• Seoski turizam
  • 20.08.2009.

Iznimno bogata ponuda sadržaja

Seoski turizam Novosel u Gatu

  • 2.468
  • 120
  • 0

Obitelj iz Splita koja dolazi u Slavoniju provesti ljeto, ili pak obitelj koja iz Čakovca dolazi k nama u vrijeme kolinja. Supružnici iz Bjelovara koji radi odmaka od svakodnevne rutine posežu za šetnjom u slavonskim šumama. Zašto da ne? Upravo su to gosti koji odsjedaju u Seoskom turizmu obitelji Novosel iz Gata. Ovom se djelatnošću bave od 2007. godine, ovo je dakle treća godina biznisa koji se, čini se, posvema uhodao.

- Svojevremeno bili smo kod prijatelja u Sloveniji, koji su nas budući da se bave “kmetijskim” turizmom nutkali seoskom hranom, dakle onim što i mi sami imamo doma. I tako se zapravo rodila ideja da se upustimo u seoski turizma, koji dakle neće biti samo iznajmljivanje sobe nego i kompletna gastroponuda. U našoj novoj kući uređene su tri sobe - dvije dvokrevetne i jedna jednokrevetna, svaka sa svojom kupaonicom, klimom, Internetom, a hrana koju nudimo je isključivo od proizvoda dobivenih na našem poljoprivrednom imanju ili, pak naših susjeda - priča uvodno Sandra Novosel, uz supruga Slađana, osnovni potporanj ovog gazdinstva.

Gat, Karašica, Bistrinci

Kada se sagleda, premda Gat možda i ne zvuči kao posve atraktivna lokacija, činjenice otkrivaju nove sadržaje. Seosko imanje Novoselovih, koje pored voćnjaka, vinograda posjeduje i koral za jahanje, uređene terene za nogomet (pod reflektorima) i odbojku na pijesku, udaljeno je samo 300 metara od Karašice.

- Otamo prema Donjem Miholjcu i Bremendu, odnosno na drugu stranu prema ušću Karašice, vodi uređena i označena biciklistička staza. Gatskim kanalom Karašica je spojena s Dravom, a nedaleko je izletište i svetište posvećeno Svetoj Ani u šumi prema Bistrincima. Sve su to lokacije koje nude šetnju i rekreaciji, odnosno mir i uživanje u prirodi, a to je ono što se, posebice našim stranim gostima, ovdje i te kako sviđa - u priču se uključuje Slađan. A i stranih gostiju je s različitih strana svijeta - Engleske, Francuske, Njemačke pa i onih iz prekooceanskih zemalja. Svi oni lociraju se kod Novoselovih i onda kreću na upoznavanje Slavonije. Najčešće Osijeka, Kopačkog rita i Vukovara.
- A kako su ti putnici namjernici uopće došli do Vas? - pitamo Novosele, a oni s punim ponosom otkrivaju da je za to zaslužan - Internet. Nažalost, nisu posve zadovoljni učincima lokalnih turističkih agencija i zajednica, Novoseli im predlažu, upozoravaju na nelogičnosti, priželjkuju objedinjavanje ponude, ali za sada dobar dio toga izostaje ili se, jednostavno, ne razvija dovoljno brzo.

Mirisi djetinjstva

- Kada su stranci u pitanju, posebno ih oduševljava priroda, ali i objedi koji se kod nas služe. Posebice ona od domaćih jaja dobivenih od koka koje se slobodno kreću po dvorištu. Nerijetko jaja, poput pravog suvenira, požele na odlasku ponijeti što više - otkriva Sandra.

U posao se polaku uključuju i djeca, kći Fides učenica je osmog razreda i pripomaže u kuhinji i kućanskim poslovima, stariji Kristijan, student Ekonomskog fakulteta, svoj obol daje više pomažući u poljoprivrednim radovima.

- Nerijetko nam se događa da i stranci izraze želju sudjelovati s nama u seoskim poslovima, pa makar to bilo i čišćenje naše farme praščića ili češće na polju oko sjenaže. Dobar dio njih to podsjeti na mirise djetinjstva. Jedan je Nijemac tako iskazao želju na prenoći na slami, ali mu to zbog strogoće zakona, a držim kao je ovdje riječ zapravo o manjkavosti, nismo mogli omogućiti - kazuje Slađan.
Kod Novosela “zanoće” i trgovački putnici, izalagači na osječkim sajmovima, pa i sportaši koji dolaze na natjecanja u Osijek, Valpovo ili Belišće. Novoseli ne skrivaju da je jedan od razloga i prihvatljiva cijena od 84 kuna za noćenja, odnosno samo nešto više od 150 kuna za puni pansion. Ove su godine za prvih sedam mjeseci ugostili 135, gostiju što je na razini prošlogodišnjeg.
Zaključno, nije im nimalo žao što su se odlučili baviti djelatnošću seoskog turizma, ali vele da ima još mnogo prostora za proširene mogućnosti ponude. Samo, trebalo bi posegnuti i za promjenama u zakone. Primjerice, zakonodavac jednako (porezno) tretira kampove uz obalu i na kontinentu, a dosta je turista u tranzitu koji bi u prenoćili u Slavoniji. Gatu, primjerice...

Autor: Dario KUŠTRO


Tagovi

Seoski turizam Slavonija Domaći proizvodi

Izdvojeni tekstovi