Kako bolje povezati zelenu i plavu njivu u turističkoj ponudi?

"O povezivanju 'zelene i plave njive' dugo se govori, no u provedbi su prisutna ograničenja vezana uz nedostatnu razinu finalizacije i količine proizvoda koje poljoprivredno prehrambeni sektor može ponuditi ugostiteljsko turističkom sektoru kao i nedovoljna angažiranost hoteljera i ugostitelja da na svojim jelovnicima zastupe više domaćih proizvoda", kazala je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir na sjednici održanoj u Cavtatu na kojoj je provedena rasprava o kratkim lancima opskrbe hranom u kontekstu plasmana lokalno proizvedenih proizvoda kroz ponudu ruralnog turizma. 

Dodala je da bi dobit bila višestruka, ako bi se osigurala dostupnost proizvoda kroz kratke lance opskrbe hranom, čime dodatno pridonosimo i zelenoj ambiciji i smanjenju ugljičnog otiska.

Kratki lanci opskrbe hranom daju veću dodanu vrijednost   

Podsjetila je da poljoprivrednici koji se koriste kratkim lancima opskrbe hranom, u prosjeku ostvaruju 8.138 eura veću dodanu vrijednost od onih koji ih ne koriste. Rješenje problema leži u povezivanju i udruživanju poljoprivrednika, zajedničkom nastupu na tržištu, brendiranju proizvoda, ali i uklanjanju administrativnih barijera, koje ovaj način distribucije proizvoda ograničavaju.

Naglasila je kako je sastavni dio Strategije poljoprivrede do 2030. godine brendiranje i razvoj sadržaja i priča koje odgovaraju kulinarskim ukusima i sklonostima odabranih potrošačkih segmenata, posebno gastro delicija.

"Razvoj ove vrste ponude podupirao bi povećana ulaganja u lokalne proizvode veće dodane vrijednosti, partnerstva u kratkim lancima opskrbe, te bolju povezanost ruralnih područja s tržištem, pa time i sa turističkim sektorom", rekla je.

Prema njezinim riječima, Hrvatska ima priliku pozicionirati se kao globalno konkurentna destinacija održivog turizma vodeći se filozofijom "misli lokalno", no za to nam je potreban redizajn i prihvaćanje promijenjenih navika jer masovni turizam više nije in. Dakle, turisti žele doživjeti destinaciju koju posjećuju, osjetiti autentičnost kulinarskog iskustva, kvalitetu hrane, sudjelovati u ubiranju plodova i pripremi hrane, što otvara nove prilike za raznovrsnije i održivije oblike turizma, i diversifikaciju aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima.

S druge strane, treba razmišljati i o načinima na koje možemo nagraditi ugostitelje i hotelijere koji nude isključivo domaće hrvatske proizvode kroz porezne olakšice, dodatne zvjezdice ili suncokrete, kako bi ih izdvojili iz mase i nagradili za njihov trud, rekla je Petir i upozorila kako veliki hotelski lanci slabo koriste lokalno proizvedene proizvode u svojoj ponudi.

Tri do pet logističko-distribucijskih centara

"Dubrovačko-neretvanska županija snažna je turistička regija, a poljoprivreda nam je druga po važnosti gospodarska grana. Iako postoje velike mogućnosti u povrćarskoj, voćarskoj, vinogradarskoj i proizvodnji maslinovog ulja i meda, na terenu su prisutna ograničenja u mogućnosti plasmana ovih proizvoda“, rekao je tamošnji župan Nikola Dobroslavić.

Županija se prijavila na natječaj za izgradnju logističko distributivnog centra, čija gradnja je planirana u dolini Neretve, a što bi trebalo pripomoći rješavanju problema u distribuciji poljoprivredno prehrambenih proizvoda.

"Turizam je veliko potencijalno tržište za hrvatsku poljoprivredno-prehrambenu industriju“, uvodno je istaknuo Zdravko Tušek, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede. Dodao je da je u povezivanje sektora, uz nadležna ministarstva potrebno uključiti i komore, proizvođačke organizacije, turističke organizacije, lokalnu i regionalnu samoupravu. Uz navedeno, važan je i rast proizvodnosti, povezivanje poljoprivrednika i bolje brendiranje koje će osigurati prepoznatljivost domaćih proizvoda. S ciljem rješavanja istoga, Ministarstvo je objavilo natječaje za korištenje sredstava za standardizaciju proizvodnje, preradu i pripremu za tržište i skladištenje prehrambenih proizvoda.

Dodijeljene nagrade Suncokret ruralnog turizma Hrvatske 2021.

Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ukupno će se 610 milijuna kuna usmjeriti na izgradnju 3- 5 distributivnih centara, a u Nacionalnom strateškom planu programirane su mjere za rad proizvođačkih organizacija, diversifikaciju aktivnosti na ruralnim područjima, kao i za aktivnosti ruralnog turizma. "Poseban naglasak stavljen je na prijenos znanja, iskustava i dobrih praksi, u čemu će ključnu ulogu imati savjetodavna služba“, rekao je Tušek.

Pedeset posto domaćih proizvoda u hotelskim lancima?

Monika Udovičić, ravnateljica u Ministarstvu turizma i sporta istaknula je kako su protekle dvije godine pokazale otpornost turističkog sektora, no dodala da se u budućnosti treba usmjeriti prema društvenoj, okolišnoj i gospodarskoj održivosti turizma. Problem koji je potrebno riješiti je kako vremenski i prostorno dispenzirati broj dolazaka i noćenja jer se trenutno 98% turističkih usluga odvija u Jadranskoj Hrvatskoj i Gradu Zagrebu.

"Ministarstvo turizma posvećeno je promociji hrvatske gastronomije, izdan je vodič 300 hrvatskih restorana, a u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića u 2021. godini ostvareno je 14,5 milijardi kuna, što je velika prilika za hrvatski poljoprivredno-prehrambeni sektor“, rekla je Udovičić. Iako nema točnu statistiku, istaknula je da je oko 50% hrvatskih proizvoda uključeno u ponudu hotelskih lanaca.

Dijana Katica, predsjednica Udruge Klub članova Selo, rekla je da je važan motiv turista treće generacije kod odabira destinacije i enogastronomija, a upravo je ruralni budućnost svjetskog turizma. No, kaže, potrebno je ojačati kratke lance opskrbe hranom, pokrenuti mrežu seoskih tržnica i kreirati oznaku kvalitete-ruralne izvrsnosti, koja bi poslužila kao poticaj za umrežavanje sektora poljoprivrede i turizma.

"Veliki potencijal za proizvodnju hrane u hrvatskim ruralnim područjima nije iskorišten, pa je u tom smislu potrebno utvrditi razloge zbog kojih ruralna područja gube svoje stanovnike“, rekao je Ivo Mujo, predsjednik Udruge agroturizam Konavle. U tom smislu potrebno je diversificirati aktivnosti na OPG-ima, podići interes za pružanje usluga u ruralnom turizmu, povezati poljoprivredni i turistički sektor, ali i osigurati sredstva za finalizaciju prehrambenih proizvoda. Primjerice, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji trenutno postoji samo jedna sirana koja ne može odgovoriti na turističke potrebe, pa su potrebna dodatna ulaganja.

Na otpor poljoprivrednika prema udruživanja, podsjetila je Melanija Milić, ravnateljica Regionalne razvoje agencije DUNEA, istaknuvši kako već dvije godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji pokušavaju osnovati Proizvođačku organizaciju, no u tome ne uspijevaju. Tušek je odgovorio da PO nemaju alternative.  

Lokalni proizvodi u ruralnom turizmu  

O dobrobitima ulaganja u ruralni turizam govorio je poljoprivrednik Mihael Budak koji je,uz potporu HAMAG-a i Općine Sveti Petar u šumi, koristio sredstva za diversifikaciju aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu i izgradio mini klaonicu, preradbene kapacitete i pršutanu. Sada 90 posto svojih proizvoda prodaje u svojoj konobi i opskrbljuje tri ugostiteljska objekta. No, kao glavne probleme naveo je nedostatak radne snage na ruralnim područjima i plasman, te predložio formiranje nacionalnog tijela koje bi razmotrilo sva ograničenja koja utječu na proizvođače hrane i pružatelje usluga u ruralnom turizmu.

Potpredsjednica Odbora Ružica Vukovac, upozorila je na potrebu fleksibilizacije pravila za uzgoj, klanje, obradu i pripremu proizvoda koji se nude kroz ponudu ruralnog turizma. Nedostupnost klaonica i ograničenja za njihovo poslovanje, u nekim područjima onemogućava plasman lokalnih proizvoda, kao i visoko postavljeni standardi za voće, kojima poljoprivrednici, bez dodatnih financijskih ulaganja teško mogu udovoljiti.

Povezivanje zelene i plave njive treba biti bazirano na većoj količini sirovine i udruženosti proizvođača, a dodatna fleksibilizacija pravila, pa i onih vezanih uz sanitarne propise potaknula bi na bavljenje ruralnim turizmom.

Član Odbora Goran Ivanović, ističe da poljoprivredno-prehrambeni sektor ne proizvodi dovoljne količine hrane kojima bi se zadovoljile potrebe hrvatskog turizma, te je podsjetio na problem nepoštenih trgovačkih praksi koje predstavljaju dodatno ograničenje u distribuciji lokalnih proizvoda, a čije rješavanje vidi u ustrojavanju regionalnih distributivnih centara.