Počeo sam s pilot-programom u razvoju seoskog turizma u Kokorićima što je mnoge već tada ponukalo da čuvaju svoju djedovinu, kaže Zvonimir Pervan, vlasnik i direktor etno-sela i vrgoračkoga hotela »Pervan«
Za vrgoračko gospodarstvo su i te kako zanimljivi i korisni novi razvojni projekti etno-sela Kokorići nedaleko od Vrgorca, na brdašcu gdje svaka obnovljena kamena kuća ima svoju priču.
Samo etno-selo je na površini od dva hektara uz ponornicu Betinu koja svake godine poplavi plodno Buninsko polje te ostavi plodan mulj na njivama.
To nam je rekao Zvonimir Pervan, vlasnik i direktor etno-sela i vrgoračkoga hotela »Pervan«, potomak vojvode (serdara) Ante Pervana Prže, inicijator i kreator gotovo svih dosadašnjih projekata u razvoju kulturnog agro-turizma ne samo u Kokorićima, u čiju će realizaciju investirati više od dva milijuna eura. On je investirao i oko tri milijuna kuna u obiteljski hotel »Pervan« u Vrgorcu i osigurao 54 ležaja za goste i popratne sadržaje.
»Počeo sam s pilot-programom u razvoju seoskog turizma u Kokorićima što je mnoge već tada ponukalo da čuvaju svoju djedovinu. Cilj je mog projekta ostaviti budućim naraštajima ovaj spomenik kulturne i bogate etno-baštine naših djedova, a ne da se to blago devastira, uruši ili proda strancima. Moje etno-selo, baš kao i Kokorići s oko 150 stanovnika, ima bogatu povijest, a u njegovoj blizini na predjelu Gradine otkriveno je naselje iz 2500. godine prije Krista. Svi sadržaji etno-sela su zanimljivi i privlačni, poput dalmatinske konobe, vinoteke, prostora za degustaciju vina i inih pića, smještajnih kapaciteta s 20 soba i apartmana u obnovljenoj obiteljskoj kući iz 18. stoljeća. Tu je etno-zbirka na otvorenom i u zatvorenom prostoru, muzej s različitim etno-predmetima. Imamo i helidrom na kojem je dosad bilo 35 slijetanja helikoptera, a nedavno je brzim prijevozom do bolnice spašen i život jednog srčanog bolesnika«, kaže Pervan.
Ističe kako se ove godine već krenulo s novim razvojnim projektima radi proširenja etno-sela Kokorići. Tako će se obnoviti više od 20 kamenih kuća i dvorišta, koje je Pervan kupio od svojih susjeda. U selu će tada imati smještaj za 60 osoba ili za najmanje jedan autobus gostiju. Sagradit će bazen, urediti autokamp i prostor za magarce, konje i mazge radi jahanja.
Uredit će i nove puteve i sportsko-rekreacijske terene. U vrgoračkome kraju ima dovoljno prostora i za golfska igrališta, ali, kako kaže Pervan, nitko ne čuje kad govori o jednom takvom projektu. Sve se to radi kako bi postali privlačnom turističkom destinacijom, koja će ove godine privući goste iz Francuske i Rusije. Jer u etno-selu Kokorići i hotelu »Pervan« turistička sezona traje skoro cijele godine.
Pervan dodaje kako će njegovi novi projekti, za koje je osigurao sredstva, biti realizirani najkasnije do 2010. godine. U tom će krajoliku biti uređena i lovišta, sagradit će se i automatska streljana za gađanje glinenih golubova, a uskoro će se otvoriti i likovna kolonija uz već postojeću klesarsku školu.
Pervanu su specijaliteti restorana dalmatinska peka, pečena janjetina s ražnja i roštilj, hasanaginičin lonac, pržina jota, kokorićki slatkovodni ugor iz ponornice Betine i Matice u Vrgoračko-neretvanskom polju, plotica i gobica, te morske ribe. Turisti ovih dana sudjeluju i u berbi jagoda u Buninskom polju. Oduševljeni su tim krupnim voćem, kvalitetom, okusom i mirisom. Kokorićani ističu kako u Buninskom polju, površine oko 520 hektara, imaju više od 260.000 nasada jagoda koje su ove godine bolje rodile nego ikada prije i ponosni su što su ih prvi počeli uzgajati u vrgoračkome kraju i Dalmatinskoj zagori. Podsjećaju da su njihove jagode, baš kao i one proizvedene u Rastoku i Vrgoračko-neretvanskom polju, na tržištu poznate kao vrgoračke jagode koje bi trebalo žurno zaštititi.
U blizini Kokorića gradi se dionica autoceste Zagreb-Split (Dugopolje)-Šestanovac-Ravča-Ploče-Dubrovnik, a nedavno su krenuli i radovi na gradnji brze ceste Ravča-Drvenik s tunelom Ravča kroz planinu Rilić. Od prometnog čvora u Ravči do Kokorića gradi se nova cesta široka šest metara, pa će se cijeli kraj još više otvoriti moru i gostima.
Autor: Nedjeljko Musulin
U pšenici osvanuo zapanjujuć prizor: Napravili žitni labirint s posavskim motivom
Na Šolti proslavljeno 150 godina organiziranog pčelarstva i 1. BeeWell fest
Marko Horvat majstor je graha iz zemljanog lonca – kako ga pravi i gdje ga pojesti?
Darko Zovko: Lovni turizam u Hrvatskoj je u velikom porastu
Damir Senjan
prije 12 sati
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+]
Damir Senjan
prije 12 sati
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+]
