Pretraga tekstova
Radi se o više o 900 biljaka koje će pružiti samoodrživi voćnjak studentima i građanima kao učinkovit alat prilagodbe na sve jaču klimatsku krizu.
Povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje, danas je u Koprivnici posađena najveća šuma hrane u Hrvatskoj odnosno više od 900 biljaka koje će pružiti samoodrživi voćnjak.
Kako su priopćili, učinili su to Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF u suradnji s Gradom Koprivnica i njihovim komunalnim poduzećem Komunalac, a "niknula" je na Sveučilištu Sjever u Koprivnici, kao učinkovit alat prilagodbe na sve jaču klimatsku krizu.
"Šuma hrane dinamičan je ekosustav dizajniran da oponaša strukturu i funkcije prirodne šume u kojoj raste voće, povrće i drugo korisno bilje", istaknuli su, kao i to da se sastoji od slojeva jestivih biljaka, stabala, grmova i biljaka, pažljivo posađenih kako bi se stvorio održiv i produktivan krajolik. Na 1/10 hektara zemlje sadnjom na permakulturan način može se uzgojiti, dodaju, više od 2.000 kg hrane godišnje.
"Prvu smo šumu hrane posadili prošle godine u Koprivnici, središtu Europske Amazone, UNESCO-vog petodržavnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav", istaknula je Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.
Kako su naveli, uoči same sadnje, u kojoj su sudjelovali gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, kao i brojni vrtićari, učenici i studenti iz tog grada, tijekom kratkog osvrta na Dan planeta Zemlje, direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji Dunja Mazzocco Drvar istaknula je zašto je šuma hrane najbolji način sadnje s obzirom na klimatsku sadašnjost: "Iz mjeseca u mjesec svjedoci smo različitih klimatskih rekorda pa i vremenskih ekstrema koji nas podsjećaju da se klima već promijenjena te da se i dalje mijenja i čini i prirodu i nas sve ranjivijima".
Dodala je da je baš danas objavljen izvještaj europskog klimatskog servisa Copernicus u kojem uz ostalo stoji da je u 2023. godini zabilježen rekordan broj dana s ekstremnim toplinskim stresom te da se smrtnost povezana s vrućinom povećala za 30 posto u posljednjih 20 godina.
Zelene površine u gradovima jedan su od efikasnijih načina smanjenja toplinskog otoka, a ovako sađene šume i same će sebe očuvati u promijenjenim klimatskim uvjetima. "Upravo su ovakve akcije i ohrabrivanje građana da repliciraju šume hrane u svojim domovima koristan alat prilagodbe na klimatsku krizu i sve vremenske ekstreme s kojima se suočavamo", zaključila je.
Istaknuli su da se sadnja održala zahvaljujući financijskoj podršci partnera i prijatelja ovog događaja, grupacije Intesa Sanpaolo.
Tagovi
Dan planeta Zemlje Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF Grad Koprivnica Šuma hrane Samoodrživi voćnjak Klimatske promjene
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Što jest, jest.
Karolina Rastija
prije 5 dana
Mene boli od sekiracije, od rakije nije nikad 😄 Mene boli od sekiracije, od rakije nije nikad 😄
Damir Senjan
prije 5 dana
Karolina Rastija Ajme majko mila koja rakija, pij vodu od rakije boli glava, za ostale nus pojave neznam kakve su od rakije 🤔 Karolina Rastija Ajme majko mila koja rakija, pij vodu od rakije boli glava, za ostale nus pojave neznam kakve su od rakije 🤔