Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Grad sunca
  • 18.02.2023. 09:00
  • Ljubuški, BiH

Kravica, krumpir, duhan - simboli bh. grada koji je dobio ime po ženi

Vodopadi, tvrđava, muzeji, samo su neke od atrakcija ovog kraja. A, među brendove bogatog hercegovačkog podneblja probio se rani krumpir, od čega oko 30 posto proizvodnje izvezu u Hrvatsku.

Foto: Martina K. Antelj
  • 1.907
  • 130
  • 0

Grad sunca, plodnih polja, prekrasnih rijeka i vodopada te bogate kulturne i povijesne baštine - Ljubuški. Prema narodnoj tradiciji herceg Stjepan Vukčić Kosača počeo je graditi ovaj grad u čast svoje žene Ljubuše po kojoj je kako legenda kaže i dobio ime. 

Vodopadi Kravica i Koćuša, Tvrđava herceg Stjepana, Muzej Humac jedan od najstarijih u Bosni i Hercegovini, a odnedavno i prvi Muzej duhana u regiji, samo su neke od atrakcija ovog kraja. Među brendove ovog bogatog hercegovačkog podneblja probio se i rani krumpir.

"Evo vidiš, žilu je pustila, samo triba voda i za tjedan dana eto nje na vrhu", kaže nam Dubravko Vukojević, predsjednik Poljoprivredne zadruge "Plodovi zemlje", dok pokazuje završenu sadnju mladog krumpira u plastenicima. 

Završena sadnja krumpira u plastenicima

Ovih dana plodna polja prepuna su poljoprivrednika. Vrijedno se počelo raditi na otvorenom. Sadnju krumpira ljubuški poljoprivrednici obavit će na oko 350 hektara. Kalendarski zima još traje, ali vakat mu je pod zemlju, kažu nam. Mraza se boje, ali tek onog u travnju. S plasmanom ovog geografski zaštićenog proizvoda problema nemaju, nadaju se da će godina biti plodna, a i cijena dobra. 

"Uvik si negdje na ivici da ne potoneš, nekako se držiš, malo kad te zatope, kad se kreneš gušiti, onda te malo izvade i tako. Poljoprivreda je takva", dodaje Vukojević. Ali, bez nje nema života. Većina ranog ljubuškog krumpira plasira se na bh. tržište, a oko 30 posto izvoze u Hrvatsku.

Tko će kopati, ako svi odu u školu?

Na polju vrijedno radi i obitelj Grbovac koja živi od poljoprivrede. Uzgajaju različito povrće, da je lako, kažu nije, ali život je borba. Krumpir su posadili i u pet plastenika. 

Rosanka Grbovac krumpir uzgaja u pet plastenika i na 4,5 dunuma na otvorenom

"Strah je, ali ako se ne boriš ne riskiraš, ne'š ništa ni imati, znate vi i sami, velika su ulaganja, sad opet ako led odnese, čovjek je primoran ako nećeš nešto malo ranije nećeš nikako, tako je kako je", priča Rosanka Grbovac, koja sa "svojom mlađarijom" obavlja sadnju na oko 4,5 dunuma. 

Ovdašnji proizvođači se nadaju da će put Bosne i Hercegovine ka Europskoj uniji primorati vlasti da više rade u korist domaćih proizvođača. Predsjednik lokalne poljoprivredne zadruge ističe i kako je ovdje predugo uvriježeno razmišljanje "uči pa nećeš morati raditi". 

"Predugo je bio taj mentalitet, samo goni u škole, pa di će ti, svi ćemo u škole, pa šta ćemo onda. Tko će kopati, ne bi niko kopa' i podcijenjeno bilo seljak, seljak, seljak.. Kad uguše domaću proizvodnju platit ćeš ti sve, ne rade ovi stranci džabe, oni su daleko ispred nas. Mi mislimo da smo mi prevaranti, al oni su doktori za nas", poručuje ovaj proizvođač. 

Muzej duhana svjedoči o prošlosti

Što je danas krumpir, nekada je bio duhan. Seljaci su njime othranili i odškolovali brojne generacije. Ova biljka u Ljubuškom je dobila i svoj muzej i restoran simboličnog naziva "Tabak", što u prijevodu s njemačkog znači duhan. Smješteni su u nekadašnjoj tvornici cigareta, a osnovani kako bi sačuvali dio povijesti i kako bi budući naraštaji mogli vidjeti od čega su ljudi nekada preživljavali. 

Alilović i Tomić, glavni "krivci" za osnivanje Muzeja duhana

"Uvijek su se tužili, rano otići i podbirati duhan i voditi cijelo vrijeme brigu o njemu pa najteže bi zapravo, možda fizički nije bilo najteže, ali svi se zgroze kad se spomene to neko nizanje duhana, nije možda bio toliko težak posao koliko je bio dosadan", prepričava nam Benjamin Tomić, vlasnik muzeja duhana i restorana "Tabak", saznanja koja su na njega prenijeli roditelji, djedovi i bake. 

Idejni autor muzeja, akademski umjetnik i dizajner, Robert Alilović, kaže da je emocija bila prva vodilja, s druge strane Hercegovina je zadnjih godina top turistička destinacija pa je valjalo iskoristiti potencijale i ponuditi jedan novi turistički proizvod - jedinstven u regionu. 

"Tako da sam na poseban način ponosan, što sam uspio u djedovu čast i svim djedovima hercegovačkim, u čast dakle onog što su oni smatrali da je teško, da je borbeno, da su jedva preživljavali sa jednom banalnom biljkom koja se zove duhan, odgojiti mnoge generacije ovoga podneblja gdje smo mi njima u čast, danas napravili prvi Muzej duhana u regiji", navodi Alilović, koji je u djetinjstvu radio na duhanskim poljima. 

Poseban dio posvećen agrarnoj priči usko vezanoj za Hercegovinu

Na samom ulazu u restoran je pregled svjetske povijest duhana, tu su i fotografije poznatih pušača, ali i dio s reklamama  iz 50-tih i 60-tih godina, kada su cigarete promovirane kao proizvod koji nije štetan po zdravlje. Poseban segment posvećen je kubanskim cigaretama, a potom počinje agrarna priča usko vezana za Hercegovinu. Zanimljivo je da vlasnik nije konzument duhanskih proizvoda. 

"Pušač nisam, volim nekada zapaliti kubansku cigaru, uživam u tome, ali aktivni pušač cigareta ne", kaže Tomić i napominje da ovdje ne reklamiraju duhan, nego dio prošlosti koja je ostavila trag u povijesti. Brojni antikviteti svjedoče o životu u vrijeme kada je ovdje cvjetao njegov uzgoj. No, najteže je bilo pronaći one iz hercegovačke proizvodnje, poput drvene kuke.

"Najobičniji komad grane na kojem je s jednu i drugu stranu stajao konac, ništa ne znači, ali u ovome muzeju to je najvrjedniji eksponat", smatra Alilović dodavši da je prikupljanje starina neiscrpan projekat pa najavljuju uskoro i širenje muzeja. 

Spremni razvojni projekti

Ali, nije ovo jedino područje gdje se najavljuju investicije. U Razvojnoj agenciji Zapadnohercegovačkog kantona HERAG spremni su projekti koji će obogatiti i upotpuniti turizam u Ljubuškom. Prema riječima Radoslava Luburića, direktora HERAG-a, cilj je kreirati sadržaje koji će posjetitelje duže zadržavati. 

Obnovljeno je 50 posto Tvrđave herceg Stjepana

"Ne samo da dođu, vide i odu, nego uz Rimski vojni logor na Gračinama, najstariji muzej u Franjevačkom samostanu, prirodne lokalitete vodopade Kravice i Koćuša, želimo da budu ovdje par dana, da imaju šta vidjeti", kaže Luburić. 

Agencija HERAG lider je u povlačenju europskih sredstava u Bosni i Hercegovini. Kroz tri projekta prekogranične saradnje već je obnovljeno 50 posto srednjovjekovne Tvrđave herceg Stjepana u šta je uloženo oko dva milijuna KM (više od 2 mil. eura). Osim investicijskih radova, kupljeni su i kostimi garde, koja će uz sami lokalitet kada se obnova završi biti posebna atrakcija. 

"Kad prođete kroz grad vidite nove objekte, nove turističke ponude, stvara se prilika da mladi ljudi počnu nešto raditi, da počnu ostajati ovdje što je najbitnije, jer ako nemate ljudstva, odnosno stanovnika, džabe vam sve prirodne ljepote kad ih nema tko održavati i čuvati", poručuje naš sugovornik. 

Jedna od najljepših prirodnih atrakcija, vodopad Kravica je prepoznatljivi simbol Ljubuškog i Hercegovine. Lani ih je posjetilo od 200.000 ljudi. Najviše ih dolazi iz Poljske, Ukrajine, Njemačke, Italije, Slovačke, Češke i Hrvatske. Sezona ovdje počinje od 1. travnja i traje do studenog. 

Kako je protekla posjeta ekipe Agrokluba Ljubuškom, pogledajte u videu: 


Tagovi

Ljubuški Agro turizam Vodopad Kravica Koćuša Tvrđava herceg Stjepana Dubravko Vukojević Rosanka Grbovac Benjamin Tomić Robert Alilović Radoslava Luburića Razvojna agencija ZHK Herag Ljubuški krumpir


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.