Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Odbor za poljoprivredu
  • 02.05.2022. 13:00
  • Dubrovačko-neretvanska, Cavtat

Kako bolje povezati zelenu i plavu njivu u turističkoj ponudi?

Treba razmišljati i o načinima na koje možemo nagraditi ugostitelje i hotelijere koji nude isključivo domaće hrvatske proizvode kroz porezne olakšice, dodatne zvjezdice ili suncokrete, čulo se na sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu u Cavtatu.

Foto: Depositphotos/ bhidethescene
  • 177
  • 32
  • 0

"O povezivanju 'zelene i plave njive' dugo se govori, no u provedbi su prisutna ograničenja vezana uz nedostatnu razinu finalizacije i količine proizvoda koje poljoprivredno prehrambeni sektor može ponuditi ugostiteljsko turističkom sektoru kao i nedovoljna angažiranost hoteljera i ugostitelja da na svojim jelovnicima zastupe više domaćih proizvoda", kazala je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir na sjednici održanoj u Cavtatu na kojoj je provedena rasprava o kratkim lancima opskrbe hranom u kontekstu plasmana lokalno proizvedenih proizvoda kroz ponudu ruralnog turizma. 

Dodala je da bi dobit bila višestruka, ako bi se osigurala dostupnost proizvoda kroz kratke lance opskrbe hranom, čime dodatno pridonosimo i zelenoj ambiciji i smanjenju ugljičnog otiska.

Kratki lanci opskrbe hranom daju veću dodanu vrijednost   

Podsjetila je da poljoprivrednici koji se koriste kratkim lancima opskrbe hranom, u prosjeku ostvaruju 8.138 eura veću dodanu vrijednost od onih koji ih ne koriste. Rješenje problema leži u povezivanju i udruživanju poljoprivrednika, zajedničkom nastupu na tržištu, brendiranju proizvoda, ali i uklanjanju administrativnih barijera, koje ovaj način distribucije proizvoda ograničavaju.

Naglasila je kako je sastavni dio Strategije poljoprivrede do 2030. godine brendiranje i razvoj sadržaja i priča koje odgovaraju kulinarskim ukusima i sklonostima odabranih potrošačkih segmenata, posebno gastro delicija.

"Razvoj ove vrste ponude podupirao bi povećana ulaganja u lokalne proizvode veće dodane vrijednosti, partnerstva u kratkim lancima opskrbe, te bolju povezanost ruralnih područja s tržištem, pa time i sa turističkim sektorom", rekla je.

Prema njezinim riječima, Hrvatska ima priliku pozicionirati se kao globalno konkurentna destinacija održivog turizma vodeći se filozofijom "misli lokalno", no za to nam je potreban redizajn i prihvaćanje promijenjenih navika jer masovni turizam više nije in. Dakle, turisti žele doživjeti destinaciju koju posjećuju, osjetiti autentičnost kulinarskog iskustva, kvalitetu hrane, sudjelovati u ubiranju plodova i pripremi hrane, što otvara nove prilike za raznovrsnije i održivije oblike turizma, i diversifikaciju aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima.

O spajanju zelene i plave Hrvatske predugo se govori (Foto: M. Petković)

S druge strane, treba razmišljati i o načinima na koje možemo nagraditi ugostitelje i hotelijere koji nude isključivo domaće hrvatske proizvode kroz porezne olakšice, dodatne zvjezdice ili suncokrete, kako bi ih izdvojili iz mase i nagradili za njihov trud, rekla je Petir i upozorila kako veliki hotelski lanci slabo koriste lokalno proizvedene proizvode u svojoj ponudi.

Tri do pet logističko-distribucijskih centara

"Dubrovačko-neretvanska županija snažna je turistička regija, a poljoprivreda nam je druga po važnosti gospodarska grana. Iako postoje velike mogućnosti u povrćarskoj, voćarskoj, vinogradarskoj i proizvodnji maslinovog ulja i meda, na terenu su prisutna ograničenja u mogućnosti plasmana ovih proizvoda“, rekao je tamošnji župan Nikola Dobroslavić.

Županija se prijavila na natječaj za izgradnju logističko distributivnog centra, čija gradnja je planirana u dolini Neretve, a što bi trebalo pripomoći rješavanju problema u distribuciji poljoprivredno prehrambenih proizvoda.

"Turizam je veliko potencijalno tržište za hrvatsku poljoprivredno-prehrambenu industriju“, uvodno je istaknuo Zdravko Tušek, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede. Dodao je da je u povezivanje sektora, uz nadležna ministarstva potrebno uključiti i komore, proizvođačke organizacije, turističke organizacije, lokalnu i regionalnu samoupravu. Uz navedeno, važan je i rast proizvodnosti, povezivanje poljoprivrednika i bolje brendiranje koje će osigurati prepoznatljivost domaćih proizvoda. S ciljem rješavanja istoga, Ministarstvo je objavilo natječaje za korištenje sredstava za standardizaciju proizvodnje, preradu i pripremu za tržište i skladištenje prehrambenih proizvoda.

Dodijeljene nagrade Suncokret ruralnog turizma Hrvatske 2021.

Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ukupno će se 610 milijuna kuna usmjeriti na izgradnju 3- 5 distributivnih centara, a u Nacionalnom strateškom planu programirane su mjere za rad proizvođačkih organizacija, diversifikaciju aktivnosti na ruralnim područjima, kao i za aktivnosti ruralnog turizma. "Poseban naglasak stavljen je na prijenos znanja, iskustava i dobrih praksi, u čemu će ključnu ulogu imati savjetodavna služba“, rekao je Tušek.

Pedeset posto domaćih proizvoda u hotelskim lancima?

Monika Udovičić, ravnateljica u Ministarstvu turizma i sporta istaknula je kako su protekle dvije godine pokazale otpornost turističkog sektora, no dodala da se u budućnosti treba usmjeriti prema društvenoj, okolišnoj i gospodarskoj održivosti turizma. Problem koji je potrebno riješiti je kako vremenski i prostorno dispenzirati broj dolazaka i noćenja jer se trenutno 98% turističkih usluga odvija u Jadranskoj Hrvatskoj i Gradu Zagrebu.

"Ministarstvo turizma posvećeno je promociji hrvatske gastronomije, izdan je vodič 300 hrvatskih restorana, a u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića u 2021. godini ostvareno je 14,5 milijardi kuna, što je velika prilika za hrvatski poljoprivredno-prehrambeni sektor“, rekla je Udovičić. Iako nema točnu statistiku, istaknula je da je oko 50% hrvatskih proizvoda uključeno u ponudu hotelskih lanaca.

Dijana Katica, predsjednica Udruge Klub članova Selo, rekla je da je važan motiv turista treće generacije kod odabira destinacije i enogastronomija, a upravo je ruralni budućnost svjetskog turizma. No, kaže, potrebno je ojačati kratke lance opskrbe hranom, pokrenuti mrežu seoskih tržnica i kreirati oznaku kvalitete-ruralne izvrsnosti, koja bi poslužila kao poticaj za umrežavanje sektora poljoprivrede i turizma.

"Veliki potencijal za proizvodnju hrane u hrvatskim ruralnim područjima nije iskorišten, pa je u tom smislu potrebno utvrditi razloge zbog kojih ruralna područja gube svoje stanovnike“, rekao je Ivo Mujo, predsjednik Udruge agroturizam Konavle. U tom smislu potrebno je diversificirati aktivnosti na OPG-ima, podići interes za pružanje usluga u ruralnom turizmu, povezati poljoprivredni i turistički sektor, ali i osigurati sredstva za finalizaciju prehrambenih proizvoda. Primjerice, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji trenutno postoji samo jedna sirana koja ne može odgovoriti na turističke potrebe, pa su potrebna dodatna ulaganja.

Sjednica Odbora održana je u Cavtatu (Foto: Hrvatski sabor)

Na otpor poljoprivrednika prema udruživanja, podsjetila je Melanija Milić, ravnateljica Regionalne razvoje agencije DUNEA, istaknuvši kako već dvije godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji pokušavaju osnovati Proizvođačku organizaciju, no u tome ne uspijevaju. Tušek je odgovorio da PO nemaju alternative.  

Lokalni proizvodi u ruralnom turizmu  

O dobrobitima ulaganja u ruralni turizam govorio je poljoprivrednik Mihael Budak koji je,uz potporu HAMAG-a i Općine Sveti Petar u šumi, koristio sredstva za diversifikaciju aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu i izgradio mini klaonicu, preradbene kapacitete i pršutanu. Sada 90 posto svojih proizvoda prodaje u svojoj konobi i opskrbljuje tri ugostiteljska objekta. No, kao glavne probleme naveo je nedostatak radne snage na ruralnim područjima i plasman, te predložio formiranje nacionalnog tijela koje bi razmotrilo sva ograničenja koja utječu na proizvođače hrane i pružatelje usluga u ruralnom turizmu.

Potpredsjednica Odbora Ružica Vukovac, upozorila je na potrebu fleksibilizacije pravila za uzgoj, klanje, obradu i pripremu proizvoda koji se nude kroz ponudu ruralnog turizma. Nedostupnost klaonica i ograničenja za njihovo poslovanje, u nekim područjima onemogućava plasman lokalnih proizvoda, kao i visoko postavljeni standardi za voće, kojima poljoprivrednici, bez dodatnih financijskih ulaganja teško mogu udovoljiti.

Povezivanje zelene i plave njive treba biti bazirano na većoj količini sirovine i udruženosti proizvođača, a dodatna fleksibilizacija pravila, pa i onih vezanih uz sanitarne propise potaknula bi na bavljenje ruralnim turizmom.

Seoski turizam čuva i ruralni prostor (Foto: M. Petković)

Član Odbora Goran Ivanović, ističe da poljoprivredno-prehrambeni sektor ne proizvodi dovoljne količine hrane kojima bi se zadovoljile potrebe hrvatskog turizma, te je podsjetio na problem nepoštenih trgovačkih praksi koje predstavljaju dodatno ograničenje u distribuciji lokalnih proizvoda, a čije rješavanje vidi u ustrojavanju regionalnih distributivnih centara.


Tagovi

Odbor za poljoprivredu Tematska sjednica Zelena i plava njiva Marijana Petir Zdravko Tušek Ružica Vukovac


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

...Znači prva fotka 😂 .. i nema dalje..😂
Laurina faca kad se purić 💩 ("tehnički problemi") tokom fotkanja 😂😂 neprocjenjivo 😂🪶🥴😺🦃
#mlado