• Budućnost hrvatskog turizma
  • 01.05.2020. 09:00

Dr.sc. Sanda Čorak s Instituta za turizam: Sigurnost će biti presudna, nova prilika za kontinent

Kriza svakako pruža mogućnosti za novo pozicioniranje turizma u cijeloj zemlji i to 'novo' trebalo bi podjednako uključiti obalu sa zaleđem i kontinentalna područja. Zdravo, zeleno i zanimljivo će sigurno biti atributi koji će se tražiti, kaže dr.sc. Sanda Čorak.

Foto: Blanka Kufner
  • 864
  • 479
  • 0

"Važno je znati da su naši gosti sve više motivirani dolaskom u Hrvatsku radi uživanja u jelu i piću. Iako je gastronomija uvijek bila među primarnim motivima dolaska, raduje što udio gostiju koji je motiviran ovim aspektom ponude kontinuirano raste. Ona je dijelom identiteta i tradicije na nekom području pa u velikoj mjeri uključuje lokalne i regionalne poljoprivredne proizvode. Oni su najčešće i najsvježiji ukoliko na stol dolaze od lokalnih OPG-ova i kao takvi su najpoželjnija ponuda za goste", ističe dr.sc. Sanda Čorak, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju u Institutu za turizam, njegova višegodišnja ravnateljica (2001.-2017) i u dugom razdoblju glavna urednica znanstveno-stručnog časopisa Turizam, s kojom smo imali čast odraditi intervju na temu danas vrlo ranjivog turističkog sektora. 

Gastronomija je izuzetno važna, gosti pokazuju interes za novim okusima

"Pokazuje se to već godinama u slučaju istarskih restorana koji na svojim stancijama uzgajaju veći dio poljoprivrednih proizvoda koji su im potrebni, bilo da je riječ o stočarstvu ili uzgoju voća i povrća. Uz naša već poznata vina i maslinova ulja, med i medarske proizvode, vežu se i kozmetički proizvodi temeljeni na lavandi, smilju i drugim eteričnim uljima. Pojedine poduzetničke inicijative pokazale su da su naši gosti itekako zainteresirani za, primjerice, čokoladu s okusom lavande, tako da su tržišne mogućnosti zaista iznimne", nastavlja Čorak svjesna da uspjeh ovisi i o kreativnosti poduzetnika.

Dr.sc. Sanda Čorak (Foto: arhiva S. Čorak)

U ova teška vremena pokazalo se da i bez turizma OPG-ovi imaju svoje tržište u gradovima koji su naprosto 'gladni' ukusnih domaćih proizvoda, zaključuje. "Organizacijski aspekt se ovdje pokazao izrazito važnim, oni koji su uspjeli organizirati dostavu 'od vrata do vrata' našli su svoje tržište. U tome kontekstu fleksibilnost i brzina reakcije malih ponuđača bila je važna. U budućnosti će vjerojatno biti potrebno i okrupnjavanje u smislu organizacije odgovarajućih klastera kako bi se mogao ponuditi širi dijapazon poljoprivrednih proizvoda", predviđa i pojašnjava da nije riječ o potrebi promjene već o potrebi intenzivnije suradnje između proizvođača i onih koji gotove proizvode nude gostima.

Ponuđači bi u kooperaciji trebali pružati zaokruženu, cjelovitu ponudu

'Novi turisti' su u velikoj mjeri ekološki osviješteni, a njihovo glavno obilježje je stalna želja za očuvanjem i unapređivanjem zdravlja, fizičke i duhovne kondicije. Oni traže prije svega autohtone doživljaje, proizvode i usluge.

"S obzirom na veliki broj privlačnih malih gradova sa zanimljivom gradskom jezgrom, bez obzira jesu li na otocima, obali ili kontinentu, zapravo su stvoreni da kao svojevrsna pozornica pruže takvim gostima ono što žele. Međutim, u stvaranje takvog proizvoda potrebno je uložiti mnogo napora, od toga da oni već na doručku okuse ono što je lokalno proizvedeno, do zanimljive interpretacije kulturne i prirodne baštine. Tzv. lanac vrijednosti u destinaciji mora obuhvaćati više ponuđača koji će u kooperaciji moći pružiti zaokruženu, cjelovitu ponudu. Ono što je izuzetno važno jest da svaka destinacija zna čemu teži, u čemu je najbolja, i takvu najbolju ponudu koja ju razlikuje od konkurencije promovira potencijalnom tržištu", govori te ističe važnost edukacije svakog od ponuditelja što je preduvjet za usvajanje novih znanja i njihovu upotrebu u praksi.

Turističke zajednice moraju poticati suradnju među dionicima

Na turizam utječu mnogi faktori što je posebno vidljivo u ovoj zdravstvenoj krizi, ali tu je i tehnologija koja nam pruža sve veće mogućnosti koje treba znati koristiti.

Kriza svakako pruža mogućnost za novo pozicioniranje turizma

"Pretpostavljam da je digitalna transformacija ono čemu ćemo svi zajedno morati težiti, a podrazumijeva prije svega jasno komuniciranje, donošenje odluka na temelju relevantnih podataka, fleksibilnost u poslovanju, stalno osluškivanje tržišta i segmenata s kojima poslujemo. Destinacijski menadžment zbog potrebe umreživanja većeg broja ponuđača sve je složeniji. Kadrovski resursi su relativno mali za sve uloge koje ima i u budućnosti će imati naš sustav turističkih zajednica. One, kao destinacijske marketing i menadžment organizacije, moraju detektirati sve prednosti i slabosti i potaknuti suradnju svih dionika u cilju vrhunske ponude", obrazlaže dr.sc. Čorak koja se dugi niz godina bavi istraživanjima turističke potražnje u Hrvatskoj i utjecajem trendova potražnje na turističke proizvode, kao i na marketing turističkih destinacija. Smatra da smo samo djelomično spremni odgovoriti na očekivanja tzv. 'novih' turista.

Zdravo, zeleno i zanimljivo - atributi koji će se ubuduće tražiti

"Kriza svakako pruža mogućnosti za novo pozicioniranje turizma u cijeloj zemlji i to 'novo' pozicioniranje trebalo bi podjednako uključiti obalu sa zaleđem i kontinentalna područja. Zdravo, zeleno i zanimljivo će sigurno biti atributi koji će se tražiti. Destinacije na moru će biti orijentirane na veću promociju svoga zaleđa kako ne bi došlo do većeg opterećenja atraktivnih područja u samim gradskim cjelinama. Mali gradići u ruralnim područjima koji mogu ponuditi i zanimljive kulturne sadržaje i praktički istodoban boravak u prirodi mogu tržištu, uz adekvatnu promociju, postati zanimljiviji nego što je to bio slučaj prije COVID krize", smatra.

Sigurno je da će i nadalje Jadran kao toplo more biti znatna privlačna snaga, ali će 'zelene i eko' destinacije biti sve više tržišno zanimljive, a time bi se u budućnosti smanjivala razlika između 'plavog' i 'zelenog' turizma.

"S obzirom na današnju veliku razliku u turističkoj razvijenosti između obale i kontinenta, ova kriza nam zaista pruža mogućnosti da brže pokrenemo aktivnosti koje bi utjecale na smanjivanje tih razlika, ali to je proces koji će potrajati", realna je Čorak. Kontinentalne destinacije u najvećoj mjeri su izletničke jer mnoge nemaju razvijene smještajne kapacitete, a njihov turizam se oslanja na manifestacije, prirodne i kulturne resurse, najčešće za jednodnevne posjete. "Njihova transformacija u destinacije za višednevni posjet sigurno će potrajati, ali sada će potražnja ipak biti veća. Mogućnosti za miran boravak u nenapučenim sredinama tražit će se više nego prije", uvjerena je.

Prve asocijacije na Slavoniju su ravnica i - dobra hrana

Za potrebe pet slavonskih županija Institut za turizam nedavno je završio projekt pod nazivom: Strateški marketinški plan turizma Slavonije s planom brendiranja za razdoblje 2019.-2025.

Kontinentalna Hrvatska ima svoju šansu 

"Za potrebe projekta proveli smo istraživanje u Hrvatskoj (600 ispitanika) i na tržištima Mađarske, Italije, Njemačke i Slovenije (800 ispitanika). Prve dvije asocijacije ispitanika na spomen Slavonije bile su ravnica, a zatim - hrana (kulen, čvarci, kobasice, vino i rakije), a i najviše su se složili s tvrdnjom 'Slavonija je poznata po dobroj hrani'. Navedeni rezultati jako dobro pokazuju koliko je gastronomska ponuda važna za turističku ponudu na kontinentu. Među razlozima za posjet, ispitanici su naveli: 'osjećaj mira i opuštenosti', 'slikovit krajolik' i 'zeleno okruženje'. To su pak karakteristike mnogih naših prostora, a ne samo Slavonije", konstatira i dalje navodi da su kao dodatne motive za posjet naveli 'obilazak gradova' i 'gastronomske i vinske ture'.

Formula uspješnosti: tradicija u pripremi i sastojcima, ali uz modernu prezentaciju

Sve ovo govori o potrebi izuzetne pažnje kad je riječ o formiranju ugostiteljske ponude. Domaće i lokalno sasvim sigurno dobiva na važnosti, i to je potrebno istaknuti u ponudi onih koji pružaju usluge prehrane. Danas je puno restorana s jelovnicima koji uopće ne odražavaju lokalnu poljoprivrednu ponudu, a isto je tako puno OPG-ova koji ne znaju kako plasirati svoju proizvodnju, smatra. U toj poziciji, turistički bi sektor trebao biti taj koji bi mogao djelovati na brže povezivanje poljoprivrede i turizma kako bi ponuda hrane odražavala tradiciju određenog područja i bila ponuđena na suvremen i atraktivan način, kako to traži današnji potrošač. Tradicija u pripremi i sastojcima, ali uz modernu prezentaciju, bit će formula uspješnosti kada je riječ o gastronomiji.

"Moram napomenuti da na kontinentu i nadalje ostaje veliki problem kako doći do tržišta zbog malog broja turističkih agencija koje ruralno područje aktivno nude. Stoga je potrebno ojačati digitalni marketing i do potrošača doći izravno. Svim malim ponuđačima važno je znati kako se predstaviti na web stranicama i kako zainteresirati potencijalne goste na dolazak", podsjeća na važnost edukacije i praćenja modernih tehnologija.

Način prezentacije vrlo je važan sve zahtjevnijim kupcima

Autohtono je sve ono što je tradicijsko i izvorno bez obzira je li riječ o prirodnim ili kulturnim značajkama. Čorak želi naglasiti da ono što traže potencijalni gosti jest različitost, a ta različitost može proizaći iz sadržaja, ali i iz načina prezentacije nekog proizvoda ili usluge. "Kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima i prerađevinama, onda je sasvim jasno što bi se trebalo ponuditi i što se nudi već neko vrijeme. Svaki naš kraj i podneblje ima svoj miks takvih proizvoda. Ono što je najteže jest - kako i na koji način to ponuditi tržištu?", postavlja pitanje.

Uz gastronomiju, u turizmu se vrlo često spominju i suveniri koji bi goste trebali podsjećati na boravak u nekoj našoj destinaciji. Ali zbog velikog broja putovanja suveniri više i nisu toliko popularni te se često niti ne nude pod tim nazivom.

U prednosti će biti destinacije koje mogu jamčiti zdravstvenu sigurnost 

"U mediteranskim zemljama, osobito u Francuskoj, uvijek su me fascinirale njihove prodavaonice lokalnih i regionalnih proizvoda u kojima možete kupiti, recimo funkcionalni suvenir u rasponu od 2 do 500 eura, i za obje cijene dobit ćete nešto kreativno, nešto upotrebljivo u svakodnevnom životu. I kod nas se već nude slični proizvodi, ali ipak je riječ pretežno o većim gradovima koji imaju i veću potražnju pa su takve trgovine postale dijelom ponude. Manje sredine najčešće putem organizacije manifestacija, uobičajeno na štandovima na otvorenom, nude mogućnosti kupnje takvih proizvoda. No, ovdje treba biti još kreativniji, osobito u ambalaži i prezentaciji takvih proizvoda gdje se upravo ono tradicionalno mora 'spojiti' s modernim, kako bi našlo svog kupca", ponavlja.

Kako najlakše trenutnu situaciju okrenuti u vlastitu korist?

Svaka kriza pruža mogućnosti onima koji imaju snage i sposobnosti djelovati brže i bolje od konkurenata da ju, barem djelomično, okrenu u svoju korist. "Kad je riječ o našem turizmu, kriza nam omogućuje da se fokusiramo na ono najbolje što imamo, a to su naši prirodni i kulturni resursi, kao i ljudi koji ih znaju kreativno pretočiti u sadržaje zanimljive gostima. Zbog zdravstvenog aspekta ove krize, sve one destinacije koje će gostima ulijevati sigurnost od moguće zaraze kao i pružanje svih usluga na visokoj zdravstveno-higijenskoj razini, sigurno će biti u prednosti. Ta prednost će se očitovati najviše kod segmenata gostiju koji nas dobro poznaju, a to su gosti iz susjednih ili bližih europskih tržišta", pretpostavlja Čorak koja je uvjerena da je u kriznim vremenima najvažnija dobra komunikacija s tržištem.

"Stalna veza s potrošačima putem društvenih mreža koje trebaju prenositi istinitu sliku o destinaciji (primjerice slika mora s dupinima koji se sada možda češće pojavljuju) dobar je način podsjećanja na čistoću Jadrana. Važne su i poruke da očekujemo goste, ali spremni na nove uvjete života i poslovanja. Ova bi kriza hrvatskom turizmu mogla omogućiti svojevrsno repozicioniranje i to ono već prije željeno repozicioniranje", nada se i vjeruje da bi nam to omogućilo da se u očima potencijalnih gostiju odmaknemo od slike masovnog turizma i svih negativnosti koje takav turizam donosi. Slika atraktivne destinacije koja omogućuje zdrav odmor i uistinu podržava održivi turizam vrlo je važna.

No, Čorak je svjesna da će takvo repozicioniranje tražiti napore svih koji sudjeluju u formiranju naših destinacijskih proizvoda kao i onih koji ih promoviraju i aktivno nude tržištu pa poziva na pravovremenu akciju.

COVID kriza: nova 'normalnost' uz maske i distancu, ali i prilika za Hrvatsku

Puno je faktora koji će odlučivati o uspješnosti turizma ove sezone, a prva je svakako epidemiološka situacija u Hrvatskoj, ali i u nama emitivnim zemljama. "Svakako će naša bliža i tradicionalna tržišta biti zainteresirana za dolazak i ovo ljeto, o tome svjedoče već i neke inicijative. Slovenija, Austrija, Njemačka, Češka, sigurno su zemlje koje dobro poznaju Hrvatsku i bit će zainteresirane za dolazak. Hrvatska će morati osigurati siguran boravak: kampovi i posebne smještajne jedinice koje se iznajmljuju kao što su kuće, vile i obiteljski smještaj vjerojatno bi mogle biti češći odabir naših gostiju", predviđa. Hotelske kuće će se morati prilagoditi i primiti manji broj gostiju kojima se može osigurati sigurnost kad je riječ o mogućoj zarazi.

Suveniri su itekako bitan dio turizma 

"U tu sigurnost će trebati uvjeriti stanovnike zemalja koji su nam česti gosti, ali u ovoj situaciji, riječ sigurnost bit će presudna", naglašava.

Svjesni smo da će svaka država nastojati svoje stanovništvo zadržati u zemlji jer je riječ o tržištima koja su istodobno turističke destinacije, a za nas emitivna područja. "Vjerujem da će cjenovno pogodni aranžmani i destinacije koje nude sigurnost uz privlačnost boravka u zelenom i mirnom okruženju, uz more ili jezero i šumu, biti dovoljan mamac da nam i ove godinu osiguraju barem jedan dio već uobičajenih turističkih prihoda. Organizacijski aspekt odmora će također biti važan kako bi se sve usluge od putovanja u destinaciju, boravka i puta natrag organizirale na način koji će garantirati sigurnost. To će biti osobito važno obiteljima s djecom koja su tijekom ljetnih mjeseci naša glavna potražnja", govori.

Ističe da bi, kad je riječ o turizmu, ali i o poljoprivredi i drugim gospodarskim aktivnostima, zaista bila šteta propustiti povoljnu komparativnu poziciju koju smo stekli kao zemlja koja se zna nositi s COVID krizom. "Oni gosti koji se u ovoj godini odluče na dolazak i budu zadovoljni, dulje vrijeme će ostati naši vjerni gosti jer se situacija u svijetu neće tako brzo sasvim 'vratiti na staro' i već svi govore o 'novoj normalnosti' uz maske i distancu. Prilika je to za sve kreativce i poduzetne osobe da iskoriste svoje talente i ugrade ih u novo pozicioniranje zemlje", riječi su kojima nas svih želi potaknuti na što bržu prilagodbu novonastaloj situaciji.

Sportski turizam bi mogao osigurati održivi razvoj

Hrvatska je, uz to što je poznata kao turistička destinacija, vrlo često asocirana i sa sportom zbog vrhunskih sportskih rezultata naših sportaša. "Samo da podsjetim na osvojenih 10 medalja na zadnjim Olimpijskim igrama što Hrvatsku svrstava među najuspješnije zemlje na svijetu, a ne samo u Europi. Uz to je i većina turističkih proizvoda u Hrvatskoj temeljena na nekoj od sportsko-rekreacijskih aktivnosti – uz najznačajniji nautički turizam, tu su i cikloturizam, planinarenje, ronjenje i sportovi na vodi, avanturistički sportovi.

Razlikujemo tri segmenta: turiste koji dolaze na odmor i bave se nekim od sportova, zatim sportske manifestacije i sportske pripreme. Za sva tri oblika, Hrvatska danas ima znatne komparativne prednosti koje nisu iskorištene", doznajemo od Čorak koja niz godina prati razvoj sportskog turizma te pomaže u izradama strateških dokumenata u sportu. Potpredsjednica je Hrvatskog olimpijskog odbora i predsjednica Hrvatskog judo saveza, ali i dugogodišnja volonterka.

Sport je važan socioekonomski fenomen u kojem sudjeluje veliki dio populacije. Od samih početaka, dakle od prvih Olimpijskih igara povezan je s putovanjima, a time i s turizmom. Kad se radi o odmoru vezanom uz sport, veći hotelski kompleksi uobičajeno nude i sportsku ponudu te različite animacijske sadržaje.

Slijedi nam nova "normalnost" u turizmu 

"Svake godine nacionalni sportski savezi organiziraju znatan broj velikih sportskih natjecanja, a sve destinacije s bogatom sportskom infrastrukturom nastoje ponuditi svoje sadržaje za sportske pripreme", navodi. Hrvatska je velikom broju europskih zemalja dostupna cestovnim prijevozom ili samo sat-dva zračnim prijevozom što je čini izuzetno pogodnom za organizaciju velikih sportskih natjecanja. "Uz bolju suradnju turističkih i sportskih zajednica i organizacija ovi bi tržišni segmenti Hrvatskoj mogli osigurati održivi razvoj jer nisu vezani samo uz ljetne mjesece", naglašava Čorak važnost sportskog turizma u cilju smanjenja sezonalnosti.

"Tradicijski sportovi i igre koje su danas temelj nekoliko poznatih manifestacija, kao što je Olimpijada starih sportova, mogli bi se značajnije uključiti u turističku ponudu i to posebno ruralnih područja. Institut za turizam nedavno je prijavio jedan Erasmus+ projekt vezan uz edukaciju turističkih animatora upravo za veće korištenje tradicijskih sportova u kreiranju animatorskih programa", doznajemo od dr. sc. Sande Čorak.


Fotoprilog


Tagovi

Dr.sc. Sanda Čorak Turizam Seoski turizam Covid-19 Kriza Prilika


Autorica

Blanka Kufner

Blanka je završila Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."