• Malta
  • 23.11.2019. 12:00
  • Malta

I Malta se suočava s napuštanjem sela, kako zaustavljaju negativne trendove?

Projekt pod nazivom CSL: izraditi, dijeliti i živjeti iskustva ruralnog turizma omogućio je i hrvatskim predstavnicima Vladimiru Milošu i Marti Jareš uvid u maltešku povijest, kulturu, poljoprivredu, značajke, a i generalno, u malteški ruralni razvoj.

Foto: arhiva Vladimira Miloša
  • 601
  • 121
  • 0

Koliko dobro poznajemo Maltu, tu europsku državu smještenu u središtu sredozemnog mora? Kako bi vidjeli te naučili ponešto o malteškoj poljoprivredi, turizmu i ruralnom razvoju općenito, organizirana je razmjena iskustava, znanja i ideja preko Erasmus+ projekta pod nazivom CSL: izraditi, dijeliti i živjeti iskustva ruralnog turizma. Isti je omogućio i hrvatskim predstavnicima uvid u maltešku povijest, kulturu, značajke, a i generalno u ruralni razvoj.

Razmjena mladih u cilju razumijevanja ruralnog turizma i mogućnostima samozapošljavanja u manjim sredinama organizirana je od 9. do 16. studenog ove godine. Organizator je bila neprofitna udruga TDM 2000 Malta, a sudionici su došli iz Bugarske, Cipra, Italije, Malte, Portugala, Rumunjske, Španjolske, Turske i Hrvatske. Uz pomoć neprofitnih organizacija Meraki iz Kloštra Podravskog i Permakultura Dalmacija iz Splita, sudjelovalo je i dvoje hrvatskih predstavnika - Marta Jareš iz Donjih Sređana i Vladimir Miloš iz Podravskih Sesveta.

Ukupan turizam pridonosi 27,1% BDP-a države

Republika Malta se sastoji od tri veća otoka; Malta, Gozo i Comino. Malta je najveći i najgušće naseljen, a na kojem se nalazi i glavni grad Valletta. Drugi po veličini je otok Gozo, kojeg karakteriziraju bajkoviti pejzaži dok je Comino najmanji, a koji je smješten između Malte i Goza. Posebno valje istaknuti kako na Cominu živi samo jedan stanovnik - iako tijekom godine taj otok prihvaća na tisuće turista, nitko se ne zadržava na dulje vrijeme zbog oskudnih životnih resursa.

Marta Jareš i Vladimir Miloš - hrvatski predstavnici na razmjeni 

Turizam općenito nosi najvažniju ulogu za malteško gospodarstvo - ukupno pridonosi 27,1% BDP-a države. Obilježen je sezonskim karakterom, preko 50,2% turista posjećuje otočje zbog lijepog vremena i opuštanja na plažama. Dok dodatnih 10% turista dolazi s razlogom posjećivanja kulturoloških događaja (uglavnom ljeti) odnosno posjećivanja znamenitih povijesnih građevina. Prema desetogodišnjim statističkim praćenjima najveći dolazak turista bilježi se tijekom srpnja i kolovoza, a najmanje turista dolazi u siječnju i veljači.

Ruralni turizam pridonosi svega 4,3% ukupnom dohotku iz turizma na malteškom otočju. U ruralnim sredinama najrazvijeniji je agroturizam, gastro-turizam i etno turizam. Spoj poljoprivredne proizvodnje i turizma igra važnu ulogu u stvaranju dodatne vrijednosti za domaće poljoprivrednike. Tradicionalna hrana je vrlo tražena od stranih turista, što omogućuje otvaranje obrta i u manjim sredinama. Opuštena atmosfera malteške kulture svakom turistu kroz hranu i doživljaje utisne želju za povratkom.

Poznati po rajčici i konzumnom krumpiru 

Poljoprivreda je manje zastupljena i pridonosi svega 1,3% BDP-a. Prosječna veličina pojedinog registriranog poljoprivrednog gospodarstva je svega 0,9 hektara površine, a proizvodnja zauzima 47% od ukupne površine  otočja. Ozbiljni problemi s kojima se malteška poljoprivreda suočava su ovisnost o uvoznim energentima, nedostatak zdravstveno ispravne vode te samo onečišćavanje podzemnih voda štetnim utjecajima iz poljoprivredne proizvodnje.

Vladimir je nedavno posjetio Ukrajinu i Bjelorusiju: Černobil danas, moderna poljoprivredna gospodarstva niču uz radioaktivnu zonu

Najzastupljenija ratarska kultura na otočju je konzumni krumpir. Zbog mediteranske klime i suhih perioda kroz godinu, odlikuje se bogatim aromama. Krumpir je ujedno i jedan od najvažnijih izvoznih proizvoda malteškog agrara. Ostale ratarske kulture su pivski ječam i durum pšenica. Od trajnih nasada najzastupljeniji su vinogradi i zasadi badema, maslina i citrusa. Malta je nadaleko poznata po proizvodnji rajčice za preradu. Izvrsna klima i humusno bogato tlo omogućuje visoku prinosnu proizvodnju niskih kultivara rajčice. Uglavnom uzgajaju se sorte za preradu u kečap i konzerve. Proizvodnja ostalog povrća također igra važnu ulogu za ruralno stanovništvo. Povrće poput rajčice, graška, graha i cvjetača uzgajaju se na otvorenom, dok lisnato povrće i paprika se uzgaja u visokim plastičnim tunelima.   

Brend Savina - zamašnjak ruralnog razvoja

Savina je općepoznata marka prehrambenih proizvoda na Malti. Tradiciju koju su započeli braća Magro neprestano se razvija kroz četiri generacije. Gledajući loše stanje u poljoprivredi tijekom pedesetih godina prošlog stoljeća, braća su inicirala udruživanje malih zemljoposjednika kako bi zajedno izašli na tržište. Vrlo ubrzo nabavljaju brodove kojima prevoze poljoprivredne i prehrambene sirovine i gotove proizvode do kupaca u većim gradovima otočja. U prvim godinama pod robnom markom Savina prodavale su se svježe rajčice i morska sol. Kako se udruživanje poljoprivrednika proširilo diljem otočja robna marka se počela stavljati na različite proizvode poput vina, meda, mlijeka, sireva, suhomesnatih proizvoda, voća i povrća.

Savina stoji za kvalitetu, tradiciju i dodatnu vrijednost domaćih malteških proizvoda. Agrobiznis iza robne marke Savina se sastoji od zemljoposjednika, educiranih poljoprivrednika, modernih poljoprivrednih gospodarstva, efikasne logistike, modernih preradbenih kapaciteta, tradicionalnih receptura i modernog marketinškog pristupa.

Kod proizvodnje sireva poslovanje je organizirano u dva smjera. Proizvođači ovčjeg, kozjeg ili kravljeg mlijeka imaju pravo posjedovati vlastitu mini siranu na gospodarstvu gdje će proizvoditi sireve i ostale mliječne proizvode po standardima i tradicionalnoj recepturi. U tom slučaju, preradom sirovine u visoko cijenjenje proizvode primarni proizvođači zadržavaju glavni dio profita. Drugi oblik poslovanja je proizvodnja sirovog mlijeka te dostava istog do preradbenih kapaciteta u vlasništvu obitelji Magro. Tada, proizvođači zarađuju samo na sirovini. U oba slučaja krajnji proizvod će se prodati za istu tržišnu cijenu pod brendom Savina.

Oko brenda Savina trenutno je udruženo oko 300 poljoprivednih proizvođača 

Trenutno je udruženo oko 300 poljoprivrednih proizvođača oko brenda koji se danas prodaje na 4 kontinenta u više od 40 država. Upravo ovakav način organizacije klastera poljoprivrednika, prehrambene industrije, trgovine i marketinških stručnjaka omogućuje razvoj manjih i udaljenijih sredina. Obiteljima u ruralnim područjima se omogućuje kvalitetan i ugodan život.

Što je bilo za ponijeti kući?

Kao i svaka druga europska zemlja, Malta se suočava s negativnim trendovima poput "odljeva mozgova“ i egzodusa ruralnog stanovništva u veća mjesta odnosno u inozemstvo. Kako bi zaustavili negativne trendove ruralno područje Malte ima nekoliko važnih prioriteta u daljnjem razvoju:

  1. Razmjena znanja i ulaganje u istraživanja i inovacije u poljoprivredi, šumarstvu, turizmu i ribarstvu,
  2. Poticati kompetitivnu atmosferu između dionika ruralnog razvoja,
  3. Isticati važnost stvaranja dodatne vrijednosti poljoprivrednih proizvoda,
  4. Restauracija i prezervacija prirodnih staništa i povijesnih građevina,
  5. Ciljano korištenje resursa s manjim utjecajem na klimatske promjene,
  6. Društveno uključenje lokalnog stanovništva.

Nabrojani prioriteti već imaju rezultata koji se mogu vidjeti diljem otočja. Osim poljoprivrede, ruralni turizam otvara nova radna mjesta i pruža mogućnosti za daljnji razvoj ruralnog prostora.

Razmjenom znanja, ideja i iskustava s drugim sudionicima projekta, Marta i Vladimir su naučili da je i u drugim zemljama ruralni prostor suočen s istim odnosno sličnim problemima. Pored toga, prikazani su bili mnogobrojni uspješni primjeri inovativnih organizacija u ruralnim sredinama. Zaključno; samo inovacije, edukacija, udruživanje i vjera u uspjeh su ključevi opstanka mladih u manje razvijenim područjima diljem Europe.


Fotoprilog


Tagovi

Malta Ruralni razvoj Turizam Poljoprivreda Projekt Inovacije Savina


Autor

Vladimir Miloš

Vladimir Miloš je magistar ekonomije sa specijalizacijom u poljoprivredi. Studirao i radio u Kraljevini Nizozemskoj, radio na mnogim međunarodnim projektima, dobitnik dvije dekanske nagrade, svojevremeno urednik studentskog časopisa "Plug". Poruka: Riskiraj! - Ako pobijediš bit ćeš sretan, a ako ne pobijediš bit ćeš mudriji.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi