Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agroturizam
  • 02.08.2013.

Kako zadržati mlade na selu?

Koncept ruralnog turizma proizvod je prihvatljiv suvremenom potrošaču koji traži domaće i izvorno, protkano pričom i začinjeno specifičnom kulturom, gastronomijom i etnografijom. Razvoj gospodarski, socijalno, ekološki i kulturno održivog turizma u rukama je novih generacija, kojih je na selu sve manje.

  • 1.773
  • 190
  • 0

Europa se već duže vrijeme suočava s problemom odumiranja ruralnih područja koja su počela gubiti sva svoja stara obilježja, od arhitekture, zanata, običaja, narodnih nošnji, pa i odlaska mlađe populacije koji je zasigurno i najveći problem. Jedini prihvatljiv koncept koji bi takve trendove zaustavio je održivi turizam. Ljudi se vraćaju prirodi i tradiciji, a s obzirom da Hrvatska obiluje napuštenim i zapuštenim selima koja imaju ogroman potencijal obogaćivanja turističke ponude, njihova obnova i revitalizacija je neizbježna. U skladu sa smjernicama politike ruralnog razvoja u potrebno je definirati jasan cilj - Hrvatska kao etnološki bogata i ekološki sačuvana destinacija.

Hrvatska kao zemlja (ne)prilika

U ostvarenju takvog cilja, veliku ulogu ima ruralni turizam koji obuhvaća svaku turističku aktivnost unutar ruralnih područja. Tu su seoski (agroturizam), ekoturizam, lovni, rezidencijalni, ribolovni, zimski, zdravstveni, zavičajni, sportsko-rekreacijski, avanturistički, edukacijski, tranzitni, kamping turizam, nautički, kontinentalni, kulturni, vinski, gastronomski i kulturni turizam.

Agroturizam je vezan uz ambijent sela i njegovu užu okolicu te sve njegove aktivnosti, što uključuje poljoprivredu, gastronomiju, folklor, etnologiju i zanatstvo. Turizam na poljoprivrednom domaćinstvu isključivo je vezan za poljoprivredne aktivnosti unutar njega te ponudi proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, a turističke usluge vezane su za ponudu smještaja i prehrane, ali i dodatnih aktivnosti kao mogućnost sudjelovanja u poljoprivrednim radovima, radionicama, pripravljanju tradicionalnih jela i slično.

U ovom vidu turizma jako je izražena interakcija između domaćina i gosta. Gost se ovdje osjeća i tretira kao član obitelji jer turističke usluge su personalizirane, a na raspolaganju mu je cjelokupni prostor domaćinstva. Postoji i kontakt s lokalnim stanovništvom, običajima, kulturom, načinom života, lokalnom gastronomijom, što omogućuje originalno iskustvo i potpuni doživljaj. Smještaj je obično organiziran u ambijetalnim, tradicionalnim kućama. Suvremeni ruralni turizam u zemljama s razvijenim tržnim ekonomijama podrazumijeva visoku ugostiteljsku razinu usluga i doživljaj aktivnog sudjelovanja u seoskom načinu života i s time povezanim najraznovrsnijim ativnostima.

Ruralna područja su zapravo idealna za razvoj turizma putem mnogih aktivnosti u koje je moguće uključiti turiste, kao što su pješačenje (pješačke staze, prirodni parkovi, fitness staze), jahanje (konji, magarci), vožnje biciklom, aktivnosti na vodi (ribolov, plivanje, boravak na rijekama, kanu i rafting, jedrenje), spuštanje i penjanje po stijenama, aktivnosti vezane uz rad na seoskim domaćinstvima, tečajevi ručnog rada, kulturne, gastronomske i umjetničke radionice te folklorne grupe.

Prilika je bezbroj, ali nažalost Hrvatska je zemlja u kojoj one ostaju samo to - prilike. Potrebna je puno bolja regulacija ruralnog turizma na državnoj razini, jer da bi mladi ostali na selu, osim prilika potrebno im je i nešto stvarno i konkretno.

Poslovi za mlade u agroturizmu

Ruralni turizam zadire u dva gospodarska sektora, a to su turizam i poljoprivreda. Zajedno, oni oblikuju specifičnu turističku ponudu i ostvaruju mnoga radna mjesta za mladu populaciju na selu. Zapošljavanje novih djelatnika i zadržavanje mladih na selu značilo bi ujedno i povećanje primarne i preradbene poljoprivredne proizvodnje, razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti, povezivanje poljoprivrede s turizmom te poticanje razvoja domaće, kvalitetne, biološko-organski proizvedene i tradicionalne hrane.

To bi pridonijelo i povratku onih koji su selo odavno napustili te bi se pružila mogućnost angažiranja domaćeg stanovništva na obnavljanju tadicionalnih obrta i poljoprivrede, što je preduvjet dugoročnog razvitka i opstanka ovakvih ruralnih sredina. Za rad u ruralnom turizmu potrebni su kadrovi koji moraju poznavati lokalne kulinarske specijalitete, lokalna vina i pića, tradicijske obrte, kulturne i druge sadržaje kraja, pa su za to ključni mladi koji su obrazovani u ovim područjima.

Razvoj ruralnog turizma ima izravnog utjecaja na obnovu postojećih i izgradnju novih smještajnih kapaciteta, a pokreće i investiranje u samu proizvodnju. Očito je da na taj način ruralni turizam dopunjava osnovnu djelatnost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja povećanom ekonomskom aktivnošću posluju bolje i uspješnije.

Agroturizam nije samo važan za turističko gospodarstvo već je jednako važan i za razvoj poljoprivrede. Povoljni uvjeti, te siguran plasman, čini izuzetne uvjete za razvoj ekološke poljoprivrede, posebno u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi smokve, rogača, šipka, mandarina, gorke i slatke naranče, limuna, greipa, maslina, ljekovitog bilja, ekstrakata za proizvodnju sokova, alkoholnih pića, likera, konjaka, travarica. Uz ribarstvo, marikulturu (uzgoj ribe i školjaka), ovčarstvo, kozarstvo i pčelarstvo, ruralni turizam može postati poluga ekonomskog rasta i razvoja, odnosno temelj podizanja životnog standarda lokalnog stanovništva.

Razvijanjem komplementarnih djelatnosti započela bi se gradnja komunalne infrastrukture i zaustavio pad broja stanovnika. Samim time vratio bi se život u zamrlim ruralnim sredinama.

Istra kao pozitivan primjer

Istarski agro i ruralni turizam od devedestih se intenzivno razvija i od tada pa do danas bilježi konstantan rast. Svoju prepoznatljivost temelji na specifično osmišljenom vizualnom identitetu. Pogled kroz prozor koji otkriva prekrasne maslinike, uređene vrtove, vinograde, i doživljeni spokoj i mir, nećete nikad zaboraviti te ćete poželjeti uvijek se iznova vraćati u srce Istre.

Situacija u Dalmatinskoj zagori i otocima još je uvijek po postignutim rezultatima, daleko od ovog primjera, ali mjerama ruralnog razvoja i dobrom strategijom potrebno je približiti najuspješniji hrvatski model takvog razvoja - onaj istarski, i to onima kojima je to najpotrebnije - mladima.


Tagovi

Mladi na selu Prilika za razvoj Istra Poslovi Dalmatinska zagora Turizam Tradicija


Autorica

Ivana Nađ

Više [+]

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Trava sadrži sjeme koje daje visoko kvalitetne proteine i nezasićene kiseline koji su jako važni za životinje. Tek od sredine lipnja je sadržaj kalcija i fosfora u sijenu u optimalnom omjeru. Prvi otkos je najčešće grub i drvenast. U prolje... Više [+]