Enogastronomija sve važniji motiv dolaska turista u Hrvatsku

Rezultate istraživanja "Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj - TOMAS Ljeto 2017" predstavili su danas ministar turizma Gari Cappelli, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić te voditeljica projekta "TOMAS Ljeto 2017.“ u Institutu za turizam, Zrinka Marušić.

Naime, kako se navodi u priopćenju ministarstva, istraživanje je proveo Institut za turizam od srpnja do listopada 2017. godine u sedam primorskih županija obuhvativši 67 većih mjesta duž obale te na otocima na uzorku od 5.950 ispitanika sa 18 emitivnih tržišta. Kroz ovo istraživanje prikupili su se i analizirali podaci o sociodemografskoj strukturi gostiju, obilježjima putovanja i boravka u destinaciji, potrošnji te zadovoljstvu gostiju našom turističkom ponudom.

Osigurati dugoročan uspjeh u turizmu

"Kroz ovo istraživanje dobili smo uvid u mišljenja gostiju o našim turističkim proizvodima, motivaciji njihovog dolaska te njihovoj potrošnji, a što nam je izuzetno važno za pripremu budućih programa i aktivnosti. Iznimno mi je drago što su ovi rezultati potvrdili kako su naše dosadašnje aktivnosti pridonijele pozitivnim iskoracima u razvoju hrvatskog turizma, da se potrošnja gostiju povećava i da Hrvatska nije samo prepoznata kao destinacija sunca i mora već veliki značaj imaju i gastronomija, aktivni odmor i ostali selektivni oblici turizma. Ovo istraživanje dobar je pokazatelj kako se percepcija i stavovi turista vrlo brzo mijenjaju i upravo zato nužno je kontinuirano se unapređivati te prilagođavati potrebama tržišta kako bi se osigurao dugoročan uspjeh u turizmu" istaknuo je ministar Cappelli.

Istraživanje je predstavljeno u Ministarstvu turizma

istraživanje je pokazalo i da je u odnosu na 2014. godinu prosječna dnevna potrošnja turista porasla za 19 posto. Prosječna dnevna potrošnja turista prema istraživanju iznosi 79 eura po osobi i noćenju što predstavlja rast od oko 19 posto u odnosu na 2014. godinu kada je iznosila 66 eura. U strukturi prosječnih dnevnih izdataka 49 posto se odnosi na uslugu smještaja, 17 posto na uslugu hrane i pića izvan usluge smještaja, a 34 posto na sve ostale usluge. Dok su izdaci za smještaj porasli za oko 7 posto, izdaci na sve ostale usluge porasli su 33 posto, odnosno povećana je važnost izvansmještajne potrošnje. Najviše su u prosjeku trošili gosti iz SAD-a (158 eura), Velike Britanije (139 eura), Španjolske (126 eura), Rusije (121 eura) te gosti iz skandinavskih zemalja (119 eura).

"Kada je u pitanju struktura gostiju, rezultati istraživanja pokazuju kako je prosječna starost turista koji posjećuju Hrvatsku 41,5 godina, od čega je 54 posto turista u dobi od 30 do 49 godina, 19 posto je mlađih od 30, a 27 posto starijih od 50 godina. U odnosu na 2014. godinu značajnije se povećava udio turista s mjesečnim primanjima kućanstva većim od 3.000 eura (s 26 posto u 2014. na 40 posto u 2017.). Najveći broj gostiju dolazi u pratnji partnera (48 posto), a slijedi dolazak u krugu obitelji (38 posto) pa s prijateljima (10 posto), a ovo je ujedno prvi put otkako se provodi istraživanje da je dolazak s partnerom postao najčešći oblik dolaska kada je u pitanju pratnja.

Znatno je povećan udio 'novih' gostiju, tj. onih koji posjećuju Hrvatsku po prvi puta (s 18 posto u 2014. na 33 posto u 2017.) I nadalje je, kao prijevozno sredstvo za dolazak u Hrvatsku, najzastupljeniji dolazak automobilom (78 posto), ali raste korištenje zrakoplova (s 11 posto u 2014. na 15 posto u 2017.), te pada udio dolazaka autobusom (sa 7 posto na 4 posto)", stoji u priopćenju.

Enogastronomija, sportski i drugi oblici turizma sve važniji motivi dolaska 

Iako odmor na moru (pasivni odmor) motivira na dolazak u Hrvatsku više od polovice svih gostiju (55 posto), njegova važnost značajno je smanjena u odnosu na 2014. godinu (sa 75 posto na 55 posto), dok s druge strane sve veću važnost pri odabiru Hrvatske kao destinacije imaju gastronomija i motivi povezani s aktivnim odmorom. Kao motiv dolaska javljaju se iskustva i doživljaji (31 posto), gastronomija (29 posto), upoznavanje prirodnih ljepota (26 posto), zabava (24 posto) bavljenje sportom i rekreacijom (20 posto) te niz drugih motiva kao što je wellness (8 posto), zdravstveni razlozi (7 posto) itd.

Hrvatska nije samo prepoznata kao destinacija sunca i mora već veliki značaj imaju i gastronomija, aktivni odmor i ostali selektivni oblici turizma.

Između ostalog, prema ocjenama ispitanika najbolje ocijenjeni elementi ponude Hrvatske su ljepota prirode i krajolika, ljubaznost osoblja u smještajnom objektu, osobna sigurnost, pogodnost za provođenje obiteljskog odmora i ugođaj ('atmosfera'). Ujedno su ti aspekti ponude uz kvalitetu smještajne i ugostiteljske ponude, elementi kojima su ispitanici dali bolje ocjene Hrvatskoj nego li konkurentskim destinacijama kao što su Portugal, Španjolska, Italija, Turska, Francuska, Grčka, Slovenija, Crna Gora.

Foto: Bigstockphoto/R.Babakin; mint.hr