• Agroturizam
  • 02.08.2013.

Kako zadržati mlade na selu?

Koncept ruralnog turizma proizvod je prihvatljiv suvremenom potrošaču koji traži domaće i izvorno, protkano pričom i začinjeno specifičnom kulturom, gastronomijom i etnografijom. Razvoj gospodarski, socijalno, ekološki i kulturno održivog turizma u rukama je novih generacija, kojih je na selu sve manje.

  • 1.625
  • 190
  • 0

Europa se već duže vrijeme suočava s problemom odumiranja ruralnih područja koja su počela gubiti sva svoja stara obilježja, od arhitekture, zanata, običaja, narodnih nošnji, pa i odlaska mlađe populacije koji je zasigurno i najveći problem. Jedini prihvatljiv koncept koji bi takve trendove zaustavio je održivi turizam. Ljudi se vraćaju prirodi i tradiciji, a s obzirom da Hrvatska obiluje napuštenim i zapuštenim selima koja imaju ogroman potencijal obogaćivanja turističke ponude, njihova obnova i revitalizacija je neizbježna. U skladu sa smjernicama politike ruralnog razvoja u potrebno je definirati jasan cilj - Hrvatska kao etnološki bogata i ekološki sačuvana destinacija.

Hrvatska kao zemlja (ne)prilika

U ostvarenju takvog cilja, veliku ulogu ima ruralni turizam koji obuhvaća svaku turističku aktivnost unutar ruralnih područja. Tu su seoski (agroturizam), ekoturizam, lovni, rezidencijalni, ribolovni, zimski, zdravstveni, zavičajni, sportsko-rekreacijski, avanturistički, edukacijski, tranzitni, kamping turizam, nautički, kontinentalni, kulturni, vinski, gastronomski i kulturni turizam.

Agroturizam je vezan uz ambijent sela i njegovu užu okolicu te sve njegove aktivnosti, što uključuje poljoprivredu, gastronomiju, folklor, etnologiju i zanatstvo. Turizam na poljoprivrednom domaćinstvu isključivo je vezan za poljoprivredne aktivnosti unutar njega te ponudi proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, a turističke usluge vezane su za ponudu smještaja i prehrane, ali i dodatnih aktivnosti kao mogućnost sudjelovanja u poljoprivrednim radovima, radionicama, pripravljanju tradicionalnih jela i slično.

U ovom vidu turizma jako je izražena interakcija između domaćina i gosta. Gost se ovdje osjeća i tretira kao član obitelji jer turističke usluge su personalizirane, a na raspolaganju mu je cjelokupni prostor domaćinstva. Postoji i kontakt s lokalnim stanovništvom, običajima, kulturom, načinom života, lokalnom gastronomijom, što omogućuje originalno iskustvo i potpuni doživljaj. Smještaj je obično organiziran u ambijetalnim, tradicionalnim kućama. Suvremeni ruralni turizam u zemljama s razvijenim tržnim ekonomijama podrazumijeva visoku ugostiteljsku razinu usluga i doživljaj aktivnog sudjelovanja u seoskom načinu života i s time povezanim najraznovrsnijim ativnostima.

Ruralna područja su zapravo idealna za razvoj turizma putem mnogih aktivnosti u koje je moguće uključiti turiste, kao što su pješačenje (pješačke staze, prirodni parkovi, fitness staze), jahanje (konji, magarci), vožnje biciklom, aktivnosti na vodi (ribolov, plivanje, boravak na rijekama, kanu i rafting, jedrenje), spuštanje i penjanje po stijenama, aktivnosti vezane uz rad na seoskim domaćinstvima, tečajevi ručnog rada, kulturne, gastronomske i umjetničke radionice te folklorne grupe.

Prilika je bezbroj, ali nažalost Hrvatska je zemlja u kojoj one ostaju samo to - prilike. Potrebna je puno bolja regulacija ruralnog turizma na državnoj razini, jer da bi mladi ostali na selu, osim prilika potrebno im je i nešto stvarno i konkretno.

Poslovi za mlade u agroturizmu

Ruralni turizam zadire u dva gospodarska sektora, a to su turizam i poljoprivreda. Zajedno, oni oblikuju specifičnu turističku ponudu i ostvaruju mnoga radna mjesta za mladu populaciju na selu. Zapošljavanje novih djelatnika i zadržavanje mladih na selu značilo bi ujedno i povećanje primarne i preradbene poljoprivredne proizvodnje, razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti, povezivanje poljoprivrede s turizmom te poticanje razvoja domaće, kvalitetne, biološko-organski proizvedene i tradicionalne hrane.

To bi pridonijelo i povratku onih koji su selo odavno napustili te bi se pružila mogućnost angažiranja domaćeg stanovništva na obnavljanju tadicionalnih obrta i poljoprivrede, što je preduvjet dugoročnog razvitka i opstanka ovakvih ruralnih sredina. Za rad u ruralnom turizmu potrebni su kadrovi koji moraju poznavati lokalne kulinarske specijalitete, lokalna vina i pića, tradicijske obrte, kulturne i druge sadržaje kraja, pa su za to ključni mladi koji su obrazovani u ovim područjima.

Razvoj ruralnog turizma ima izravnog utjecaja na obnovu postojećih i izgradnju novih smještajnih kapaciteta, a pokreće i investiranje u samu proizvodnju. Očito je da na taj način ruralni turizam dopunjava osnovnu djelatnost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja povećanom ekonomskom aktivnošću posluju bolje i uspješnije.

Agroturizam nije samo važan za turističko gospodarstvo već je jednako važan i za razvoj poljoprivrede. Povoljni uvjeti, te siguran plasman, čini izuzetne uvjete za razvoj ekološke poljoprivrede, posebno u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi smokve, rogača, šipka, mandarina, gorke i slatke naranče, limuna, greipa, maslina, ljekovitog bilja, ekstrakata za proizvodnju sokova, alkoholnih pića, likera, konjaka, travarica. Uz ribarstvo, marikulturu (uzgoj ribe i školjaka), ovčarstvo, kozarstvo i pčelarstvo, ruralni turizam može postati poluga ekonomskog rasta i razvoja, odnosno temelj podizanja životnog standarda lokalnog stanovništva.

Razvijanjem komplementarnih djelatnosti započela bi se gradnja komunalne infrastrukture i zaustavio pad broja stanovnika. Samim time vratio bi se život u zamrlim ruralnim sredinama.

Istra kao pozitivan primjer

Istarski agro i ruralni turizam od devedestih se intenzivno razvija i od tada pa do danas bilježi konstantan rast. Svoju prepoznatljivost temelji na specifično osmišljenom vizualnom identitetu. Pogled kroz prozor koji otkriva prekrasne maslinike, uređene vrtove, vinograde, i doživljeni spokoj i mir, nećete nikad zaboraviti te ćete poželjeti uvijek se iznova vraćati u srce Istre.

Situacija u Dalmatinskoj zagori i otocima još je uvijek po postignutim rezultatima, daleko od ovog primjera, ali mjerama ruralnog razvoja i dobrom strategijom potrebno je približiti najuspješniji hrvatski model takvog razvoja - onaj istarski, i to onima kojima je to najpotrebnije - mladima.


Tagovi

Mladi na selu Prilika za razvoj Istra Poslovi Dalmatinska zagora Turizam Tradicija


Autorica

Ivana Nađ

Ivana Nađ

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi