Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Seoski turizam
  • 12.03.2015. 16:05

Ljubav prema kamenu atrakcija ruralnog turizma

Kamenoklesarska škola u Pučišćima na otoku Braču ima značajno mjesto i u dopuni seoskog turizma - gotovo na svim razinama Lijepe naše. Bračani ističu kako je ta škola postala i turistički hit čiju radionicu u neočekivano velikom broju redovito svake godine posjećuju turisti razgledavajući kamene rozete, stupove, kapitele, različite vaze, portrete, zanimljive monografije kamenih korica, diveći se djelima polaznika i njihovih učitelja

Foto: Klesarska škola u Pučišćima na otoku Braču
  • 2.089
  • 120
  • 0

Kamenoklesarska škola u Pučišćima, jedina takva na otoku Braču, ima značajno mjesto u dopuni ruralnog, odnosno seoskog turizma za šire područje Splitsko-dalmatinske županije. Svake godine postaje sve privlačnija i turisti ju više posjećuju radi zanimljiva načina obrade kamena, dakako i izrade suvenira od kamena.

Bračani ističu kako je ta škola postala i turistički hit, čiju su radionicu u neočekivano velikom broju posjete i inozemni turisti, željni domaćeg autohtonog ambijenta. To su potvrdili i tijekom ovogodišnjih srpanjskih dana kada su mnogi od njih klesarskoj školi hrlili autobusima, osobnim automobilima, biciklima i motociklima, dakako jahtama i brodovima, te inim turističkim prometalima.

Kamenoklesarska škola - značajno mjesto u dopuni ruralnog turizma

Radi razgledavanja te odgojno-obrazovne ustanove, posebice njezine privlačne radionice, u Pučišća dolaze i velike skupine gostiju gotovo iz svih turističkih destinacija ne samo na otoku Braču, nego i brodovima iz Omiša, Makarske, Tučepa, Baške Vode. Doznali smo kako tijekom svake minule godine spomenutu kamenoklesarsku posjeti i više od 15-ak tisuća gostiju, a procjenjuje se da će taj broj biti znatno nadmašen tijekom ovogodišnje turističke sezone.

Klesarska škola u Pučišćima na otoku Braču

Rekoše nam kako se tolikim brojem posjetitelja ne mogu podičiti ni mnogo jače muzejske sredine u većim gradovima. Mjerodavni ističu kako se mnogi gosti vraćaju u više navrata u obilazak radionice Kameno-klesarske škole u Pučišćima želeći vidjeti baš ono čega nema u sredinama gdje rade i žive. Najviše se zadržavaju razgledavajući kamene rozete, stupove, kapitele, različite vaze, portrete, također i zanimljive monografije kamenih korica.

Međutim kako svake godine za Uskrs započne turistička sezona i na otoku Braču, već tada Klesarska škola u Pučišćima ima svoje goste koji rado razgledavaju radionicu i djela učenika, dakako uz pratnju i stručna objašnjenja praktičnih učitelja. Doznali smo kako škola ima uredne ugovore s turističkim agencijama koji tamo dovode goste autobusima i brodovima, pa se koji put dogodi tolika gužva uslijed čega učenici na momente prestanu raditi, dok turisti ne napuste njihov radni prostor. Upućeni u šali kažu kako ima slučajeva da katkada i neki turisti rade u kamenu ističući skupine gostiju iz Slovenije.

Klesarska škola u Pučišćima

Riječ je o umirovljenicima koji već nekoliko godina, tijekom turističke sezone u ljetnim mjesecima kada nema nastave, redovito dolaze raditi. Ostanu i po 15-ak dana, a usput se i kupaju u moru i sunčaju na čistim šljunčanim plažama. Naime, u jutarnjim satima rade u kamenu, a istog se dana poslijepodne kupaju i sunčaju. Iako je riječ o ljudima kojima je prvi susret s kamenom baš u radionici Klesarske škole, ipak uz pomoć praktičnih učitelja-majstora nešto realiziraju, isklešu, izrade u kamenu te taj svoj uradak odnose sobom poput suvenira. Većina njih su takav odmor još više zavoljeli te se isti već nekoliko godina vraćaju radionici Klesarske škole u Pučišćima.

I turisti u radionici škole izrađuju suvenire dok su na ljetovanju u Pučišćima

Tako turisti doznaju i plemenitu metaforičnu izreku Bračana prema kojoj se kamen bere pa im i to u školi stručno objasne meštri od kamena. Da, kamen se bere poput plodova, jer je on za nas plod koji nas je othranio. Pogotovo je othranio nas u Pučišćima koji stoljećima živimo od kamena. Naime, Bračani klesare odavno nazivaju škarpelinima, prema tal. riječi skalpelino, što znači klesar. Zato je i naš moto škarpelin, a za nas klesare je to fin i častan naziv.

Klesarska škola u Pučišćima na otoku Braču

"A i pjesme su napisane o škarpelinu koje se često pjevaju i čuju ne samo u Dalmaciji te na radio-postajama (primjerice, pjesma Škarpelin čiji je autor Tedi Spalato). Doduše, naša Klesarska škola ima dugu tradiciju, dulju od jednog stoljeća odnosno 104 godine, kako djeluje u Pučišćima, s tim da je na sadašnjoj lokaciji od 1956. minulog stoljeća. Prije nekoliko godina slavili smo 100. obljetnicu njezina utemeljenja i rada kada je škola ujedno izdala i monografiju. Inače, radimo gotovo punom snagom, koliko god možemo i želimo", ističu učenici i njihov učitelj praktične nastave Daslav Petrović.

Potonji kaže kako u Klesarskoj školi radi više od 20 godina, dok je Petrović u kamenu od samog rođenja. Otac mu je imao mali privatni kamenolom gdje je, voli reći, na primitivan način brao kamen - motikom, mašklinom, polugom, čekićem, batom. I to su bili sitni kameni komadi, rukama izvučeni iz zemlje, te mu je obitelj gotovo živjela od toga, uz vinogradarstvo, maslinarstvo, stočarstvo (ovčarstvo), ribarstvo, vrtlarstvo, a poslije i seoski turizam. Ističe kako se kamenom bavi u slobodno vrijeme kada ne radim u školi i kamen mu je sve u životu. Iskreno govoreći, Petrović zacijelo voli kamen i kod njega je stvorena ljubav prema njemu još u djetinjstvu.

Tako mu je, napominje, kamen svaki dan u ruci, pri ruci, bez kojeg ne može zamisliti normalan život na otoku Braču. Dodaje kako je do sada dosta toga radio, izradio i izgradio te da iza sebe ima i nekoliko izložbi na različite motive. U školi je također funkcionira dobro iako je s djecom malo teško raditi, pogotovo u današnje vrijeme, rekao bi Petrović, svakim danom sve teže.

Polaznici Klesarske škole ispred ulaznih vrata

"Ali svi učenici naše škole, nakon što završe školovanje, mogu naći posao u struci, s tim da oni najbolji, rekao bih najtalentiraniji, mogu biti i samostalni majstori, dok i ostali uz njih mogu odlično funkcionirati. Neki nastave i studirati. No kamen je naš brend po kojemu je Brač odavno prepoznatljiv. To je bijeli vapnenac, stijena, koji je nastao taloženjem, kristalizacijom kroz milijune godina, te mu se lako može ustanoviti slojevitost, odnosno onaj položaj u kojem je stajao u prirodi, tek pogledom na školjkice od kojih je sastavljen, odnosno formiran", objašnjava Daslav Petrović, nastavljajući priču o kamenu:

Pučišća prepoznatljiva i po bračkom kamenu koji predstavlja brend cijelog otoka

"Kamen je prirodni materijal kao i drvo. Nekome je gotovo neshvatljivo kako izvađeni kamen iz zemlje treba sušiti barem šest mjeseci, prije no što se počne obrađivati, kako bi ga se upotrijebilo, pogotovo za neki ekskluzivni rad. Kada se kamenu priđe, pristupi, poznavajući bar nekoliko stvari koje valja poštovati, onda nije toliko zahtjevna njegova daljnja obrada. Učenike odgajamo i obrazujemo na način da cijene taj materijal, jer kamen je ipak materijal koji se ubere u prirodi, te da je svaki komadić kamena dragocjen. Inače, kamen je naša baština, posebice ovdje u Pučišćima te na cijelom otoku Braču.

To je naš brend, a tako prema njemu odgajamo i našu djecu, čuvajući taj materijal. Ovdje je naša Klesarska škola praktično kao muzej, čija je radionica bogata suvenirima od kamena različitih veličina i motiva. Mi koji smo ovdje svaki dan na kamen smo se navikli još od djetinjstva. No, ljudi koji ovdje dođu sa strane, pogotovo oni kojima je to prvi put, ostanu zapanjeni, oduševljeni izgledom same radionice. Mnogima od njih je neshvatljivo kako ljudi svojim rukama dan-danas mogu napraviti sve ono što vide u radionici naše Klesarske škole te u njenu okruženju. Do sada smo nastupali i na dosta sajmova, izložbi diljem Europe, posebice u Dalmaciji i Hrvatskoj te u BiH. Iako financijski nikad nismo bili jaki, no bili smo ustrajni i nekako drukčiji od ostalih, baš zato što radimo na način koji je u nas, baš kao i u svijetu, gotovo izumro."

U Klesarskoj školi ponikli vrsni klesari koji su izgradili zadivljujuće građevine

Uostalom, nije slučajnost što su najveći, najpoznatiji klesari u Hrvatskoj, pa i šire, ponikli baš u Klesarskoj školi u Pučišćima. Riječ je o vrsnim klesarima, majstorima koji su nekada radili i gradili sve građevine kojima se i danas divimo. I u naše vrijeme postoje ljudi koji to mogu obnoviti, napraviti gotovo sve onako, kao i njihovi prethodnici. Petrović poručuje kako se mora čuvati ta tradicija naše bogate baštine kako ne bi propalo ono što je netko izgradio prije više od stotinu, tisuću godina, te da se i u današnje doba odgajaju i obrazuju ljudi koji to sve mogu održati i sačuvati.

Za vrijeme predaha alati miruju u radionici

Diči se, baš kao i svi zaposlenici Klesarske škole, upravo time što je njezina radionica iz Pučišća obnavljala Zagrebačku i Šibensku katedralu, a u tom iznimno zahtjevnom poslu sudjelovao je i Daslavov kolega Ivica Nižetić. Petrović dodaje kako majstori, koji su ponikli u toj Klesarskoj školi i radionici, danas drže vodeća mjesta u klesarstvu Hrvatske, pa i znatno šire. No Petrović ocjenjuje kako će se tradicija nastaviti tim više što u svakoj generaciji ima oko 10 % učenika koji su vrhunski kamenoklesari. Doduše, oni se još moraju izgraditi, dodatno educirati, nastaviti raditi i tražiti se u tome jer čovjek uči cijeli život, posebice kada se zna kako je i kameno-klesarstvo umjetnost, najbliže kiparstvu, iznimno značajno i za ruralni razvoj te što se danas sve više izrađuju i suveniri od kamena i kao dopuna seoskog turizma.

Prema neslužbenim podacima ta je stručna škola u četverogodišnjem i trogodišnjem trajanju za zvanja klesarskog tehničara i klesara primjerice školske godine 2013/2014. imala 85 učenika u 7 odjela, dok ih je tri godine prije bilo gotovo stotinjak, točnije 96. Zapravo, zanatska klesarska škola traje tri, a tehnička četiri godine. Ali jedne minule školske godine u prve razrede se nije upisao ni jedan učenik s otoka Brača, ali ih je bilo u višim razredima, baš kao i iz svih krajeva Hrvatske te iz susjedne BiH. Naime, proteklih je školski godina bilo i učenica, ali 2013/2014. nije bila ni jedna. Inače, učenici su smješteni u Domu Klesarske škole, dok polaznici s otoka Brača putuju. Škola ima neznatan broj svojih učenika i u privatnom smještaju, jer je kapacitet školskog doma 60 postelja.

Kemeno-klesarstvo ima značajno mjesto i za ruralni razvoj ne samo Dalmacije

U radionici Klesarske škole u Pučišćima

"Zadovoljan sam svime u Klesarskoj školi i radionici u Pučišćima, putujem svaki dan i nije mi teško. Trenutačno radim na izradi kamenice. Najprije izravnam kamen, zatim kamenicu polako udubljujem špicom i čekićem. Onda radim pleter na njezinoj vanjskoj strani. U ovu školu me dovela ljubav prema kamenu i klesarstvu, a i blizina moga rodnog mjesta. Inače, u mojoj obitelji se prije mene nitko nije bavio kameno-klesarstvom pa u tome nemam tradicije. Školu pohađam četvrtu godinu koju ću, nadam se, uspješno završiti, a zatim i studirati", najavljuje svoju budućnost Luka Juras. Jedan od njegovih kolega je na školovanje u Pučišća došao iz okolice Dubrovnika.

"Ovdje mi je super, imamo svoje društvo, dobri su nam profesori, odlični stručnjaci. Zadovoljan sam i smještajem u Domu Klesarske škole. Upravo radim zidnu polu-fontanu, a to su mi odredili meštri u radionici. Od alata koristim piket, zubatku, dlijeta, čekiće", ističe Lukin školski prijatelj.

Učenik Ilija Perić je iz Rame došao u Klesarsku školu u Pučišća tvrdeći kako sličnih stručnih škola nema u BiH. I on je svjestan činjenice kako mu ta škola daje mogućnost za nastavak daljnjeg školovanja. "I meni je ovo četvrta godina kako pohađam nastavu u Klesarskoj školi. Prije dolaska u Pučišća puno sam razmišljao u koju ću se srednju školu upisati, u čemu mi je pomogao i moj rođak kamenoklesar koji je također završio ovu školu, te se uspješno bavi obradom kamena. Sugerirao mi je da upišem ovu školu, poslušao sam ga i nisam se pokajao. Ovdje sam se smjestio u Dom Klesarske škole, čime sam također zadovoljan. I moji roditelji su me savjetovali da idem u klesarsku školu u Hrvatskoj zato što u BiH nema nekog izbora srednjih stručnih škola. Tako je ova škola bila moj izbor, ono što sam želio. A ljudi su ovdje, u školi i susjedstvu, tako dobro da ne mogu biti bolje", riječi su Ilije Perića.

Učenici Klesarske škole oduševljeni uvjetima učenja te odnosom učitelja i mještana

U radionici Klesarske škole

"U ovu školu sam se upisao zato što volim kamen i klesarstvo. I to me je dovelo na otok Brač, a ne more, kupanje, sunce, turisti, jer u Hercegovini nisam imao drugog izbora. Ovdje mi je dobro, a u radionici mi je najteže raditi u praksi, klasati kada je vruće tijekom ljeta, ali se rashladim kupajući se u moru kada se zaborave sve teškoće. Nakon završetka ove škole u četverogodišnjem trajanju, najvjerojatnije ću se upisao na faks i studirati na Umjetničkoj akademiji u Širokom Brijegu jer mi je ona najbliža rodnom mjestu. Na moje opredjeljenje je najviše utjecao moj otac koji se godinama bavi klesarstvom", tvrdi Mate Petrović iz Tomislavgrada.

Upućeni ističu kako je Klesarska škola u Pučišćima jedina takva ne samo na tim prostorima, nego je jedna od rijetkih i u cijeloj Europi. I ono što je posebice zanimljivo je način klesanja koji se, ističu majstori, temelji na najboljim tradicijama vrsnih bračkih klesara. Riječ je o onim meštrima koji su tradicionalne zubate alate preuzeli i naslijedili još iz rimskog doba. Radi se o alatima koji su u obradi kamena koriste gotovo u izvornom, nepromijenjenom izgledu gotovo dvije tisuće godina. To su alati koje i turisti mogu upoznati dok razgledavaju radionice kamenoklesarske škole kada ju posjete: piket odnosno čekić zašiljen s obje strane martelina odnosno fina zubatka, gruba zubatka, mnoga dlijeta, osim različitih strojeva za obradu kamena.

No, čim turisti doznaju kako je riječ o bračkom kamenu kakav je nekoć davno ugrađen u čvrste zidove Dioklecijanove palače u Splitu te da živi već 1.700 godina, onda su to činjenice kakve rijetko gdje mogu čuti na nekom drugom mjestu, odnosno gradu ili u zemlji. Inače, od tog kamena danas se u radionici Klesarske škole u Pučišćima mogu nabaviti i suveniri te ih ponijeti za uspomenu svojim kućama. Mladi se naučnici zarana privikavaju fenomenalnom bračkom kamenu i već u klesarskoj radionici stvaraju majstorska djela, ostvarujući tako i svoje dječačke želje.

Film o Klesarskoj školi i radionici te o Pučišćima na Japanskoj televiziji

U sjećanje mnogih posjetitelja u Hrvatskoj i izvan nje usjekla se i izložba njihovih uradaka, primjerice ona u Parizu. I specijalnu emisiju o njima i njihovim djelima u trajanju od 50 minuta, poput dokumentarnog filma, nedavno je snimila i Japanska televizija. Tako su se i stanovnici, tv-gledatelji zemlje izlazećeg sunca bar donekle upoznali s radionicom Klesarske škole u Pučišćima na otoku Braču koja im je, ističu, bila itekako zanimljiva. Dakako, zanimljiva je i poruka pjesnika Jakša Fiamenga, odnedavno i člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti: „Dok postoji neba, uvijek će postojati i kamen da ga podrži", a Bračani bi dodali: "Dok je Klesarske škole u Pučišćima, bit će vrsnih klesarskih majstora i plemenitog kamenoklesarskog zanata. Sve govori kako bi tu činjenicu trebalo jače uključiti i u bračku turističku ponudu."

Foto: Klesarska škola u Pučišćima na otoku Braču


Fotoprilog


Tagovi

Klesarska škola Učenici Turisti Seoski turizam Splitsko-dalmatinska županija Brač Uskrs Kamene monografije Umjetnička škola Pučišća Berba kamena Meštri od kamena Daslav Petrović Katedrale Luka Juras Ilija Perić Mate Petrović Jakša Fiameng