Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Privatno brodarstvo i seoski turizam
  • 10.02.2014. 07:15

Brodovi, more i ruralni turizam

Kriljani žive isključivo od svog rada, privatnog brodarstva i ruralnog turizma nakon što su brodove pjeskare prenamijenili u moderne turističke jedrilice. No, u Krilu Jesenice svaka obitelj ima onoliko brodova, koliko ima sinova i unuka

  • 4.759
  • 308
  • 0

Za primorsko mjesto Krilo Jesenice u dugoratskoj općini, s oko 2200 stanovnika, između Splita i Omiša, dobro upućeni kažu da ima čak 120 brodova tek u šezdeset obitelji. Ističu kako ih je samo u zadnjih desetak godina izgrađeno između 45-50 novih i svi su uglavnom luksuzni, prilagođeni zahtjevima turističke djelatnosti. Tvrde kako Kriljani žive isključivo od privatnog brodarstva i seoskog turizma, gotovo jedinih gospodarskih djelatnosti za koje su tradicionalno vezani. U mjestu djeluje i Hrvatska udruga privatnih brodara. No poznato je kako su Kriljani od djetinjstva upućeni na more, najprije kao vlasnici jedrenjaka, a ugledni su u svijetu i kao vrsni pomorci i kapetani te odlični poznavatelji gotovo svih mora i oceana, dakako i vještina u plovidbi svim vodama.

Kriljani žive isključivo od svog rada, privatnog brodarstva i ruralnog turizma

Naime, žitelji Krila Jesenice se posebice ponose svojim sumještankama - kapetanicama od kojih je jedna iz obitelji Ercegović, ističu, ljetos položila i kapetanski ispit. Od njih smo doznali kako je riječ o nesuđenoj učiteljici koja se odlično snalazi u pripravljanju specijaliteta dalmatinske kuhinje, dakako i spremaju poljičkog soparnika, koja se još kao djevojčica u obitelji, gdje je rođena i odrasla, pentrala uz brodove zahvaljujući njezinu djedu i ocu koji su imali jedrenjake otkad znaju za sebe.

Privatni brodovi na privezištu

Ljubav prema brodovima je nastavila njegovati u obitelji u kojoj se udala, gdje se također njeguje tradicija od najstarijih vremena. Isto tako smo doznali kako su se njezini preci bavili i vađenjem pijeska što je danas prevladano novom tehnologijom, no poznato je kako je njezin suprug jedan od rijetkih, ne samo u Krlu Jesenice nego i znatno šire, koji ima brod za prijevoz tereta. Ali on samo žalo odnosno tucanik svojim brodom prevozi na otoke, osim što se bavi i ruralnim turizmom.

Naraštaji u Krilu Jesenice ljubomorno čuvaju tradiciju svojih predaka prenoseći ju na najmlađe, dakako dičeći se time i uživajući svime u svom kraju, što je prava rijetkost za mnoga primorska mjesta ne samo na Jadranu. Vremešniji Kriljani vole podsjetiti na činjenicu kako je tradicija trabakula u njihovu mjestu duga čak i više stoljeća.

Krilo Jesenice - Porat

Ujedno podsjećaju kako su u tim plovilicama njihovi preci prevozili vino s Korčule, Visa, iz Rogoznice, Primoštena, sve do Trsta i inih mjesta u okolici. U tim istim su brodovima poslije Drugog svjetskog rata razvozili pijesak koji su vadili na ušću Cetine i Neretve, i to im je bio temeljni obiteljski prihod. No kad je poslije i u njihovu mjestu krenuo seoski turizam, posebice nakon izgradnje Jadranske magistrale, svoje su stare brodove preuredili za izletnički turizam. Tako su drveni trabakuli gotovo preko noći postali turistički jedrenjaci, elegantne luksuzne plovilice.

Brodovi pjeskari prenamijenjeni u turističke jedrilice

Gotovo svi u Krilu Jesenice kažu kako u njihovu mjestu ima više velikih brodova nego u svim primorskim mjestima Jadrana, primjerice - od Punte Oštro do Umaga. Kriljani također vole reći kako je njihov Porat s jedrilicama veliki brodski hotel s više od 1200 postelja, od kojih je oko 700 u rangu pet zvjezdica. Porat im je ostao isti, pa i pretijesan za sve brojne i veće brodove. Zato svoju ulazno-izlaznu luku sami proširuju i uređuju.

Privatni brod, Krilo Jesenice

"Porat proširujemo i uređujemo kako bi svi naši brodovi imali sigurni vez i dom", poručuju Kriljani. Dodaju kako u Krilu Jesenice svaka obitelj ima po jedan veći brod, a mnoge i po dva, tri, četiri i pet, onoliko koliko otac ima sinova. Svi brodovi služe za krstarenje po Jadranu i rijeci Krki. O tome su nam govorili Jure i Temza Rakuljić, te Ante Marasović koji su u Portu pripremali brodove za jedrenje tijekom turističke sezone. "Naše je mjesto tradicionalno vezano za more te je poznato i po pomorcima, kapetanima, ali i pjeskarima. Više od 80 posto Kriljana je svoje brodove prenamijenilo u izletničke jedrenjake, ili su, pak, prodali stare i kupili suvremenije plovilice.

Privazište privatnih brodova

I ja sam prije više od deset godina svoj brod za pjeskarenje preuredio za izletnički turizam. Sad mi je to osnovni izvor prihoda. U mojoj je obitelji duga tradicija prema brodovima, njeguje se i prenosi sa starijih na mlađe. Imam dva broda, od kojih sam stariji brod Kupinovo (nazvan prema uvali na otoku Braču) iznajmio Nacionalnom parku Krka te vozi izletnike i turiste na dionici Skradin - Slapovi Krke. Do sada je tijekom turističke sezone plovio i na ruti Šibenik - Kornati. Itekako sam zadovoljan poslovnim učincima. Moja je obitelj izgradila i drugi brod, znatno većeg kapaciteta za 38 osoba, bez posade, a vlasnik mu je moj sin Ivan", sa zadovoljstvom ističe Jure Rakuljić.

Svaka obitelj u Krilu Jesenice ima onoliko brodova, koliko ima sinova

Podsjetio je kako mu je i otac Mijo bio poznati brodar ne samo u Krilu Jesenice, nego i na znatno širem splitskom području. "I minula turistička sezona bila je više nego dobra, iznad svih očekivanja. Inače, naši su brodovi bili u punom pogonu, a i naši apartmani popunjeni. Podmirujemo sve obveze, uredno poslujemo", naglašava Temza Rakuljić.

Staro selo Jesenice podno brda Peruna

I njezin suprug Jure je optimističan. "Pravodobno bismo s turistima i agencijama potpisali odgovarajuće ugovore pa nikad nismo imali značajnijih problema, ne samo u poslovanju, nego u svim aktivnostima što se pak tiče prijevoza gostiju. Gospodarsku krizu smo itekako osjetili, no uvijek smo se kretali u dopuštenim okvirima, jer nikad nismo trošili ne zarađeno niti smo se zaduživali. Zato smo mirnije spavali, nego oni koji nisu bili u našoj poziciji, mada nam je puno puta bilo teško, katkada i nemoguće sve uskladiti.“ Doznali smo kako je uglavnom sva imovina mnogih Kriljana, vlasnika brodova u Krilu Jesenice, pod hipotekom zbog (pre)zaduženosti te da ih je to najviše pogodilo bez imalo njihove krivnje. Dodaje kako je mnogo toga i nestalo uslijed recesije te da su mnoge obitelji gotovo nasukane na oštre hridi poput broda s nevještim kapetanom, ili uslijed morske oluje.

Ostaci kamenih kuća u starom selu Jesenice

Ante Marasović, koji ima veliku obitelj sa sedmero djece i petnaest unučadi, ističe kako su njegovi preci iz dalmatinskog zaleđa čak u 15 stoljeću doselili u primorske predjele bivše Poljičke Republike, odnosno u Krilo Jesenice. "Moji se preci u župnim knjigama Krila Jesenice vode još od daleke 1412. godine.

Oduvijek su imali brodove i pomorce. Prije nekoliko godina prodao sam svoj stari drveni brod, nakon što nas je tri i pol desetljeća dobro služio i uveseljavao - ne samo moju obitelj, nego sve kojima je služio. Njime sam pjeskario najviše na ušću Cetine, ali sam ponekad vadio pijesak i iz dna korita rijeke Neretve. Taj je posao iznimno težak, zahtjevan, katkada i pogibeljan, baš kao i rudarski, ali morali smo raditi da bismo živjeti. Pjeskari u Krilu Jesenice su oduvijek bili prava epopeja rada. Njihov znoj je zalijevao i preporodnu izgradnju obalnog pojasa naselja", riječi su Ante Marasovića.

Nekad je Krilu Jesenice samo dnevno pristajalo po sedam trgovačkih brodova

No, u Poljičkom zborniku u trećem svesku njegove treće knjige na 38. stranici o Krilu Jesenice, o brodovima, djelatnostima kojima su se nekad više zanimali Kriljani pročitali smo i ovo,

"Iz donjih Poljica, osobito Jesenica, 'di je 18 brodi jidrenjaka i 'di sedan puta na nedilju pristaju vapori, krca se puno trgovine vina, višanja, maslinova ulja, rakije za Trešt i Riku. U Treštu ima više od dvadeset prodaja, to će reći oštarija (krčama) i depožita (skladišta) poljiškog vina, sve u rukama naši' domaći' ljudi (2 prodaje iz Tugara, 3 iz Duća, 2 iz Podstrane, jedan iz Sitnoga, dva iz Gata, jedan iz Doca, 15 iz Jesenica). Vino je poljiško puno obljubljeno na pijaci (tržištu) u Treštu, ljupko i kripno. Na senjskoj Rici pet je naši' domaći' trgovaca, tu se prodaju tanja, oplitija vina. Naši ljudi stoju u krčmama, toču, prodaju i raznašaju vino po grad ((ZNŽO, IX, 219). Osim vinom Poljičani snabdijevaju u ono vrijeme Trs, Rijeku ali i Split i Omiš kao i mjesta u užoj okolici - suhim mesom, 'koštradinom', kobasicama, nadalje svježim mesom (od janjetine do govedine), napokon maslinovim uljem i povrćem. Velika se prodaja čini od pržine, pijeska iz mora, koja se vodi u sve gradove naokolo, po otocima sve do Visa za gradnju kuća. Deset petnaest brodova bracera iz Jesenica i Duća vodi svaki dan i steže se lipi novac. Poljičani se bave i prodajom žita i prodajom žira, leđa s Mosora i različitih obrtničkih proizvoda, npr. rešeta (ZNŽO, IX, 219. i 220)".

Krilo Jesenice, poznato primorsko mjesto

Također je zapisano kako su marljivi težaci u Krilu Jesenice, Kriljani, godišnje proizvodili i više 8000 hektolitara vina i 400 hektolitara maslinova ulja, što je također ugodno pročitati iz povijesti toga mjesta, a bili su i odlični ribari. Ante Marasović se ponosi svojim Jesenicama govoreći kako je sagradio novi obiteljski brod koji ih je sve u kući obradovao, najviše što nisu prekinuli tradiciju. Voli reći kako je u Krilu Jesenice sramota ako obitelj nema brod, posebice ako ima muške potomke. Za razliku od prethodnih, njegov je novi brod, kaže, namijenjen izletnicima odnosno izletničkom turizmu, kojim se bavi godinama.

Kriljani priželjkuju sigurne vjetrove u jedra svojih brodova

"Morate znati i ovo: ako u Krilu Jesenice imate sve na ovom svijetu, a nemate svoj brod, opet nemate ništa. Jer, ovdje su jedine gospodarske djelatnosti privatno brodarstvo i seoski turizam, ali uslijed velikih dugova zaglavili su mnogi naši brodovlasnici, vlasnici kuća i turističkih objekata u Krilu Jesenice. Ipak se nadamo kako će zapuhnuti neki novi, snažniji vjetrovi u malom i srednjem poduzetništvu, posebice u turizmu odnosno ruralnom turizmu, dakako i u jedra naših brodova koji će i Kriljanima donijeti izvjesnu budućnost, na obalnom pojasu podno Mosora, spoju morske i gorske svježine", optimističan je Marasović.

Kriljani su pokrenuli obnovu urušenih kamenih kuća u Starom etno-selu Jesenice u srcu bivše Poljičke Republike, na oko 600 metara nad morem podno vrhova brda Perun, ponad uskog morskog obalnog pojasa Općine Dugi Rat. Selo je, kažu, imalo gotovo sve, baš kao i mali grad - školu, telefon, poštu, banku, prodavaonicu, vodu. Nakon izgradnje turističke Jadranske magistrale, gotovo su se sve obitelji, napustivši svoje nekretnine, spustile bliže moru, poput mnogih u širem priobalju Dalmacije. Doima se kako svi Kriljani u poodmakloj dobi priželjkuju povratak svojih potomaka, mladih ljudi, u to selo na ognjišta predaka. Dakako nakon što se obnove tamošnje urušene stare kamene kuće koje su pokrivene kamenim pločama, tim više što je mjesto bogato, od kojeg kane urediti etno-eko selo, prvo takvo ne samo na području Općine Dugi rat, koja ima sve izvanredne uvjete za razvoj gotovo svih vidova turizma. Također smo doznali kako povratak ljudi, uz ostale aktivnosti, potiče i Udruga Jesenice i TZ Općine Dugi Rat kako bi se popravila i demografska slika Starog etno- sela Jesenice.

Nužna obnova Starog etno-sela Jesenice pod brdom Perunom u Općini Dugi Rat

No kako je riječ o korisnu projektu, koji je značajan segment i projekta ruralnog razvoja te i kao dopuna seoskog turizma, Jeseničani očekuju jaču potporu od lokalne zajednice i države odnosno resornih ministarstava. Sada im najveći problem predstavlja nedostatak vodovoda i tekuće pitke vode, odnosno vodoopskrbe, koji je, tvrde, star onoliko koliko i njihovo mjesto. Ujedno upozoravaju i na opasnost od požara, uglavnom tijekom ljetnih dugotrajnih suša, u kojemu su do sada u selu izgorjele i neke napuštene obiteljske kuće. Žale što izumiru i tovari podsjećajući kako je nekoć u Starom etno-selu Jesenice, udaljeno od Splita 15-ak kilometara, svaka obitelj imala najmanje po dva magarca, dok ih je sada tek nekoliko u mjestu, onoliko koliko ih je potrebno za održavanje njihove tradicionalne utrke magaraca - zanimljive turističke priredbe koja svake godine u srpnju okupi i više tisuća inozemnih gostiju.


Tagovi

Krilo Jesenice Brodovi Turizam Kriljan Ante Marasović Temza Rakuljić Izletnički turizam Privatno brodarstvo Seoski turizam Jedrenjaci Kamene kuće Brodovi pjeskari