Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prometnice
  • 17.10.2014. 17:50

Cestovne prometnice usporavaju seoski turizam

Cestovne prometnice u dalmatinskom priobalju usporavaju turizam. Svi pitaju kada će se ukloniti opasne stijene iznad kuća u Omišu i prometni čep kroz grad na ušću Cetine - sve u korist razvoja ruralnog turizma.

  • 1.176
  • 99
  • 0

Gotovo svakog namjernika privlači Omiš – grad gusara, kneževa, pjesnika, klapa, festivala; slika satkana od primorskog mediteranskog i zagorskog krajobraza; pa miješanje morskog i riječnog, modrog i zelenog, pitomog i surovog, ali i nečega divljeg – u tom dijelu Lijepe naše, gdje je duboki kanjon rijeke poput razdjelnice, ujedno i spojnice dviju visokih krajnjih kamenih gromada Mosora na istočnoj i Omiške Dinare na zapadnoj strani. Riječ je, zapravo, o pitoresknom gradu na ušću Cetine s više od deset tisuća stanovnika, kao spoju morske i prirodne gorske svježine, koji pretežito leži i na poluotočiću.

Grad na ušću Cetine privlačan za sve turiste

Grad Omiš pod stijenama

Naime, riječ je o gradu stisnutom i uz litice Omiške Dinare, koji se prvi put spominje u XI. st., a oduvijek je poznat i kao prometno i trgovačko središte, kao i primorska luka između gradova Splita i Makarske. Svojom divljinom i bogatstvom plodnog mulja iz kraških dalmatinsko-zagorskih polja, dolaca i vrtača, što ga Cetina donosi nakon stotinu i pet kilometara putovanja od svog izvora podno planine Dinare – iako u svom toku ukroćena betonskim branama i opterećena gigantskim vodospremama – oplemenjuje omiški prostor.

Inače, taj hrvatski grad nije u svijetu poznat samo po podvizima omiških gusara, koji su zapisani na listinama još iz XII., XIII. i XIV. st., nego se gotovo na svakom koraku osjeća dah bogate hrvatske povijesti, umjetnosti, svekolike hrvatske kulturne baštine. Dobro uščuvani i njegovani omiški spomenici, posebice folklorni etnografski sadržaji, svjedoče o izvornosti starohrvatske tradicije. Kao značajan spomenik tu je i jednobrodna crkvica sv. Petra, izraziti primjer ranoromaničke građevine, nastale prije više od tisuću godina. No, krajem XVI. st. u Omišu gdje je na ruševinama benediktinskog izgrađen i franjevački samostan, a 1750. godine utemeljeno je i sjemenište.

Prizor iz priredbe Bitka omiških gusara

Grad je to koji svjedoči o veličini nekadašnjih moćnih srednjodalmatinskih hrvatskih knezova Kačića iz XII. st. I bribirskih Šubića iz XIII. st., zatim bosanskog kralja Stjepana Tvrtka, hercega Hrvoja Vukčića Hrvatinića i žene mu jelene, kao i njezina brata Ivaniša Nelipića, te Matka Talovca.

Nisku hrvatske kulture na tom prostoru svojim su djelima zacijelo obogatili težaci, ribari, zanatlije, majstori, pomorci, trgovci, glasoviti kalifati, brodograditelji; književnici, umjetnici, svećenici, junaci i junakinje poput Mile Gojsalić; Mihanovića, Kaštelana, Pupačića, Ivaniševića, Novakovića. Na omiškom prostoru, na primorskom i zagorskom dijelu velikom na 260 kilometara četvornih, gdje živi dvadesetak tisuća stanovnika, gotovo svako naselje, brdo i glavica, imaju crkvu ili kapelu. I na samom vrhu Mosora također je davno podignuta (i obnovljena) srednjovjekovna crkvica sv. Jure, zaštitnika Poljičke Kneževine.

Omiš, grad bogate kulture i tradicije

Ušće Cetine

Poznate su i dvije omiške utvrde, Peovica (Mirabella) iz XIII. st. i Straigrad na 245 metara nad morem, koje su također obnovljene. Zanimljivo je posjetiti i razgledati i crkvu sv. Jure na Priku u Omišu, kao i župnu crkvu sv. Mihovila, crkvicu sv. Roka, pa crkvu sv. Duha iz XVI. st.

U Gradskom muzeju Omiša izložena su i dva vrijedna arheološka spomenika – natpis cara Klaudija i spomen-ploča kneza Miroslava Kačića, napisani bosančicom, dok u glavnoj ulici grada na ušću Cetine, podno zapadnih kamenih visova Omiške Dinare, na renesansnoj palači na latinskom piše: "GRACIAS AGO TIBI DONINEQUIA FUI IN HOC MUNDO", što bi na hrvatskom značilo: "Zahvaljujem Ti, Gospode, što sam bio na ovom mjestu". Dakako, sliku kulturnog miljea toga grada upotpunjuje i velebni spomenik podignut u čast poginulih branitelja Domovinskog rata s područja cijele bivše općine omiške općine, kao i najnovija arheološka otkrića o ostacima crkve sv. Eufemije uz Hotel Brzat nedaleko velike plaže.

Gata - kip junakinje Mile Gojsalić i pogled na

Omiš kroz kamene gromade Mosora i Omiške Dinare

Međutim, u obližnjim Gatima na vidikovcu ponad slikovitog i najljepšeg kanjona Cetine, odakle puca prekrasan, širok pogled na ušće rijeke i Grad Omiš, kroz raspukline dviju grandioznih litica istočnog Mosora i zapadne Omiške Dinare, podignut je spomenik Mili Gojslalić, podno tunela stare kroz brdo Gradac na županijskoj cesti Omiš – Zvečanj – Blato na Cetini, inače glasovitoj narodnoj junakinji iz doba osmanlijskih osvajanja. Riječ je, zapravo, o kćeri poljičkog kneza Gojsalića, koja je 1649. godine izvršila herojski podvig, ubacivši vatrenu baklju u barut glavnog stana turskog Topan-paše za njegova opsjedanja bivše Poljičke Kneževine, kako bi tom prigodom i sama poginula.

No, s brda Gradac, veličanstvenog vidikovca također u Gatima iznad Zakučca, inače rodnog mjesta velikog hrvatskog pjesnika Jure Kaštelana, širi se najljepši pogled na Omiš i njegovu okolicu, more, otok Brač, živopisni kanjon Cetine, Mosor, Omišku Dinaru.

Kip junakinje, legendarne Mile Gojsalić u Gatima nadvisuje kanjon Cetine

Crkva sv. Jure Priko u Omišu, koja inače baštini tradiciju bivše slavne Poljičke Republike, u tom ambijentu u travnju je održala i tradicionalni godišnji zbor na kojemu su izabrani članovi Poljičkog stola, mali knezovi i knez Velikog poljičkog stola.

Detalj priredbe Bitka omiških gusara 2013.

na ušću Cetine

Tada je priređen i bogat, raznolik kulturno-zabavni program u čijem su izvođenju, osim klape Pasika iz Kostanja, Pučkih pivača iz Tugara, KUD-ova iz Srijana i iz Dugog Rata, sudjelovali i članovi jednog mješovitog pjevačkog zbora iz Švicarske. Bio je itekako zanimljiv i dramski prikaz koji su izveli članovi KUD-a Mosor. Brdo Gradac je obogaćeno i podignutim spomenikom autora hrvatske himne Antonu pl. Mihanoviću u blizini crkvice sv. Jure, djelo akademskog kipara Kuzme Kovačića, na čijem postamentu piše:

"Antun Mihanović (1796.-1861); Lijepa naša domovino// Oj junačka zemljo/ mila// Stare slave djedovino// Da bi vazda sretna bila//". Ideju o podizanju spomenika Antunu pl. Mihanoviću dao je Danijel Marušić, Omišanin. "Spomenik mi je bilo teško raditi zato što sam Mihanovićev kip oblikovao tek prema šturim podacima, ali me njegova izrada, ipak, nije toliko namučila. Inače, Antun pl. Mihanović je prije više od 200 godina otišao u svijet iz bivše Poljičke Republike, a o njemu i njegovu djelu govori upravo ovaj kip", pojašnjava autor Kuzma Kovačić.

Spomenik autoru hrvatske himne Antunu pl. Antunoviću na brdu Gradac u Gatima

U mjestu Slimenu u zaleđu Omiške Dinare, nedaleko kanjona Cetine, ponikao je Josip Pupačić, jedan od najistaknutijih hrvatskih pjesnika poslije Drugog svjetskog rata, koji je 23. svibnja 1971. godine u svojoj četrdeset i trećoj godini života skupa sa svojom obitelji – suprugom Benkom i kćerkom Rašeljkom – tragično poginuo u zrakoplovnoj nezgodi na otoku Krku.

Njegovim se imenom i djelom diče svi Slimljani i Slimnjanke, dakako i učenici i učitelji OŠ Josip Pupačić u Gradu Omišu, napose rodbina i župnik don Marko Marasović. Kako djelo i ime pjesnika Pupačića živi u rodnom kraju svjedoči i lijepo uređeni obiteljsko-zavičajni muzej u njegovoj rodnoj kući, dramske predstave koje u svibnju svake godine, baš kao i i ove 2014., priređuju učenici OŠ Josip Pupačić.

Poljički soparnik - domaći specijalitet u

omiškom kraju

Naime, osim poticanih akcija rodbine i župe sv. Ivana Krstitelja Slime o čuvanju imena i djela tog hrvatskog pjesnika, najviše se brinu Društvo hrvatskih književnika, Grad Omiš i spomenuta osnovna škola. U to smo se uvjerili i ove godine dok se obilježavala obljetnica smrti tog velikog hrvatskog pjesnika, baš kao i svih proteklih godina kada bismo tom prigodom posjetili grad na ušću Cetine, Pupačićevo rodno selo Slime. Svi se tom prigodom prisjete i poznate Pupačićeve pjesme More.

"Kulturnu baštinu na cijelom prostoru Grada Omiša, koja je vrlo bogata i raznolika, čuvamo i njegujemo koliko možemo. U samom gradu imamo sedam crkava, dvije obnovljene utvrde, a dobro radi i naš Gradski muzej, kao i Centar za kulturu koji uglavnom skrbi kulturnim manifestacijama. Financijski podupiremo i klape koje su također vrlo aktivne, dakako i obnovu svih crkava i kapela.

Najviše novca iz gradskog proračuna izdvajamo za naš tradicionalni Festival klapskog pjevanja koji je zaživio na cijelom području Dalmacije. Ta manifestacija ima značajno mjesto ne samo u kulturno-zabavnom miljeu grada i okolice nego i u promicanju turizma, a s njim i svekolikog gospodarstva", ocjenjuje bivši omiški gradonačelnik prof. Ivan Škaričić, ističući i Ribarske noći u Omišu tijekom ljeta, manifestaciju koja je također značajna za dopunu ponude seoskog turizma, baš kao i Festival dalmatinskih klapa, Gusarske i Ribarske večeri."

Svi uvijek pjevuše stihove i Pupačićeve pjesme More uz Festival dalmatinskih klapa

Most preko Cetine u Omišu - prometni čep

Ipak ima nešto što godinama, desetljećima itekako žulja stanovnike u naseljima od Duća do Omiša, građane Omiša, napose one koji stanuju u gradskom ambijentu podno lomljivih stijena gotovo na zapadnom rubu Omiške Dinare.

Čini se kako gotovo svaka obilnija kiša predstavlja dodatnu opasnost za stanovnike koji žive uz Jadransku magistralu od Duća do Omiša zbog češćih klizišta i urušavanja teških stijena s južne strane brda Peruna, odnosno planine Mosor na prometnicu, te sa zapadnih strmih stjenovitih padina Omiške Dinare na staru povijesnu jezgru grada na ušću Cetine.

Stručnjaci su utvrdili kako je, zapravo, riječ o više klizišta na tom prostoru i iznimno trusnom području brda Dinare, odakle se teške kamene gromade kotrljaju na krovove trošnih kuća ne samo zbog dugotrajnih kiša, nego i jačih udara groma, umjerenijih potresa. U sjećanje Omišana, koji žive pod visećim stijenama, utkan je gotovo svaki pomak, kotrljanje i šuškanje kamenja poviše njihovih kuća, posebice 2006. godine kada su se urušile gromade na staru gradsku jezgru, teške i više stotina kilograma.

Prizor priredbe Bitka omiških gusara

U svom gradu neće zaboraviti ni odron kamene gromade prije više godina koja je usmrtila malodobnog dječaka. Kažu kako je sanacija trusnih predjela zapadnog dijela Omiške Dinare trebala početi još prije sedam godina, te da je sve ostalo na obećanjima, idejama, papirima odnosno projektima.

Mještani Duća, Dugog Rata također upozoravaju kako su stjenovito tlo koje je gotovo opustošeno požarima, pa seizmička podrhtavanja i ljudski nemar, na žalost, pridonijeli tome da se i najljepše šljunčane jadranske plaže u podnožju Omiške Dinare i Mosora postale prilično opasne, kao i vožnja Jadranskom magistralom od Podstrane u smjeru Dubrovnika uslijed mogući odrona, posebice tijekom jesenskih kiša koje već povremeno padaju.

Radmanove mlinice gastronomsko-turistički biser na lijevoj obali Cetine

No, dodatni je problem je u tome što teren još nije saniran, no primjerice Omišani i dalje strahuju od opasnosti odrona i kotrljanja stijena s Omiške Dinare. Svi pitaju kada će se napokon riješiti taj problem, kao i problem uslijed dugotrajnog prometnog čepa kroz Omiš, nadomak Radmanovim mlinicama, ugostiteljsko-gastronomskog turističkog bisera na lijevoj obali rijeke Cetine te u podnožju Omiške Dinare, posebice u ljetnim mjesecima tijekom turističke sezone, koji desetljećima muči putnike, goste koji sve više hrle prema turističkim biserima hrvatskog jugaOmiškoj i Makarskoj rivijeri, Dubrovniku, našim otocima – ali i još netaknutoj prirodnoj ljepoti u dalmatinskom zaobalju.


Fotoprilog


Tagovi

Omiš Prometni čep Turizam Cestovne prometnice Usporavanje turizma Etnografski sadržaji Tradicija Omiš Mosor Cetina Kraška polja Izvornost Josip Pupačić Starigrad Peovica Arheološko otkriće Mila Gojslalić Narodna junakinja Poljička republ

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Je, odužila se i ta prijestupna veljača, ali Ministarstvo pretjeruje :/