Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Moslavačka priča
  • 27.12.2020. 13:30
  • Sisačko-moslavačka, Mala Ludina

Moslavačka priča - spoj domaće hrane, tradicije i suvremenog

Maksimalno se trudimo postići domaću atmosferu - uz starinske kuće, starinski namještaj i domaću hranu. Sve to, naši gosti vole začiniti dobrim moslavačkim Škrletom, autohtonom sortom koju nabavljamo od obližnjih vinara, otkriva Snježana Ožetski.

Foto: Vedran Stapić
  • 3.234
  • 710
  • 0

"Nekada smo živjeli u šesteročlanoj obitelji - baka, djed, mama, tata, brat i ja. Djed i baka su se bavili poljoprivredom, naporno su radili i nisu imali puno, ali su bili sretni i zadovoljni”, započinje Snježana Ožetski, direktorica tvrtke Moslavačka priča d.o.o. iz Male Ludine podno Moslavačkog gorja.

Prisjeća se kako se uvijek našlo vremena za rodbinu i kumove, kako su se međusobno posjećivali i pomagali si kada god je bila potreba. “Sjećam se tih druženja prilikom berbe kukuruza, žetve i drugih radova. Uvijek bi sve završilo veselo uz dobru domaću hranu i piće”, govori i dodaje da je zajedničko druženje bila kruna mukotrpnog rada u polju, da se kod njih uvijek spajalo ugodno s korisnim. Vjerojatno je to i recept za uspjeh u poslovanju koji su s vremenom postigli.

Krenuli s jednom kućicom i ribnjakom

Ta ljubav prema zavičaju i kulturnoj baštini prenosila se s koljena na koljeno. “Tata i mama došli su na ideju da u blizini našeg rodnog sela izgrade nešto za obiteljska okupljanja. Krenuli smo s jednom kućicom i ribnjakom, a s vremenom smo poželjeli tu ljepotu pokazati i ostalima”, otkriva početke. Nemiran duh tjerao ih je dalje pa su uskoro iz okolice prenijete i druge hrastove kuće koje su namjestili stoljetnim visoko stilski restauriranim namještajem. Željeli su oživjeti sjećanja na prelijepa prošla vremena.

Na imanju radi cijela obitelj i svatko ima određena zaduženja. “Otac, koji ima već 82 godine, također je vrlo aktivan. Vitalan je i pun ideja, a njegovo bogato iskustvo uvijek cijenimo te ga s divljenjem slušamo”, s velikim poštovanjem govori ponosna kći naglašavajući da on brine o farmi jelena i obrađivanju polja kukuruza koji siju za njihovu hranidbu. 

Bajkovito zdanje nastalo iz želje za mjestom obiteljskog okupljanja (Foto: arhiva Moslavačke priče)

Snježana se bavi turističkim dijelom poslovanja (ugostiteljstvo i najam kuća za odmor), a uvelike joj pomaže stariji sin koji je turističke struke. Navodi da je vrlo poduzetan i samostalan u radu te se raduje vidjeti ga jednoga dana na njenom mjestu. Mlađi sin je informatičke struke te s ocem odrađuje brojne ostale poslove u obiteljskoj tvrtci. “Svi su vrlo vrijedni i ne znam koga bih izdvojila jer je svaka karika izuzetno bitna”, naglašava svjesna da su za uspjeh najvažniji sloga, upornost i neumoran rad.

Jela spravljaju po tradicionalnim recepturama

Posjetiteljima prvenstveno nude domaću hranu, moslavačke specijalitete koje spremaju po tradicionalnim recepturama, ali i lovačke. “Specijalitet kuće je jelen u umaku sa suhim šljivama u crnom vinu i dizani knedli na pari. Svakako treba probati i lovačke kobasice od jelenskog mesa kao i paštetu od jelena s domaćim kruhom”, preporuča voditeljica restorana. Nude i ostale domaće specijalitete od kojih izdvaja trgance s lukom i špekom, sukance, vanjkuše s prepečenim vrhnjem, mlince i krpice.

Samo domaće čeka vas u priči ove obitelji (Foto: arhiva Moslavačke priče)

Ono što ne proizvedu sami, nabavljaju od lokalnih poljoprivrednih gospodarstava. “Maksimalno se trudimo postići domaću atmosferu - uz starinske kuće, starinski namještaj i domaću hranu. Sve to, naši gosti vole začiniti dobrim moslavačkim Škrletom, autohtonom sortom koju nabavljamo od obližnjih vinara”, doznajemo.

Raj za ljubitelje prirode

Najčešći posjetitelji su iz Zagreba, ali dolaze i iz ostalih dijelova Hrvatske, a nisu nepoznati niti turistima iz drugih europskih zemalja. Zadovoljni gosti rado šire dobru priču među prijateljima i poznanicima, a naši sugovornici najvećom nagradom smatraju činjenicu da se posjetitelji ovdje osjećaju kao kod svoje kuće.

“U ovo vrijeme kada svi živimo ubrzano, mnogi se vole opustiti u umirujućoj prirodi. Ovdje vas okružuje zelenilo i tišina, eventualno čujete šum vjetra i cvrkut ptica”, pozivaju na odmak od svakodnevice. Šuma u kojoj obitava oko 250 divljih životinja (jelena lopatara, običnih jelena, košuta) sigurno će svakoga očarati. 

Osim izvrsne hrane i odmora u zelenilu, gosti imaju na raspolaganju teniski teren na umjetnoj travi, nogometno igralište, viseću kuglanu, vanjski bazen i dječje igralište. Kažu da bi voljeli zaokružiti priču sa welnes centrom koji bi uključivao unutarnji bazen, saune, sprave za vježbanje i slično.

Ljubav prema rodnom kraju

Obitelj Martinac iz Obedišća primjer je kako se s koljena na koljeno prenosilo i njegovalo zajedništvo, ljubav i sloga. Za stvaranje Moslavačke priče najzaslužniji je Stjepan Martinac, koji je sa suprugom Katicom krenuo u poduzetničke vode. Njihov entuzijazam zarazio je i mlađe naraštaje koji se dan-danas svesrdno trude ponuditi nezaboravan odmor. Time žele, prema riječima Olega G. Lasunskog, vratiti ‘međuljudski dug na liniji rodni kraj – domovina – čovječanstvo, kao karike jedinstvenog i neraskidivog lanca’.

U okolnoj šumi obitava oko 250 divljih životinja (Foto: arhiva Moslavačke priče)

U poduzetništvu, kaže Snježana Ožetski, svakako nije lako, treba puno rada i odricanja. No, ako stvarno odlučite uspjeti, tada ćete to i ostvarititi.

"Vodili smo se onom starom koju su nam usadili djedovi i bake - red, rad i disciplina. I, naravno, ljubav prema rodnom kraju i kulturnoj baštini. Danas smo tu gdje jesmo”, za kraj će.


Fotoprilog


Tagovi

Moslavačka priča Seoski turizam Čuvanje tradicije Snježana Ožetski Obitelj Martinac


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."