Pretraga tekstova
Područje grada Nina nadaleko je poznato po ljekovitom blatu i soli, koje mnogi turisti koriste u zdravstvene svrhe. Dvije zadarske studentice smatraju da turistima može pružiti puno više.
Ljekovito blato, ninska sol, blaga mediteranska klima i čisti zrak samo su neke od, za turizam, važnih karakteristika grada Nina u Zadarskoj županiji. Upravo one bile su osnovno polazište projekta Lutum, kojega su osmislile Angela Pavlović i Ana Franić, studentice 3. godine preddiplomskog studija Kulture i turizma, na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru.
Ana i Angela došle su na ideju o izgradnji zdravstveno-lječilišnog turističkog centra Lutum. Shodno trendu sve veće brige o zdravlju, izgledu i općenito zdravstvenom, tjelesnom i duhovnom stanju, ponuda zdravstvenog turizma danas postaje sve važniji dio ukupne turističke ponude brojnih destinacija.
Riječ je o modernom centru, namijenjenom posjetiteljima svih dobnih skupina i koji bi zadovoljavao različite zahtjeve vezane uz njhovo zdravlje. Centar bi se sastojao i od turističkog naselja za smještaj posjetitelja, turističko-ugostiteljskog kompleksa, specijaliziranog prodajnog centra autohtonih ninskih proizvoda i ostale odgovarajuće infrastrukture. Kada su u Poslovnom dnevniku vidjele natječaj Hrvatska pamet Hrvatskoj, odlučile su detaljnije razraditi projekt i njime se prijaviti na natječaj.
Kao jedan od glavnih benefita izgradnje ovakvoga centra smatraju otvaranje velikog broja radnih mjesta za građane Nina i okolice, što bi moglo uvelike utjecati i na demografsku sliku grada, odnosno zadržavanje u Ninu, mladih ljudi s potrebnim znanjem za razvoj turizma i ostalih grana gospodarstva.
Razvojem projekta uredio bi se i sustav vodovoda i odvodnje otpadnih voda, kao i cjelokupni okoliš na tome području, ali i prometna povezanost između gradova u okolici.
Tako bi se spojio ljetovališno-kupališni turizam koji se temelji na povezivanju proizvoda sunca i mora sa zdravstvenim turizmom. Posjetitelji bi s jedne strane imali mogućnost uživati u kupanju u moru, dok bi s druge mogli koristiti raznolike usluge liječenja. Također planiraju poštovati načela održivog razvoja, kako bi se što manje narušio okoliš koji je dosada netaknut.
Između ostalog, ugradnjom solarnih panela, sunčeva bi se koristila za dobivanje električne energije, a bazeni bi se punili filtriranom morskom vodom kako bi bilo sigurno da je zdravstveno ispravna. Nama se projekt čini itekako zanimljivim, a ocjenjivački sud će svoje reći između 01. listopada i 15 .studenoga 2015. kada će trajati finalno žiriranje svih prijavljenih projekata. Pobjednici će biti poznati u petak 11. prosinca 2015.
Foto: nin.hr
Fotoprilog
Tagovi
Ljekovito blato Ninska sol Nin Zadarska županija Anglela Pavlović Ana Franić Medicinske svrhe Razvoj turizma Zdravstveni turizam Zdravstvene usluge Projekt Lutum Reuma Neplodnost Kožna oboljenja. Jod Solarni paneli Morska voda
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji