• Slavonski sokak
  • 08.10.2016. 09:00

Čekaju bolja vremena za seoski turizam

U nedostatku posla braća blizanci Predrag i Nenad iz Novog Varoša kod Stare Gradiške upustili se u avanturu seoskog turizma. U izgradnju lijepog gospodarstva Slavonski sokak uložili su puno novca, truda, rada i ljubavi. Vjerovali su da će od toga posla njihove obitelji moći solidno živjeti. Sada čekaju bolja vremena.

  • 3.149
  • 441
  • 0

Kada su se nakon Domovinskog rata i četverogodišnjeg života u progonstvu vratili u svoje selo Novi Varoš razvojačeni braniteji, blizanci Predrag i Nenad Milić razmišljali su što i kako dalje.

Posla nije bilo, pa su se ovi mladići tada stari samo 24 godine, stolari po struci, odlučili na samozapošljavanje. Otvorili su pilanski obrt 1998. godine, nadali su se da će kao mladi ljudi koji se ne boje posla, od toga moći solidno živjeti. No, nisu imali sreće, nije bilo dovoljno posla pa su nakon nekoliko godina rada morali odjaviti obrt.

Kada su vidjeli da od pilane nema kruha, da je sve teže preživljavati, počeli su razmišljati čime se dalje baviti. Odluka je pala - agroturizam! Smatrali su da mogu iskoristiti prirodne resurse, blagodati i ljepotu tog posavskog dijela zapadne Slavonije, nadali su se da će se vremena početi mijenjati nabolje i da će svojim idejama, kreativnošću i velikim radom i zalaganjem stvoriti jedan lijepi i ugodan kutak za bavljenje seoskim turizmom.

U okruženju pravi biseri prirode

"U ostvarenje te svoje ideje krenuli smo prije 10 godina. Osnovali smo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo na kojem smo počeli graditi agroturistički kompleks Slavonski sokak. Naše gospodarstvo je sada smješteno na površini oko 2 hektara i to je uređeno u jednom prirodnom ambijentu: šetnice, park, mala šumica, jezero, sjenica i sala za prijem do 60 gostiju.

U ostvarenje svoje ideje krenuli prije 10 godina

Izgradili smo i dvije replike starih slavonskih kuća, jedna je u funkciji, drugu moramo dovršiti. Namijenjene su za boravak i noćenje turista. Planirali smo izgraditi više kućica da to bude zaista jedan lijepi seoski sokak, za smještaj dvadesetak osoba. Mi smo na lijepom mjestu, okružuju nas pravi biseri prirode: sa jedne strane rijeka Sava, sa druge Park prirode Lonjsko polje, a sa treće, u neposrednoj blizini je šuma Prašnik, ostaci posljednje prašume hrasta lužnjaka u Europi", kaže Nenad, napominjući da se selo nalazi na važnoj prometnici koja od autoceste Zagreb-Lipovac preko graničnog prijelaza Stara Gradiška vodi u Bosnu i Hercegovinu.

Jedinstveni ostaci prašume hrasta lužnjaka Prašnik

U svojoj turističkoj ponudi Slavonski sokak organizira skupne proslave: obljetnice, rođendane, vjenčanja, đačke ekskurzije i druge prigode. Posjetitelji mogu uživati u šetnji i pecanju na jezercu, vožnji čamcem, timarenju konja, vožnji u zaprežnim kolima, jahanju, ubiranju plodova prirode (šumske jagode, gljive, ljekovito bilje). Zanimljivo je da mogu sudjelovati i na radovima na gospodarstvu kroz košenje trave, obrađivanje vrta, hranjenje domaćih životinja. Domaćini mogu organizirati i izlete do rijeke Save, obilazak starog zatvora i tvrđave u Staroj Gradiški, obilazak pčelinjaka, a posebno ističu neposrednu blizinu šume Prašnik, jedinstvene sekundarne prašume starih hrastova lužnjaka. Ta šuma koja se prostire na 53 hektara, izlučena je iz redovnog gospodarenja 1928. godine, ima status posebnog rezervata šumske vegetacije s oko tisuću stabala hrasta lužnjaka starih 250 do 300 godina. Neki orijaši veći su od 40 metara.

U svojoj turističkoj ponudi Slavonski sokak organizira skupne proslave

"Posjetiteljima nudimo isključivo domaća jela: fiš-paprikaš, šarana na žaru, kotlovinu, čobanac, jela ispod peke, odojke, janjetinu, suhomesnate proizvode uz kruh iz vanjske peći, štrudle u druge delicije. Nudimo vina i rakije iz ovog našeg novogradiškog kraja, domaće sokove i likere", nabraja Predrag neke specijalitete njihova agroturističkog gospodarstva.

Turisti iz EU cijene naš trud i rad

U proteklih 10 godina, otkako su krenuli u ovaj projekt, braća Predrag i Nenad čije su supruge zaposlene u drugm tvrtkama, kažu da donekle mogu biti zadovoljni onim što su do sada napravili i izgradili, ali uglavnom najvećim dijelom vlastitim radom, velikim zalaganjem i odricanjem, svaku zarađenu kunu, ulagali su u gospodarstvo. Ističu da im je financijski pomoglo i Ministarstvo turizma.

U 10 godina kažu nisu bili možda mjesec dana na godišnjem odmoru, jednostavno nisu stigli od poslova na uređenju gospodarstva, a nije bilo ni financijskih mogućnosti.

"Kada smo krenuli ipak nismo očekivali da će to toliko koštati, sada su to već milijunski iznosi, tako da smo malo usporili s ulaganjima, čekamo bolja vremena. Planova imamo, polako prikupljamo neke materijale i nadamo se da ćemo dovršiti i zaokružiti naše gospodarstvo i još upotpuniti našu ponudu."

Kakva je budućnost agroturizma?

Na pitanje kakva je budućnost agroturizma na ovom području Predrag kaže:

"Za sada je ovo puko preživljavanje i životarenje, a mi se nadamo da bi to trebalo zaživjeti. Mi imamo turiste koji nam dođu iz Europske unije: Španjolske, Italije, Francuske, Njemačke i ti stranci, čini nam se, mnogo više cijene naše ideje i kreacije od domaćih gostiju, vole lijepo okruženje i naše izvorne kreacije od drva, najčešće od čuvenog hrasta, ali i od opeke i kamena, koji našim objektima i okolišu udahnjuju slavonsku toplinu."

Sječkalice za granje, lozu i ljekovito bilje

Predrag i Nenad su onaj tip ljudi kojima nikada nije dosadno, ako nema gostiju oni jednostavno nešto stvaraju na svom imanju. Kako kažu ljudi što vide to stvore svojim rukama. Već nekoliko godina griju se na sječku od ostataka drva i granja, a moćan stroj izradili su sami.

"Prije tri godine pala nam ideja izraditi sječkalicu koja bi usitnila sve granje od orezivanja voća i grmova na našem gospodarstvu, da se ono ne pali i baca, nego da taj otpad pametnije iskoristimo kao energent. Jednu takvu sječkalicu napavili smo za Udrugu voćara i vinogradara iz Cernika koja ima šezdesetak članova i koliko znamo većina ih ju u vrijeme rezidbe voća i vinograda koristi za usitnjavanje granja i loze", zadovoljna je Predrag strojem na traktorski kardanski pogon.

U maloj prezentaciji uvjerili smo se da bez problema i brzo usitnjava i grane debele do 10 centimetara, a na sat može samljeti oko 5 kubika mase. No, nisu braća stala samo na konstrukciji i izradi toga stroja, izradili su u sječkalicu za usitnjavanje smilja i drugog ljekovitog bilja radi bolje iskoristivosti pri destilaciji eteričnih ulja.

Za dušu kiparstvo i hortikultura

Iako su obojica veliki kreativci, o čemu najbolje svjedoče osmišljavanje, projektiranje i gradnja gospodarstva, Predragu je posebno draga hortikultura, Nenad je umjetnička duša, voli oblikovati u drvu i kamenu. Dosta njegovih skulptura ukrašava okoliš imanja, ima ih u raznim galerijama, a dio ih čeka izložbe i kupce.

Turisti dolaze iz cijele Europe

"Izrada skulptura mi je jedna velika ljubav, pored svega ovoga što radimo, bavim se i kiparstvom i zaista uživam u tome. Često radim i uporabne predmete, unikatne, udahnjujem im dušu. Od zdjela do unikatnog namještaja ili dijelova namještaja. Od drva najčešće koristim jagnjidu i hrast, ali radim i u kamenu, mramoru, granitu i druge materijale. Kao član Hrvatskog društva naivnih umjetnika Mirko Virius pripremam se za sudjelovanje na zajedničkoj izložbi tog društva u prosincu ove godine."

A Predrag posebno uživa u hortikulturnom uređenju parka i okoliša. Među autohtonim vrstama drveća prevladava grab, ali ima i johe, jasena, klena, bora, javora i poneka stara sorta jabuke i kruške. Predrag je prostor ukrasio i sa stotinjak vrsta raznog drugog drveća, grmlja i cvijeća: vučji trn, japanska dunja, japanska vrba, žutika, bekovina, tamaris, tekoma, glicinija, trska.

"Nešto kupujem, nešto dobijem od prijatelja i baka po selu, a nešto i sam proizvedem pomoću pelcera. Volimo da nam je okoliš pun zelenila", kaže Predrag nadajući se da će za seoski turizam doći bolja vremena i na tom kontinentalnom dijelu zapadne Slavonije.

Fotografije snimili: Vjeko Hudolin, Nikola Knežević i Nenad Milić


Fotoprilog


Tagovi

Novi varoš Predrag i Nenad Milić Agroturizam Slavonski sokak Prašnik Stara Gradiška Hrasta lužnjaka Fiš paprikaš Ministarstvo turizma Skulptura Mirko virius Seoski turizam Slavonije.


Autor

Vjekoslav Hudolin

Više [+]

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.