Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Travarica biska
  • 05.12.2022. 12:00
  • Istarska, Hum

Biska - gotovo zaboravljeno, a danas sve popularnije piće

Interaktivni muzej u Humu, najmanjem gradu na svijetu, oživljava tradiciju na više načina. U njemu, između ostaloga, možete razgledati destileriju i kušati bisku, jako alkoholno piće.

Foto: Blanka Kufner
  • 3.077
  • 184
  • 0

Biska je tradicionalno istarsko alkoholno piće koje spada u travarice, a proizvodi se maceracijom lišća žute ili bijele imele u rakiji komovici. Proizvođači često dodaju ljekovite trave, no koje i u kojem omjeru, najčešće ostaje tajna.

Imelu, ili bisk s grma polunametnika na hrastu, najbolje je brati sredinom lipnja kada je u cvatu, kažu znalci. Lišće se najprije suši kako bi se dobio koncentrat za miješanje s domaćom rakijom. U litru gotovog proizvoda uobičajeno se dodaje pet grama suhog lišća. Neki proizvođači koriste svježe ubrano lišće, drugi i cvjetne pupoljke.

Otprilike pola litre prve rakije koja poteče iz lambika treba baciti jer nerijetko ima i 80 gradi. Za vrijeme kuhanja potrebno je biti uz kotao i paziti da se tekućina ne zamuti. Biska ne fermentira nego se topi u rakiji pa je u početku najčešće izrazito zelenkaste boje, a potom prelazi u boju maslinovog ulja. 

Ljekovita kapljica

Maceracija traje najmanje mjesec dana, a rakiju je potrebno svakodnevno promiješati. Dužom maceracijom dobiva se biska tamnije boje. Na kraju se može se dodati meda ili šećera. Homogenizacija svih dodanih sastojaka traje 40-60 dana.

Ako se lišće sušilo u hladu, boja gotovog proizvoda je zelenkasta, a smeđa ako se sušilo na Suncu. Prema Pravilniku o jakim alkoholnim pićima biska mora imati minimalno 37,5 % vol. alkohola. Svrstava se u ljekovite rakije jer umjerena konzumacija alkoholnih pića koja sadrže polifenole pozitivno utječe na zdravlje.

Muzej u Humu podsjeća na davna vremena 

Tradicija njezina spravljanja jedno je vrijeme zamrla, međutim oživljena je u drugoj polovici 20.st. ponajprije zalaganjem župnika Josipa Vidaua iz Huma. Danas je u Istri vrlo popularna, štoviše u Humu se zahvaljujući biski svake godine održava Smotra domaćih rakija pod krilaticom 'Domaća rakija je naša medižija' (Domaća rakija je naš lijek).

Odvede li vas put u nedavno otvoreni muzej u najmanjem mjestu na svijetu - Museum of Hum Aura  - možete i sami uživati u kultnoj biski iz stare destilerije i drvene bačve.

Interaktivni muzej u Humu

Hum je danas prava turistička atrakcija kamo brojni turisti dolaze privučeni upravo njegovom titulom najmanjeg grada na svijetu. Unatrag nekoliko desetljeća u naselju su otvorene kuće za odmor, apartmani i suvenirnice, odnedavno i spomenuti muzej.

Stalni postav muzeja čini gotovo 1.500 eksponata pomno raspoređenih u 11 tematskih prostorija. Svaka cjelina predstavlja dio povijesti i dominantnih zanatskih radnji u posljednjih 150 godina: mlin, destileriju, apoteku, stolara, postolara, krojača, školu, poštu, trgovinu, freskoslikarsku radionicu i sobu posvećenu glagoljici.

Nekoliko prostorija je interaktivno pa se tako u staroj školi može ispisati razglednicu na glagoljici te je potom u pošti poslati na željenu adresu. U destileriji gosti mogu sami napuniti i začepiti svoju bočicu tradicionalne biske. Mogu također uzeti čašicu s ormarića, otvoriti špinu drvene bačve i kušati napitak čija se prošlost veže još uz Druide i Kelte.

U apoteci je moguće izraditi vlastitu kremu ili odrezati komad već izrađenog prirodnog sapuna, a u mlinu samljeti brašno. No, da bi dobili kilogram kukuruznog brašna potrebno je čak 500 okretaja kamenim mlinom!

Tradicionalne rakije brenda Aura

Muzej drži obitelj Mišela Sirotića od kojega doznajemo da su od ideje do realizacije bile potrebne dvije godine. 'Museum of Hum Aura' i 'Distillery bar Aura' smješteni su u jednoj od prvih građevina humskog predgrađa - srednjovjekovnoj nastambi u kojoj su se stoljećima birali župani i donosile najvažnije odluke.

Svega ima u starinskoj butigi 

Mišel Sirotić i njegova obitelj začetnici su brenda Aura poznatog po proizvodnji 25 vrsta ekskluzivnih tradicionalnih rakija, likera te džemova od samoniklog bilja i divljeg voća ubranog u čistoj prirodi. Obitelj se diči brojnim zlatnim odličjima na europskim i svjetskim natjecanjima.

Otvaranjem Muzeja nastavljaju trasirani put započet 70-ih godina prošloga stoljeća kada je pokrenuta revitalizacija Huma. Tada je u Aleji glagoljaša postavljeno 11 spomenika te je obnovljen prastari pučki običaj u kojem 11 žudiga (sudaca) bira novog župana ‘na leto dan’.

Hum je najmanjim gradom na svijetu 1972. godine proglasio Čakavski sabor kako bi pokrenuo obnovu i revitalizaciju tada ruševnog gradića. U to se vrijeme pojavila i ideja o valorizaciji biske kao autohtonog domaćeg proizvoda. Ljekovita kapljica punila se u posebne boce s glagoljskim slovom ‘S’.

Oživljavanje tradicije

"Hum danas ima 28 stanovnika što je zapravo dobra brojka jer ih je prije 20-ak godina u mjestu bilo prijavljeno samo troje“, rekla nam je prilikom posjeta Aurora Dakić, promotorica muzeja. Smatra se, dodala je, kako je prije nekoliko stotina godina ovdje živjelo preko 100, čak do 150 ljudi.

Kuća je autentična, sačuvana u originalnom stanju - ništa se nije mijenjalo osim što je sa zidova skinuta površinska boja. Veličina peći i same kuće, visoki stropovi, prostrane sobe – sve to pokazuje da su vlasnici bili vrlo bogati. Kuća ima čak dva unutarnja WC-a, jedan u prizemlju i drugi na katu.

Dok smo prolazile kroz starinsku butigu, prostorijom su se širili mirisi oraha, lješnjaka i kave. "Posjetitelji vole sami prepržiti kavu i zatim je samljeti u mlincu“, opisala je naša domaćica pokazujući kako se sve nekada prodavalo u rinfuzi i pakiralo u papirnate vrećice – škartoce.

Doznali smo i kako se u istarskoj kuhinji oduvijek kuhala maneštra. U nju se zbog siromaštva stavljalo sve što se u kući imalo, od kukuruza do fažola, krumpira i ostalog povrća. Za bolji okus dodao bi se pešt, sitno isjeckana slanina i češnjak, te komad pršuta ili svinjskih rebrica.

Muzej u Humu obitelji Mišela Sirotića

Nedjeljom se uglavnom peklo meso kokoške ili zeca, napravilo se šugo, umijesili njoki, fuži i pljukanci. Na Badnjak se radio bakalar na bijelo s lazanjotima i broskve na padelu, kuhane s malo češnjaka i maslinovog ulja. Na Božić se gostilo kokošjom juhom, njokima ili fužima i kupusom. Kako je većina obitelji držala pokoju ovcu, na taj veliki blagdan znalo se na trpezi naći i ovčjeg mesa.


Fotoprilog


Tagovi

Biska Hum Travarica Muzej Destilerija Aura Mišel Sirotić Aurora Dakić


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Predsjednik Zoran Milanović i ministrica poljoprivrede Marija Vučković na ovogodišnjem su Noćnjaku obišli izlagače i kušali njihove proizvode. Pogledajte više u našoj galeriji: https://www.agroklub.com/agrogalerija/nocnjak-2024-sadnja-masli... Više [+]