Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Međimurje malo
  • 08.11.2022. 09:00
  • Međimurska, Križovec

Međimurska turistička ruta priča je o hrastu, zmaju, ali i povezanosti ugljena i termalne vode

Med dvemi vodami je centar za posjetitelje, koji priča priču o međimurskoj prirodnoj baštini, između Mure i Drave, a smjestio se u malom naselju Križovec, na adresi koja je ujedno i jedini hrvatski trg posvećen prirodi.

Foto: Marinko Petković
  • 342
  • 83
  • 0

Smješteno između rijeka Mure i Drave, na početku Panonske nizine i uz prve sunčane obronke Alpa, smjestilo se Međimurje malo. U njegovu Eko muzeju se nalaze brojne atrakcije: Odnavek, Svetec, Malin, Matul, Steiner, Biciklin, Pozoj, Zlato, Popevka te Jesti i piti natpisi odmah na početku dvorane uz kartu ovoga kraja. Osim toga, to su ujedno izložbeni moduli o popevkama, arheološkoj i sakralnoj baštini, mlinu na Muri, ispiranju zlata na Dravi, Starom gradu Zrinskih, prirodnoj baštini, kulturi vina, tradicionalnoj gastronomiji, te životu i djelu dr. Rudolfa Steinera, koji je rođen u Donjem Kraljevcu. 

"U međimurskoj palači turizma, gdje se nalazi i Eko-muzej Međimurje malo, posjetitelji upoznaju što karakterizira ovaj kraj i gdje se, na kojoj lokaciji, a i dalje ih gradimo i razvijamo, mogu upoznati s njegovim prirodnim divotama, ali i vrijednoj tradicijskoj i kulturnoj baštini", kaže direktor TZ Međimurske županije Rudi Grula, koji je umnogome zaslužan za razvoj održivog turizma u Međimurju, što potvrđuju i brojne nagrade.  

Što krije Riznica Međimurja?

Prema njegovim riječima, muzej smješten u fortifikaciji Starog grada Zrinskih u Čakovcu, ima status zaštićenog nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značenja. Stalni postavi podijeljeni su na dvije muzejske jedinice: klasični zavičajni postav u sklopu palače i suvremeni postav nematerijalne baštine pod imenom Riznica Međimurja u vanjskoj fortifikaciji. Inovativan i moderan muzej prostire se kroz prizemlje i prvi kat manjeg sjevernog bastiona i zgrade koja ga povezuje s centralnim bastionom. Razgledavanje počinje od gornjeg kata prema niže. Na prvom katu mogu se upoznati i razgledati sva zaštićena nematerijalna kulturna dobra te vjerovanja i predaje. 

Mlin na Muri ima i sobu zadnjeg mlinara Franca Žalara

Kustosica muzeja Ines Virc je kazala da je trenutno 13 registriranih nematerijalnih kulturnih dobara: medičarski obrt, umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka, međimurska popevka- tradicijski napjev Međimurja, Štrigovska skupina govora, Svetomarska mikrotoponimija, tradicijsko lončarstvo, tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije, umijeće izrade i sviranja cimbala, umijeće izrade tradicijske pokladne maske pikač, umijeće izrade tradicijskog božićnog nakita-kinč, umijeće sviranja na tamburama farkašicama, umijeće vađenja zlata te Hrvatske tradicije slavljenja sv. Martina biskupa, Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što. Na dio postava o zaštićenim kulturnim dobrima, dodaje, nastavlja se dio o usmenoj tradiciji.

Virc je otkrila skrivene interaktivne dijelove ovog muzeja koji dodatno pojačavaju priču o bogatoj povijesti. Kroz takve dijelove posjetitelji se upoznavaju s intrigantnim pričama o nadnaravnim bićima poput svečara, dravskih i murskih deklica i vilama, vodenjacima, vragima... .

Dio postava posvećen je predaji o zmaju Pozoju koja još uvijek živi u narodnoj predaji u Međimurju. Tema postava u prizemlju je uvjetovana izvornom prostornom namjenom. Naime u prošlosti ovdje su se nalazile tamnice, držalo se oružje i ratna oprema, stanovala je vojska, postojale su konjušnice... Posjetitelji mogu vidjeti repliku čardaka na rijeci Muri, repliku dravske šajke (čamca, op.a.), autorsku kiparsku izvedbu legende o čakovečkom zmaju Pozoju, svjetleće stablo svijeta, hiperrealističke skulpture povijesnih likova u prirodnoj veličini, kao što je hologram Nikole Zrinskog Sigetskog te zatvorenike u tamnicama.

Med dvemi vodami ima 61 vrstu riba i 43 vrste ptica

Što je mrtvica, ima li i Međimurje svog bakalara, zašto je bitno očuvati ptice bregunice, tko su laporaši, o čemu pripovijeda legenda o dravskom vodenjaku, tko su fljojsari, koja ptica tropskog izgleda leti tim krajem tek su neka pitanja na koje odgovor daje interpretacijski centar Med dvemi vodami. Riječ je o jedinstvenom centru koji priča priču o međimurskoj prirodi i baštini. Smjestio se u malom naselju Križovec, na adresi Trg međimurske prirode 1 koji je ujedno i jedini hrvatski trg posvećen prirodi. Postav se nalazi u prizemlju u kojem je jasno pokazan utjecaj rijeka Mure i Drave na ovaj kraj, a u okolišu je interpretacijska brvnara Moj hrast Adam, koji je bio star 500 godina, a osam ljudi ga je moglo obuhvatiti. No, prije skoro sto godina, 1925. je srušen zbog drvene građe za izgradnju tradicionalne međimurske hiže.

Naša domaćica je bila Roberta Radović, koja nam je otkrila da je Regionalni park Mura-Drava, proglašen 2011. godine, a čuli smo, između ostalog, da se košnja trave mora obaviti do 15. lipnja na Matulovom gruntu, koji je zaštićeno područje, kako bi brojna flora i fauna, a prije svega brojni leptiri, te čak 61 vrsta riba, 43 vrste ptica i 19 zaštićenih vrsta sisavaca, mogli živjeti u skladu sa prirodom.   

Trg međimurske prirode 

Kako se čulo, Mura izvire u Austriji na 1.828 metara, do čijeg izvora vodi planinska ruta. U Dravu se ulijeva kod Velikog Pažuta, između Donje Dubrave u Međumurju i Legrada u Podravini, koja je nosi sve do Dunava. Inače, Veliki Pažut je poseban ornitološki rezervat od 571 ha. Muzej, pak, čuva upomenu na ispiranje zlata od kojeg je u Donjem Međimurju, nekada živjelo 200 obitelji.

Mlinarska kuća Žabnik je najsjeverniji objekt u zemlji   

Nedaleko od centra Svetog Martina, nalazi se Mlinarska kuća Žabnik. To je ujedno i najsjeverniji objekt u Hrvatskoj, koji okružuju energizirajući labirint ljubavi na otvorenom, dječje igralište, stari mlin i skela koji su i danas u funkciji. Na gornjem katu hiže nalazi se etnografska zbirka prikazana kroz interaktivni postav. Zbirka priča priču o starom zanatu mlinarenju, ali i o životu mlinara, te životu uz rijeku Muru. U bogato mursko mlinarsko područje posjetitelje uvodi 3D film koji prikazuje s kakvim se razmišljanjima i događajima susretao jedan mlinar, budeći se još za mraka, kako bi na vrijeme obavio svoje dužnosti.

Dejan Krajačić iz TZ Svetog Martina na Muri pokazat će kako se nekada mljela pšenica, odnosno nastajalo brašno, a doživjet ćete i vožnju skelom s jedne strane Mure na drugu. Nekad je skela služila za prijevoz strojeva i vozila, a danas služi kao turistička atrakcija. Nakon uživanja u prirodi i predaji o radu i životu mlinara, zavirite u Mlinarsku kuću u kojoj ćete kušati autohtona jela Međimurja.

Kopali ugljen, pa otkrili vodu za terme

Najnoviji objekt na velikoj turističkoj ruti, koji je otvoren ovog ljeta u Murskom Središću je Spomen dom rudarstva-Cimper. Tamo se posjetitelji mogu upoznati sa svim vezanim uz rudarenje na ovom području, koje je počelo organizirano, prvo površinski još davne 1919. godine, pa podzemno od 1938. godine. Na svome vrhuncu je rudnik od 2.000 žitelja ovoga mjesta, zapošljavalo njih čak 1700. Spomen kuća funkcionira 'prema najavi', a naš domaćin je bio Zoran Turk, koji je sudjelovao u stvaranju ovog postava i sam potomak rudara, koji su sve do prije 50 godina, kada je zatvoren, iskapali ovu vrijednu rudu.

Da biste vidjeli kako su rudari nekad vrijedno radili, trebate na glavu staviti kacigu, a kroz mrak ovog postava prođete s upaljenom rudarskom lampicom. Turk ističe vrijednost ovoga mjesta, zahvaljujući kojem je i otkrivena ljekovita voda u obližnjim termama Sveti Martin, koji se na početku zvale kupalište Vuškovec. Ovdje ćete saznati sve o vrstama i nastanka i izvorima ugljena, o počecima iskopavanja i u konačnici kraja industrijske eksploatacije. Postav ovog spomen doma je kombinacija poučnih panoa, multimedijalne opreme i stvarnih eksponata na katu obnovljene stare željezničke utovarne stanice ugljena, a doznaje se puno toga o teškom životu vrijednih rudara, ali i brojnih rudarki.

Hrast iz Međimurja se izvozio u Francusku za izradu vinskih bačava

Tehnološki procvat se dogodio zahvaljujući vađenju ugljena, te o mističnim bićima koja se vežu uz rudarenje i koja su trajno ostala zabilježene kroz lokalni folklor. "Istina je da je rudarenje donijelo procvat našem kraju, ali je bila i prevelika cijena koja se za to plaćala jer se gubilo zdravlje, ali i ljudski životi", zaključuje Turk. 


Fotoprilog


Tagovi

Međimurje Palača turizma Eko muzej Mlinarska kuća Rudnik


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.