• IPARD
  • 27.05.2013.

LEADER za ruralno područje

Za LEADER (Liaison Entre Actions de Developpement de l’Economie Rurale), model koji vrlo dobro funkcionira već 22 godine u Europskoj uniji, Programom ruralnog razvoja (Rural development Programme) predviđena su znatna sredstva koja se kombinacijom dobre volje, vizije i mašte uz malo uloženih sredstava mogu višestruko uvećano vratiti. I to na račun pojedinca, ali daleko više i zajednice

  • 2.295
  • 87
  • 0

U Republici Hrvatskoj, u okviru predpristupnog programa IPARD predviđena je Mjera 202 nazvana LEADER, a služi upravo financiranju LAG-ova preko kojih se provode LEADER načela. Ove godine u veljači, po prvi puta bio je raspisan natječaj za Mjeru 202, podmjeru pod nazivom „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja“ a očekuje se još barem jedan natječaj tijekom 2013.

Reformom strukturnih fondova 1987. godine uveden je koncept “Inicijativa zajednice” - koji je omogućio EU Komisiji osiguranje posebnih sredstava za mjere od posebnog interesa za Zajednicu - između ostalih i za inicijativu LEADER koja je pokrenuta 1991. Prije svega treba pojasniti neke pojmove jer takvog su karaktera da ih je teško jednom riječju dovoljno dobro definirati pa tako kada govorimo o ruralnom prostoru to nikako ne podrazumijeva samo poljoprivredni ili seljački dio prostora.

Ruralno područje: zapravo nema jasne zemljopisne podjele područja niti popisa/definicije ruralnog stanovništva ali možemo navesti univerzalna obilježja ruralnog područja (prema Ashley i Maxwell, 2001.) a to su:

  • Prostor gdje ljudske naseobine i infrastruktura zaposjedaju manji dio krajolika;.
  • Prostor u kojemu prirodni okoliš obilježavaju livade, šume, planine ili pustinje;
  • Manja naselja (prosječno od 5-10.000 stanovnika);
  • Prostori u kojima većina ljudi radi na obiteljskim domaćinstvima;
  • Cijena zemljišta je relativno niža od urbanih područja;
  • Mjesta gdje gospodarske aktivnosti opterećuju povećani troškovi, prvenstveno uvjetovani udaljenošću od gradova i neadekvatnom infrastrukturom.

Prema smjernicama koje opisuju ruralno područje Hrvatska se svrstava u ruralne zemlje, u kojoj polovina stanovnika živi u nekoliko većih gradova koji pak zauzimaju relativno malu površinu. Kako ruralni prostor u brojkama definira Republiku Hrvatsku vidi se iz sljedećih podataka:

  1. 91,6% od ukupnog prostora RH nalazi se na ruralnom području,
  2. 88,7% naselja nalazi se na ruralnom području,
  3. 47,6% stanovnika RH živi na ruralnom području.

Možemo zaključiti da nešto manje od 50 % stanovnika naše države živi na čak 91,6 % teritorija RH što doslovno znači da gotovo polovina stanovnika održava zamalo cijeli teritorij Republike Hrvatske. Ovih se činjenica ne trebamo sramiti, pogotovo ne u novoj europskoj obitelji koja je u svojim najrazvijenijim dijelovima uvelike prenapučena sve manje industrijom ali zato sve većim brojem stanovnika po km2, jer osim što zdravo živimo imamo i sve predispozicije za održiv ruralni razvoj za koji su u EU predviđena zaista značajna financijska sredstva.

Osim ruralnog područja i pojma ruralnog stanovništva koje živi na ruralnom području moramo apsolvirati značenje djelovanja unutar ruralnog područja što se zbiva preko lokalnog razvoja.

Lokalni razvoj, participacijski/sudjelujući je proces putem kojeg sudionici u svojim zajednicama rade zajedno (javni, gospodarski i civilni sektor) s ciljem stvaranja boljih uvjeta za ekonomski razvoj, stvaranje radnih mjesta, društveni napredak, uz brigu o zaštiti okoliša što jednostavno rečeno znači -održivi razvoj. Sudionici lokalnog razvoja, odnosno dionici kako se to najčešće ima prilike pročitati, dio su:

  1. javnog (gradovi, općine, županije),
  2. gospodarskog (poduzeća, obrti) ili
  3. civilnog sektora (udruge, fizičke osobe, OPG-i).

Lokalni razvoj odvija se preko LAG-ova (Local Action Group) koji su pak teritorijalno definirani. Jedan manji grad ili općina može biti član samo jednog LAG-a. Županijska organizacija pri tome nije presudna pa tako jedan LAG može biti na teritoriju dvije ili više županija ili unutar jedne županije može biti više LAG-ova čiji teritorij nije strogo omeđen granicama županije ali mora biti teritorijalno neprekinut. Organiziranje u LAG treba biti rukovođeno specifičnim potrebama lokalnog stanovništva.

LEADER-ovih sedam načela:

  1. Pristup “odozdo prema gore” (bottom - up): LEADER iznad svega podržava i inzistira na inicijativi koja dolazi od lokalnih sudionika zajednice bez obzira na trenutna politička zbivanja na regionalnom području. To se postiže vodeći računa o ravnomjernoj i ravnopravnoj zastupljenosti lokalnih vlasti (općina, gradova), gospodarskog sektora (poduzeća, obrta), udruga civilnog društva i fizičkih osoba. Pored toga, potrebno je zadovoljiti uvjet određenog broja žena i mladih.
  2. Pristup temeljen na osobitostima područja - subregionalna razina: LEADER upravo želi istaknuti posebnost nekog ruralnog područja i pružiti mogućnost financiranja projekata koji njeguju tradicijske vrijednosti a naročito očuvanje i održavanje okoliša. Vrlo često se uz malo financijskih sredstava može osigurati mnogo kvalitetniji život lokalnog stanovništva, dati poticaj razvoju turizma ili otvoriti manje uslužne djelatnosti. Brigom o očuvanju okoliša ruralni prostor održava se sa svojim prirodnim karakteristikama a postaje i sve privlačniji ne samo za lokalno stanovništvo nego i za stanovnike urbanih područja što je uz zapošljavanje jedan od ciljeva LEADER programa.
  3. Stvaranje lokalne akcijske grupe - LAG-a u cilju jačanja upravljanja na lokalnoj razini, a u čije djelovanje su ravnopravno uključeni predstavnici sva tri sektora koji zajedno rade na stvaranju i implementaciji lokalne strategije razvoja.
  4. Lokalni plan djelovanja putem izrada lokalne razvojne strategije. Strategija se radi na temelju detaljne analize ruralnog područja koja uključuje stanovništvo i njegovu strukturu te potrebe stanovništva. Bitno je pri tome da sami lokalni sudionici predlože ciljeve i aktivnosti koje im odgovaraju i preko tih aktivnosti odabiru projekte koji su u skladu sa odabranim ciljevima.
  5. Stvaranje lokalnih partnerstava i javno-privatnih partnerstava: LEADER potiče lokalne sudionike da u partnerskim odnosima djeluju dolazeći do zajedničkih ciljeva. Osim toga, potiče se, u zajedničkoj aktivnosti suradnja i partnerstvo dvaju ili više ruralnih područja. U Hrvatskoj postoje već tri mreže za ruralni razvoj koje imaju za cilj okupiti i informirati svoje članove o mjerama politike ruralnog razvoja RH i EU te o aktivnostima kojima se mjere mogu postići. U EU postoji europska mreža za ruralni razvoj (EUFRD) uz pomoć koje se može stupiti u kontakt sa bilo kojim LAG-om, ponuditi ili prihvatiti suradnju na zajedničkom projektu, izmijeniti iskustva ili tek pravovremeno doći do željene informacije.
  6. Projekti inovativnog karaktera koji povezuju sektore - međusektorski projekti: projekt koji u fazi implementacije koristi više sektora mnogo je prihvatljiviji jer je kompleksniji i uključuje više sudionika.
  7. Financiranje iz više izvora - najčešće jedan izvor nije dovoljan za djelovanje LAG-a i provedbu projekata pa je nužno kombinirati više izvora financiranja. LEADER pristup to dozvoljava.

Ciljevi koje želimo postići provedbom LEADER programa:

  1. Razvoj ruralnih prostora na održiv način;
  2. Zaposlenost u različitim ekonomskim sektorima i granama;
  3. Korištenje vlastitih razvojnih resursa i ljudskih potencijala;
  4. Poboljšanje socijalnog i infrastrukturnog standarda;
  5. Porast kvalitete života;
  6. Zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima.

Koliko je LEADER važan a u ruralnom razvoju RH nepravedno zapostavljen vidimo ako se podsjetimo na tri cilja IPARD-a a koji su svi utkani u LEADER pristup:

  • Tržišna učinkovitost i dostizanje standarda EU,
  • Provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja i
  • Razvoj ruralne ekonomije.

Autor: Ljubica Kravarščan dipl. ing. agr.


Izvori

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede


Tagovi

IPARD Mjere 202 Ruralni razvoj


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Gorskom kotaru 3 stupnja, vrapci se sklonili na sigurno.