Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Knjiga o agraru
  • 12.04.2024. 09:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Zašto ne klija akademsko sjeme o poljoprivredi i selu?

Što je poljoprivredna proizvodnja bivala manja, to je bilo više istraživača, ali i agencija, paraagencija, kao i ostalih dušebrižnika, ističe u knjizi "O poljoprivredi i selu u godinama prijelomnim, mudrovanja iz udobne akademske sjedalice", prof.dr.sc. Ivo Grgić.

Foto: I. Lučić/M.Petković
  • 689
  • 107
  • 0

Nova knjiga pod nazivom "O poljoprivredi i selu u godinama prijelomnim, mudrovanja iz udobne akademske sjedalice" prof.dr. sc. Ive Grgića s Agronomskog fakulteta predstavljena je u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.

U prepunoj dvorani, predstavljanje je obogaćeno panel raspravom pod nazivom "Riječi akademaca u javnom prostoru: sjeme koje (ne)klija?", jer je sama knjiga prilagođen zbornik javnih nastupa profesora koji uporno već čitavi niz godina upozorava na bremenito stanje u agraru i našem selu. Na panelu su sudjelovali Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Vlatko Grgurić, urednik Plodova Zemlje-HTV, Lari Hadelan, Agronomski fakultet Zagreb, Rodoljub Džakula, OPG Džakula te sam autor knjige.

Proizvodnja pada, akademici šute

Inače, prof. Grgić je, kako voli reći, zaokružio jedan profesionalni ciklus te se od djeteta sela preko nastavnog, znanstvenog i stručnog rada bio 'skrasio' u blizini Ministarstva poljoprivrede kao posebni savjetnik ministrice Vučković. Zbog toga vrlo kritički komentira određene promjene te često u polušali tvrdi da "dok su se proizvođači i potplaćeni i izraubovani potrošači, sa strahom brinuli o nadolazećem danu, akademska zajednica je bujala obrnuto proporcionalno stanju u poljoprivredi".

Ali i "što je poljoprivredna proizvodnja bivala manja, to je bilo više istraživača, ali i agencija, paraagencija i ostalih dušebrižnika te skoro svaki iole ozbiljniji poljoprivredni proizvođač može imati svoga kuma ili skrbnika od kojeg na žalost i nema velike pomoći". A akademci su polako bivali dovoljni sami sebi, međusobno se diveći širem puku nedokučivim i malo primjenjivim znanstvenim dostignućima, ističe autor knjige.

Istovremeno, kaže, većina se iz straha ili osobnog komfora odrekla javnog prostora koji je ostajao slobodan za sve druge "znalce" koji često nisu razlikovali bika od vola, junicu od ždrebice i koji počeše govoriti da 'treba razvijati gospodarstvo i poljoprivredu' ili još pogubnije 'poljoprivredu i stočarstvo'.

Spomen vremenu

I tako se slučajno i ne želeći našao u prilici da dio svojih skromnih promišljanja podijeli s drugima, s onima koji svoju vezu s poljoprivredom skrivećki potvrđuju gledajući tv emisije o istoj. Jer osjećaj srama da su prvo ili drugo pokoljenje poljoprivrednika nadjača čak i nizak urbani standard življenja.

Knjiga je predstavljena u Hrvatskoj matici iseljenika 

Nakon određenog vremena, opisuje, skupilo se toga mnoštvo, napisanog i rečenog, te kada je ponovno čitajući osjetio zadovoljstvo da se nema potrebe sramiti zabilježenog, ali i razasutog, odlučio sve to skupiti u jedno. Kao spomen vremenu, ali i sebi i svojim bližnjim, te kao zabilježba (ne)ostvarenog u poljoprivredi i ruralnom prostoru Hrvatske, ali i šire.

Važno je spomenuti da se u ovoj knjizi ne nalaze autorovi znanstveni i stručni radovi prikazani u publikacijama ili na skupovima. Također se ne nalaze niti dijelovi objavljenih knjiga nego samo prilozi koji su se pojavili u tiskovinama i na portalima, kao autorski ili tekstovi intervjua te poneki popularni rad u prikladnoj publikaciji.

Iako je sve u njoj nastalo u novijem, desetogodišnjem razdoblju, prof. Grgić priznaje da se nije mogao osloboditi sjećanja i dobrih primjera iz razdoblja SFRJ što smo devedesetih nenapisanim dekretom prebrisali, a stvoreno do tih godina raščupali, ističe.

Knjiga je prikaz, napominje, jednog vremena gdje se na jednostavan način približava čitateljima tematiku o kojoj svi imaju svoje mišljenje, svoje stavove te i svoju istinu. O poljoprivredi, hrani i selu su svi pozvani govoriti, suditi i nuditi kritičke opaske, ali rijetko i rješenja. Autor, iako kritički progovara o svim pitanjima na koja često nema utjecaja jer dolaze od novinara, zadržava vedri ton i nerijetko se mnogi pitaju iz čega crpi optimizam? I u najcrnjim prognozama pokušava pronaći svijetlu točku koja kao da čeka da se ponovno rasplamsa.

Svaki posrtaj, on vidi i kao priliku. Trenutno stanje i probleme o kojima se ne ustručava govoriti i to vrlo kritično, stavlja u širi kontekst stalnih mijena u čemu je stalnost potreba za hranom, ali onda i za poljoprivrednom proizvodnjom.

Politikanski odnos prema zemljištu

U poglavlju "O poljoprivredi Hrvatske iz sigurnosti akademske sjedalice" u centru njegove pozornosti je hrvatska poljoprivreda kao bitna sastavnica sadašnje i buduće ekonomske stabilnosti države. Većina promišljanja su potaknuta novinarskim pitanjima pri čemu se autor ne ustručava, na čitateljstvu prihvatljivom nestručnom izričaju, baciti pogled u godine koje dolaze. Ovakvim pristupom se, navodi, izlaže opasnosti od lako provjerljivih ocjena kvalitete prosudbe ne bježeći od kritike da često nije bio u pravu jer, "priznajmo, poljoprivreda je podložna utjecaju mnoštva čimbenika, nezabilježenih kod drugih djelatnosti, od klimatskih do špekulativnih..."

Nadalje, poglavlje "Pogled preko granice: bosansko-hercegovačka poljoprivreda", je prilika da se autor oduži svojoj prvoj domovini. Koristi priliku da na temelju iskustava iz Hrvatske ukaže ne samo na stanje u poljoprivredi i ruralnom prostoru BiH, nego i upozori na propuštanje prilika trenutka tj. prije njenog pristupanja euro-atlantskim integracijama.

O problemu bitnog proizvodnog resursa autor progovara u "Poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj: jučer, danas, sutra". Problemi nisu samo tehnološki, oni su i tehnički te posebno društveni. Nesređeni vlasnički odnosi, neuređene i neadekvatno korištene površine, politikantski odnos prema zemljištu u državnom vlasništvu, sve su to teme o kojima autor progovara.

Od ideje do uspjeha

Treće desetljeće novog milenija je puno izazova o kojima je puno riječi u poglavlju "O krizi, nestašicama i prilikama". Ali da je to i prilika za osobe s idejama pokazuje u dijelovima "Od ideje do uspjeha: ipak se može i u poljoprivredi" te u "Dobre priče iz Hrvatske". U svemu tome, problemi nastali potresom na vječno trusnom području dobro su prikazani u Banija/Banovina kao primjer nestanka i/ili izazova. No, na žalost nije jedina gdje se ipak osjeća autorov pesimizam.

Za kraj, lli i vjerojatno za početak u budućnosti novih "mudrovanja" autor u poglavlju "O svemu drugom po malo", izdvaja neka svoja promišljanja koja bi uz malu doradu našla svoje mjesto u prije spomenutim dijelovima knjige.

Knjiga je, čuli smo, namijenjena svima koji osjećaju tegobu i ljepotu zanimanja poljoprivrednika i života na selu. Od učenika, studenata do nostalgičara za 'boljim vremenima' pa do katastrofičara. A ako ni to nije dovoljno, 550 stranica je jamstvo da će 'oblatna pod njenom težinom biti kompaktna'.                 


Fotoprilog


Tagovi

Knjiga Mudrovanja Sveučilišni profesor Agronomski fakultet Nova knjiga Ivo Grgić


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Berba kamilice u slatinskom kraju u punom je jeku. Uskoro više... ;) (foto: Mario Prugovečki)