vodom tamo nemaju, jer Vis ima svoju vodu pa je pohvalno da za lanjske suše nisu imali redukcije vode, tek nešto s tuševima na plaži. A redukcije posebice nema u apartmanima Mardešića (tri su u funkciji, četvrti će biti) koji nose četiri zvjezdice. Supružnici su za svoj, kako kažu zaokruženi posao, od HBOR-a dobili kredit od 700.000 kuna uz dva posto kamata na deset godina.

Prošli mjeru Ruralnog razvoja 6.3  

Prošli su i mjeru Ruralnog razvoja 6.3 od 15.000 eura bespovratnih sredstava od čega obitelj namjerava izgraditi kušaonicu, u kojoj će plasirati i kupcima na licu mjesta nuditi svoje proizvode. Rok iskoristivosti tih sredstava im je tri godine, nakon čega dolazi kontrola vidjeti što se od novca i kako iskoristilo. Njihova će kušaona, kažu, na krovu imati solarne panele a sve što su zamislili morali su predočiti u troškovniku i s cijenama. Potporu su od 85 posto oplemenila sredstva Europske unije a 15 je posto izdvojila Hrvatska. Na pitanje jesu li zadovoljni svime postignutim kažu da jesu, ali uz gotovo 20 sati rada. No oni vole to što rade a ističu “samo da je zdravlja”. Dobro je već i to što su bukirani do polovice rujna iako sunca i kasnog ljeta kod njih bude i u listopadu pa i duže.

Prošli su i mjeru Ruralnog razvoja 6.3 od 15.000 eura bespovratnih sredstava od čega obitelj namjerava izgraditi kušaonicu, u kojoj će plasirati i kupcima na licu mjesta nuditi svoje proizvode.

"Financijska nam je potpora iz Programa ruralnog razvoja svojevrsni “vjetar u leđa”, kaže naša sugovornica, ističući da im je, uz viziju i cilj koji imaju, dobiveni novac ”pomoć na putu”. "Nama je to svakako značilo jer dobivanjem sredstava ste u prednosti. Dobro je i to da je u svim našim administrativnim i birokratskim sporostima netko ipak mislio da se do sredstava uspije doći nekomplicirano”, kaže radišna Komižanka.

Javili su se na natječaj, predočili sve zamisli (izgradnja, uređenje prostor i dr.) koje bi realizirali i prošli. Konzultante, dodaje gospođa Ivanka, sami biraju a iz mjere 6.3 od 15.000 eura bespovratnih sredstava, plaća se i njihov rad koji u pravilu košta oko 1.000 eura odnosno do 10.000 kuna. Za veća realizirana sredstva i mjeru veća su i izdvajanja za rad konzultanata kojima se dio podmiruje iz sredstava ali tada se treba dati i predujam. O tome kako odabrati konzultante, naša sugovornica kaže kako to nije problem jer u toj se branši svi manje više poznaju, a i proizvođača s oznakom Hrvatskog otočkog proizvoda ”ima pun katalog” pa do informacije i savjeta nije problem doći.   


Fotoprilog


Tagovi

Vis Komiža Ivanka Jović Mardešić Vicko Mardešić Obrt kamenice Ruralni razvoj


Autorica

Snježana Kratz

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.


Partner

Ruralni razvoj RH

Ulica Grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: 01 6408 144, web: http://ruralnirazvoj.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi