Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Učimo od Mađara
  • 30.06.2014. 13:55

Lovni turizam kao po špagi!

Tko nam tu treba biti uzor. Lov u Mađarskoj je izuzetno atraktivan i doživljaj je za svakog lovca. I možemo reći da su oni ipak dosta ispred nas u tom načinu organizacije turizma.

  • 739
  • 66
  • 0

Lovni turizam u našoj zemlji, bez obzira na kritike, ipak nije tako loš. Ništa loše u tome da nas zaobiđu horde lovaca koje pucaju na sve što se miče. No, što je tu važno. Važno je dovesti one koji će dolaziti i loviti i mnogo trošiti u vanpansionskoj potrošnji. Tko nam tu treba biti uzor. Lov u Mađarskoj je izuzetno atraktivan i doživljaj je za svakog lovca. I možemo reći da su oni ipak dosta ispred nas u tom načinu organizacije turizma. Kod njih je najinteresantnija divljač jelen obični, jelen lopatar, divlja svinja, i svakako lov srnjaka.

Harsany lovna kuća

Sve to imamo i mi, s tim da mi to nudimo i na području Gorskog kotara, Like, Dalmacije i drugih područja bližih moru. Mi možemo ponuditi i lov na otocima izvan sezone. No, kako to rade Mađari, uvjerili smo se u posjeti području Debrecena, Miškolca i mjesta Harsany. Mađarska zauzima značajno mjesto kao europska lovna destinacija. Mađari govore da je Mađarska jedno veliko lovište, u usporedbi sa Hrvatskom njihova su lovišta površinom veća, a poneka imaju i preko 100.000 hektara. Lovišta su u državnom vlasništvu šumarije, ili njima gospodare lovačka društva te su neka i u privatnom zakupu. Nema lovišta ispod 3.000 hektara, u Mađarskoj velika većina divljači živi slobodno, što lov čini vrijednijim i zanimljivijim, ističu u jednoj agenciji specijaliziranoj za organizaciju lovnog turizma.

Harsany lovna kuća

Krivolov kod Mađara nepoznata stavka

Mađarske šume u svojim lovištima imaju izuzetne lovačke kuće i nude vrhunsku uslugu lovcima, dok lovačka društva također nude izuzetno kvalitetnu ponudu i gostoljubljivost za lov u njihovim lovištima. Od 1. će se srpnja zbog jednostavnije procedure lakše dolaziti na hrvatska lovišta. I dalje će morati imati hrvatsku lovačku iskaznicu, ali više neće plaćati 100 kuna takse i prijavljivati oružje, što im je oduzimalo dosta vremena. Lovci na tom području Mađarske troše dva ili tri puta više negoli običan turist.

Harsany lovna kuća

Dvije trećine za razliku od nas, troše na smještaj, ugostiteljske i druge usluge. Mađari odstreljuju oko 200.000 grla srneće divljači, a odstreli se oko 30.000 grla jelenske divljači. No, naši sjeverni susjedi mogu se pohvaliti time da je krivolov kod njih nepoznata stavka. I u tom području Mađarske sve je odlično organizirano. Logistika je na prvom mjestu, a to je pored smještaja usluge prije, ali i poslije lova. Privatni smještaji i restorani u Harsany-u su jednostavno fantastični. Na području Harsany i Miškolca oko 51 % šuma je zaštićeno područje, koje ima bitan utjecaj na upravljanje. Imaju 25 % jelena, 19 % srne, 25 % muflona i oko 31 % divljih svinja.

Harsany lovna kuća

Brojevi jelena lopatara su minimalne, ali vole ih spominjati. To je brdovito područje. Oni ga zovu planinama iako se radi o brdima koja nisu viša od 400 metara nadmorske visine. Mnogo je šuma i prevladavaju hrast, bukva i bagrem. To je inače i privlačno odredište sportskih ribiča, ali ipak ne toliko da bi privlačilo strane ribolovce. Boravili smo u jednom od najljepših pansiona koje gotovo isključivo koriste lovci. Radi se o Harsányi Harsona fogadó és étterem. Sve je jednostavno fantastično. Hrana, mađarska, ali i internacionalna uz birana piva, vina sve je u svrhu zadovoljavanja potrebe gostiju. I ono što je zanimljivo, uvijek je bolje da su pansioni u centru mjesta jer se onda podiže vanpansionska potrošnja.


Tagovi

Lov Harsany Jelen Srna Jelen lppatar Divlje svinje Lovačke kuće Debrecen Miškolac Lov srnjaka Jelenska divljač Harsányi Harsona fogadó és étterem Muflon Bukva Bagrem Zaštićene šume Lovni turizam Krivolov


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.