• Tradicionalni zanati
  • 19.02.2013.

Klenove balote i smrekove bukare - turistički suveniri

Opstanak tradicionalnih zanata

  • 8.179
  • 567
  • 1

Drvodjelac Ante Prološčić iz sinjskih Ćurlina godinama ručno i strojno izrađuje zanimljive klenove balote (buće) te smrekove bukare od dva decilitra, pola i jedne litre na kojima s vanjske strane urezuje hrvatski grb. Manji su mu primjerci uvršteni i u turističke suvenire cetinskog podneblja, a najviše ih prodaje na robnim sajmovima, dakako i pučkim dernecima u Sinju, Trilju, Splitu, Solinu, Kaštelima, Klisu, Drnišu, srednjodalmatinskim otocima, ali i u dalmatinskim turističkim destinacijama. Njegove balote viđeni su rekviziti i u hrvatskim boćarskim klubovima diljem Australije, Novog Zelanda, Njemačke, Amerike te u zemljama Europske unije, baš kao i bukare od smreke u obiteljskim vitrinama diljem Dalmacije, Istre, Slavonije, dakako i u etno-zbirkama, etno-muzejima.

Balote i bukare sve traženiji i turistički rekviziti

Inače, u ruralnim i urbanim mjestima njeguje se tradicija igranja balota, a novi zogovi se sve više uređuju i u većim gradovima poput Splita, Šibenika, Zagreba..., gotovo svuda gdje žive Dalmatinci dakako i Dalmatinke jer tu igru u posljednje vrijeme sve više prihvaćaju i žene te se i natječu kroz svoje klubove. Čini se kako i žene i muškarci najviše vole igrati balotama izrađenih od klenova drva ističući kako im je znatno lakša u odnosu na one od metala i plastike. Međutim bukare od smreke sve manje se mogu vidjeti u uporabi urbanog života dalmatinskih obitelji.
Ostale su još tek ponegdje u težačkim obiteljima ruralnih sredina ili u njihovim konobama, no zastupljene su u privatnim etno-zbirkama i nacionalnim muzejima. Njezinu uporabu su iz života potisnule slične posude od stakla i plastike, a o smrekovoj bukari uglavnom pričaju vremešniji ljudi tek u prigodama objašnjavajući kako su iz nje najčešće pili preci sadašnjih potomaka, uglavnom u Dalmaciji, najčešće kada su članovi obitelji jeli drvenim žlicama iz zajedničke drvene zdjele. To je poznato i Anti Prološčiću čiji su korijeni u Potravlju, selu u dalmatinsko-zagorskom kršu između Svilaje i Peručkog jezera odnosno rijeke Cetine.

«Izradom balota i bukara intenzivno se zanimam od svog djetinjstva, a danas se tim poslom na sinjskom području bavi tek nas četvorica. Sve sam naučio od mojega oca Dušana koji je u Potravlju radio drvene grablje, vile, kosišća, držala; drvene zdjele i drvene žlice, od čega smo živjeli, baš kao i još petnaestak obitelji koje su se u mom kraju bavile tim zanatom. Kako su balote tradicija i popularna igra koja je ipak opstala te se svakim danom sve više širi i prenosi na naraštaje koja dolaze, te da i žene vole balotati, više sam se posvetio njihovoj izradi. Balote pravim od klena, inače najkvalitetnijega drva. Klenovinu najprije moram usjeći u Kamešnici ili Svilaji, i donijeti ju na sebi iz planina jer mi ni magare u tome ne može pomoći, a obrada slijedi tek kad se dobro osuši», objašnjava majstor Ante Prološčić, opisujući:

Ručna i strojna obrada klenovih balota u Prološčićevoj radionici

«Balote sam prije izrađivao isključivo sjekirom, teslom, turpijom, a odnedavno i strojno, pa mi je lakše. Na strojnu obradu sam se odlučio jer nisam mogao pripraviti toliko balota kolika je potražnja za njima. Eto, i to potvrđuje kako se zanimanje za balotama sve više širi, a stručnjaci preporučuju igranje na balote. Sigorno su svjesni činjenice koliko igrač balota mora prijeći kilometara mora prijeći i kako se mora gibati dok baca, valja i pogađa taj sportski rekvizit», objašnjava Prološčić, očito zadovoljan:
«Drago mi je što mojim balotama igraju ne samo muškarci nego i žene diljem svijeta, najviše tamo gdje žive i rade Dalmatinci i Dalmatinke, osim Sinja i Cetinskog kraja, cijele Dalmatinske zagore, priobalja i otoka. Danas balote igraju i dječaci i djevojčice kad nisu u školi, sve više srednjoškolci, što također govori kako proizvođači tih drvenih sportskih rekvizita imaju pune ruke posla. Sve ih volim vidjeti kako igraju i dobro pogađaju balotama koje sam izradio te kako ih drže i nose u najlon-vrećicama, ali mi ih je drago vidjeti balote kupe u mojoj radionici».

Ističe kako je godinama proizvodio samo drvene balote. Dodaje kako je odnedavno u drvene balote počeo zabijati čavle, a nakon njih je radio i balote s vidama, pa bakrom i naposljetku olovom kako bi bile malko teže - sve prema narudžbi kupaca. Tvrdi kako mu je najlakše i najjednostavnije izrađivati balotu samo u drvu, a sve su promjera između devet i jedanaest centimetara. Kada je sve pripremljeno, ručno jednu balotu može obraditi za 25, a strojno za pet ili najviše desetak minuta. Izrađuje i manje balote za dječake i djevojčice, također prema narudžbi. Balote za odrasle (jedan komad) prodaje po cijeni od 50 do 150 kuna.

Balote u Dalmaciji igraju dječaci i djevojčice

«Osim balota, proizvodnim i izrađujem smrekove bukare s drvenim obručima za vino. Za jedno i drugo potrebni su posebni strojevi koje sam kupio prije dvadesetak godina. Naime bukare proizvodim od smreke, a najteže mi je raditi male bukare ('bukarice'), kao suvenire, zapremine dva decilitra. Na većim bukarama, od pola i jedne litre, urezujem hrvatski grb s njihove vanjske strane. No male i veće bukare prodajem po cijeni od 100 do 200 kuna. Nudim ih kupcima u Splitu i okolici za Svetog Duju, Malu Gospu u Solinu, Svetog Mihovila u Trilju, u Klisu, na Alku i Veliku Gospu u Sinju...», otkriva nam Ante Prološčić.

Neka se mladi vrate tradicionalnim zanatima kojima su se njihovi preci bavili stoljećima i u težim okolnostima, tim više što se proizvodi uklapaju u ponudu ruralnog turizma. Tako se njihovi suveniri, poput onih na izdašnu temu Sinjske alke, mogu vidjeti u mnogim hotelima i motelima, konobama i podrumima, privatnim zbirkama i izlozima suvenirnica - u domovini i inozemstvu. Nedavno su i Prološčićeve bukare i balote na zajedničkoj izložbi suvenira u Sinju, alkarskom gradu podno Kamička, privukle pozornost izlagača, posjetitelja i kupaca. «Balote i igre tim narodnim sportskim rekvizitima danas imaju značajno mjesto i u sportskom turizmu, osobito seoskom.

Osim ljubitelja te igre oko zogova se u dalmatinskim gradovima okupljaju i inozemni turisti koji dulje vrijeme ostanu uz balotaše i troše. Zapravo igre na balote su dopuna ruralnog turizma u cijeloj Dalmaciji. Očekujem neke poticaje od Grada Sinja i Splitsko-dalmatinske županije te od resornih ministarstva, baš kao i svi oni koji se ponovno okreću starim zanatima. To uvelike čini Općina Hrvace za svoje obrtnike, majstore, umjetnike, inovatore», zaključuje Ante Prološčić.

Autor: Nedjeljko Musulin


Tagovi

Bukare Tradicionalni zanati Balote

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Danas berem drugu turu :)