• Seoski turizam
  • 13.08.2012.

Gradili seoska imanja pa snove pretvorili u uspješan posao

Unatoč krizi, ovaj oblik gospodarske djelatnosti koji ujedinjuje seoski turizam, poljoprivredu, sve češće ekouzgoj te ugostiteljstvo, bilježi rast

  • 1.230
  • 60
  • 0

U posljednjih nekoliko godina u zagrebačkoj županiji niče sve više seoskih gospodarstava usmjerenih na turističku i ugostiteljsku djelatnost.

Od zapadnog dijela i vinorodnih krajeva jastrebarskog područja prema istoku, gdje se na obroncima Moslavine podižu nasadi lavande, otvoreno je gotovo pedesetak seoskih turističkih gospodarstava zagrebačke županije. A unatoč krizi, ovaj oblik gospodarske djelatnosti, koji ujedinjuje seoski turizam, poljoprivredu, sve češće ekouzgoj te ugostiteljstvo, bilježi rast.

Gastro ponuda

Dva hektara seoskog gospodarstva bivšeg državnog službenika Darka Matezovića (38) u mjestu Gračec u općini Brckovljani pripada još neotkrivenim biserima kontinentalnog turizma. Podignuta isključivo vlastitim sredstvima, seoska baština u koju je Darko Matezović sa suprugom Lucijom utkao višegodišnji trud ima i povijesnu pozadinu - seosko gospodarstvo podignuto je na nekadašnjem grofovskom imanju te je danas u cijelosti prilagođeno svim uzrastima posjetitelja.

Posebnost je imanja drveni most dužine oko 110 metara koji prolazi kroz krošnje drveća iznad zemlje u visinu i do 8 metara, na kojem su klupice za odmor.

- Planiram uskoro podići i smještajne kapacitete, ali je na njih “udarila” birokracija svojim nerazumijevanjem. Smještaj planiram u autohtonim kućama koje imaju manje kvadrata no što se propisuje za turistički smještaj pa još tražim model kako to pomiriti - otkriva Matezović.

Na imanje udaljeno dvadesetak kilometara od Zagreba dolaze najčešće obitelji, ali i poslovni ljudi, a posebna je “poslastica” mladencima koji svoje vjenčane fotografije najradije ovjekovječuju upravo na imanju.

- U gastroponudi imamo cijeli niz domaćih proizvoda, od hrane do različitih vrsta rakije, a ako ih ne proizvodim sam, otkupljujem ih od drugih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Potrošnja nije velika, ali ne bih toliko ulagao u imanje kad bih mislio da u ovoj djelatnosti nema budućnosti - drži Matezović čija cijela obitelj radi na imanju.

Gastroposlastica s ovog imanja, jedinstvena u cijeloj Zagrebačkoj županiji, a može se kušati u svako vrijeme, šaran je u rašljama.

Pansioni i za konje

Na samo tridesetak kilometara od Zagreba velebno seosko imanje Ladanj kod strica u selu Sobočani nadomak Kloštar Ivanića, na čak pet hektara površine, isključivo vlastitim naporima i s tri milijuna kuna bankarskog kredita, podigla je Sanja Paulić (44). Ladanj kod strica u prvom je redu ugostiteljski objekt u kojem se nudi autohtona gastroponuda, za koju većina namirnica stiže iz vlastitog voćnjaka i vrta. Uronjen u očuvani prirodni krajobraz, ispresijecan vinogradima i šumama, Ladanj kod strica imao je dobar start, no ova godina obilježena krizom usporila je njegov rast.

- Otvorili smo vrata sredinom 2010. godine, a sve donedavno poslovanje je bilo uspješno. No od početka ove godine, umjesto da krenemo punim kapacitetom ugostiteljskog objekta te smještaja u tri sobe, sve je pošlo nizbrdo - kaže Sanja Paulić.

Promijenio se standard gostiju

Ne skriva razočaranje da se u dvije godine profil, ali i standard gostiju promijenio pa je sve manje noćenja, duljeg boravka na imanju, ali i gastropotrošnje.

- Dolaze nam ljudi popiti kavu iz Zagreba. Imamo nešto lovaca te izletnika, ali ni blizu kako je bilo u početku - jada se vlasnica imanja uvjerena u uspjeh svog projekta koji je zakočila sveprisutna kriza.

Dio kamata na desetogodišnji kredit, uz pomoć kojega je na nekadašnjem seoskom imanju podignuta gostionica, ali i većina gospodarskih zgrada među kojima se gradi i pansion za konje, subvencionira ministarstvo turizma. Sanja Paulić hvali napore županije koji su usmjereni kroz različite financijske potpore upravo razvoju seoskog turizma, bez kojih bi poslovanje bilo znatno teže.

- Ovo je moj životni san, ali počela sam ga ostvarivati u pogrešno vrijeme - kaže Sanja Paulić koja drži da poslovnu ambiciju, kako nje kao vlasnice imanja, tako i svih koji se upuštaju u njegovanje seoskog turizma, uvelike određuju sadašnje prilike u gospodarstvu. Svi vlasnici imanja poručuju kako je najbolja promocija ona koju usmenom predajom šire zadovoljni gosti, a one koji još ne poznaju Zagrebačku županiju k njima dovedu i web-stranice. Potporu imanjima najmanje su iskazali čelnici lokalne zajednice pa nije rijedak slučaj da se obljetnice i svečanosti pripremaju čak u drugim općinama umjesto na imanjima u vlastitoj blizini, slažu se i Sanja Paulić i Darko Matezović kad ih pitamo za odnos s prvim ljudima vlasti u svom susjedstvu.

Država je napravila određene pomake u očuvanju autohtone baštine, ali i promicanju seoskog turizma, za čijim čarima vrijedi posegnuti.

Brojne subvencije županije

Zagrebačka županija nizom mjera potiče razvoj turizma na svom području. U razdoblju od 2001. do 2012. godine Županija je za turizam izdvojila više od 31 milijun kuna, među ostalima, za razvoj seoskog turizma, za povećanje smještajnih kapaciteta te za obnovu i uređenje tradicijskih kuća.

Posljednja potpora u turizmu u 2011. godini obuhvaćala je potpore za sve oblike turizma - poput vjerskog, kulturnog, zdravstvenog, planinskog, lovnog ili ribolovnog turizma

Autor: Sanela Dropulić


Izvori

Večernji list


Tagovi

Seoski turizam Domaći proizvodi

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi