Kontinentalni turizam može privući milijune

Ima li seoski, ruralni ili kontinentalni turizam, kako ga sve nazivaju, potencijala u Hrvatskoj, koliki je kapacitet hrvatskih regija u turističkoj ponudi i kakve su perspektive ove vrste turizma?

O tim i još nekim temama razgovarali smo s Goranom Riheljom, 32-godišnjakom iz Zagreba s vinkovačkom adresom, vlasnikom i urednikom turističkog portala hrturizam.hr i respektabilnim turističkim autoritetom na istoku Hrvatske. Rihelj je turistički news portal pokrenuo prije 15 mjeseci nakon godinu i pol pisanja bloga na turističke teme jer je uvidio kako tako nečega nema na hrvatskoj medijskoj sceni.

Stvorio prvi stručni turistički portal

"Odlučio sam pokrenuti prvi stručni turistički news portal, istražio tržište, napravio koncept i poslovni plan te krenuo u novu avanturu. Danas se pozicionirao kao vodeći turistički medij, te glavno mjesto i izvor informacija u turizmu za turističke djelatnike u Hrvatskoj. Portal je organski rastao iz mjeseca u mjesec i trenutno je vodeći turistički medij sa stabilnom mjesečnom čitanošću od 100.000+ unique posjeta.

Osobno sam jako ponosan na rezultate, pogotovo jer sve radim sam. Portal je već odavno prerastao jednu osobu, ali i dalje mjesecima guram, pišem pet vijesti dnevno, radim prodaju, istražujem i borim se. Ima još jako puno prostora za rast, no sada je glavni fokus da cijeli projekt postane samoodrživ kako bi mogao živjeti od njega i dalje ga razvijati. Imam još puno ideja, no idem polagano kako sam i počeo, dugoročno i kvalitetno, korak po korak", upoznaje nas na svojim počecima mladi poduzetnik koji je prije osam godina doselio u Vinkovce zbog ljubavi, ne samo prema Slavoniji.

Kontinentalni turizam može privući milijune turista

Rihelj se protivi tezi uvriježenoj u nekim turističkim krugovima u nas, kako kontinentalni turizam ne može privući milijune turista pa smo ga zamolili da iznese svoju ocjenu stanja, kapaciteta i mogućnosti seoskog turizma.

"Teza je to koja nema nikakve temelje niti argumente, dapače, realnost je apsolutno suprotna - kontinentalni turizam može i mora privući milijune turista. Nažalost, daleko smo od te vizije, te kontinentalni turizam zauzima tek oko 2% ukupnog turističkog prometa. Najveći problem je što se turizmom, kao i kontinentalnim turizmom, strateški ne bavimo. Morski turizam, s druge strane, ima sigurnu bazu turista svake godine, dok u slučaju kontinentalnog turizma to nije slučaj.

Onaj tko konzumira kontinentalni turizam dolazi ciljano i mora postojati puno veći i bolji motiv, jer nema mora i tisuću otoka. Ovaj turizam može imati turističku sezonu od 10 mjeseci u kojoj možemo ostvariti prihod kao i u tri mjeseca morskog turizma. Jedini problem je što imamo samo priče, a nemamo sadržaja i infrastrukture - opet ima tona, nema slike.

Austrija, Bavarska i Švicarska turističke meke

Možda ne može danas, ali sigurno se potencijal kontinentalnog turizma može pretvoriti u bogati resurs za pet ili više godina. Sve počinje s jednom stravstvenom idejom i vizijom. Bavarska, Austrija i Švicarska su odlični primjeri kako se razvija kontinentalni turizam. U Hrvatskoj je 2016. ostvareno 16,3 milijuna dolazaka i 91,3 milijuna noćenja, dok je Austrija 2015. ostvarila ukupno 113,7 milijuna noćenja. Zanimljivo je kako Austrija tijekom ljeta ostvari više noćenja nego zimi. U 2015. je u zimskim mjesecima Austriju posjetilo 17 milijuna turista sa 64,5 milijuna noćenja, a ljeti ih je stiglo čak 20 milijuna koji su ostvarili 67,2 milijuna noćenja.

Austrija bolje zarađuje zimi, ali ljeti ima više noćenja

Od ukupne zarade od turizma Austrija zaradi 22,7 milijardi eura, od toga 12,7 milijardi u zimskom periodu, što je malo više nego u ljetnim mjesecima jer dolaze gosti veće platežne moći.

Mi u 2016. očekujemo rekordnu zaradu od turizma od oko 9 milijardi eura ukupnog prihoda, a sukladno planu do 2020., cilj je 14 milijardi eura prihoda od turizma. Dakle, prostora za rast je više nego dovoljno, no turizmom se moramo početi baviti strateški, dugoročno i samoodrižvo. Turizam je prekompleksan da se razvija slučajno ili po inerciji", objašnjava Rihelj podsjećajući kako Švicarska i Austrija nemaju mora, ali od turizma znaju zaraditi pa je London prodao i brendirao kišu, a mi ne znamo kako treba prodati sunce i more, a kamoli kontinentalnu ponudu.

Slavonija ima nevjerojatne priče

Goran Rihelj drži kako Slavonija može turistima puno toga ponuditi jer imamo, kako kaže, ono najvažnije za razvoj ovakve vrste turizma - nevjerojatne priče.

"Turizam se sastoji od emocija, doživljaja i priča. Samo moramo biti to što jesmo - Hrvati (Slavonci, Istrijani, Dalmatinci) i pričati naše nevjerojatne autohtone i vjerodostojne priče. Slavoniji nedostaje ulaganje u infrastrukturu, razvoj zaokruženog turističkog proizvoda, te brendiranje i promocija tj. poziv na akciju.

Turizam ne poznaje granice

Kada pričate s ljudima, svima je Slavonija egzotika, svi bi htjeli doći, ali nažalost nemaju zaokružen turistički proizvod i pravi poziv. Jedan od problema općenito, a tako i u Slavoniji, je što ne brendiramo i ne prodajemo regiju. Stranci nemaju te granice koje smo mi postavili kroz gradove, županije, a turizam, poznato je, ne poznaje granice. Kada bi brendirali cijelu Slaovniju kao regiju imali bi jasnu komunikaciju, više financijskih sredstva, jasnu strategiju razvoja i definiran brend. I ono najvažnije, mogli bi ponuditi zaokružen turistički proizvod od 7-14 dana pun sadržaja, doživljaja i priča", kaže Rihelj.

Vučedolska kultura temelj europske civilizacije

Ono što zavrijeđuje najveću pozornost turista, prema njegovom sudu, je Vučedolska kultura koja je postavila temelje europske civilizacije.

"To je nešto jedinstveno i toliko značajno za europsku povijest da je ustvari nevjerojatno da to nitko ne zna u Hrvatskoj, a kamoli u EU. Vučedolska kultura je prva prava razvijena i najnaprednija europska civilizacija koja je postavila standarde življenja u Europi. Da, pričamo o kolijevci europske civilizacije koja se razvijala upravo na potezu Vinkovci-Vukovar. Ima li boljeg motiva za dolazak europskim turistima od kolijevke europske civilizacije?

Već godinama tvrdim kako samo grad Vinkovci imaju potencijal privući preko milijun turista godišnje. Apsolutno sam siguran kako svaki europski turist želi vidjeti i doživjeti Vinkovce, najstariji grad u Europi u kojem je kontinuitet življenja preko 8.300 godina, kao i vidjeti Orion, najstariji kalendar u Europi, koji je inače civilizacijski puno napredniji, kao i 350- 400 godina stariji od lokaliteta Stonehengea.

Kada su turisti već tu, onda im prodajmo i ispričajmo sve druge naše priče od Baranje do Iloka, od odlične gastronomije do kulture, baštine i ostale bogate povijesti. Sve te priče moramo lijepo upakirati u zaokružen turistički proizvod i prodati tj. ispričati priču", drži Rihelj.

Turizam može spasiti propadanje Slavonije

Destinacije seoskog turizma nisu dovoljno poznate ni nama, a pogotovo strancima, kaže Rihelj i drži kako je spas Slavonije iz sadašnje neimaštine, upravo u turizmu.

"Najveća moć turizma je što to nije jedna industrija, nego veže vertikalno i horizontalno razne druge industrije. Evo, primjer Vinkovaca. Ako Vinkovce posjeti tisuće ili milijuni turista godišnje, generira se turistička potrošnja kao i zarada koja se dispenzira horizontalno i vertikalno na druge industrije u gradu Vinkovcima, pa tako i na gospodarstvenike, koji nemaju direktnu vezu s turizmom. Dakle, ostvarena zarada ostaje u Vinkovcima te će građani zaradu trošiti i na gradnju kuća, namještaj, odjeću, edukaciju, kulturu i sve druge proizvode i usluge u gradu.

To je najveća moć i prednost turizma. A ne zaboravimo kako je turistička potrošnja puno veća u kontinentalnom turizmu nego u morskom, upravo zatošto turisti nemaju more i plažu, nego moraju konzumirati razne doživljaje i sadržaje tijekom cijelog dana. Prosječna dnevna potrošnja turista na kontinentu je 123 eura, prema zadnjem istraživanju tržišta TOMAS 2012 Zagreb. Doduše, podaci o potrošnji su iz 2012., no Institut za turizam je na zahtjev TZGZ ove godine ponovno radio istraživanje, te će biti zanimljivo vidjeti je li se prosječna potrošnja turista povećala ili smanjila. Od 123 eura, pola otpad na smještaj, a 61,5 eura ostaje za drugu potrošnju. Ako uzmemo primjer Vinkovaca i milijun turista godišnje, računica je vrlo jasna", pojašnjava Goran Rihelj.

Foto: Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije, Goran Rihelj