Zagorska vina na Danima boba i blitve u Supetru

U srcu Dalmacije, u Supetru na otoku Braču, protekloga tjedna pila su se vina iz srca Hrvatskog zagorja. Tjedan autohtone kuhinje, Dani boba i blitve, ove je godine vrata Dalmacije otvorio vinima iz vinarije Vinski vrh u Hraščini, odnosno vinima iz vinogorja Zlatar u vinogradarskoj podregiji Međimurje - Zagorje.

Vlasnik te male vinarije sa svega sedmero stalno zaposlenih radnika, Tomislav Bolfan, veliki je zaljubljenik u vinske kapljice i načine na koji se do njih dolazi.

»Proizvodimo vina isključivo iz vlastitih vinograda koji se protežu na 25 hektara južnih i jugoistočnih obronaka ponad Hraščine, na nadmorskoj visini od 220 do 320 metara s prosječnim nagibom od 16 do 30 posto. To predstavlja idealne uvjete za uzgoj vinove loze.

Posađeni su rajnski rizling, chardonnay, sivi pinot, pinot crni, sauvignon, cabernet sauvignon, muškat žuti, traminac te graševina«, kaže David Bachrach, prodajni predstavnik Vinskoga vrha, koji je Bračanima predstavio ponajbolje zagorske kapljice.

Vino koje se Dalmatincima izuzetno svidjelo čuva se u podrumu koji se nalazi usred vinograda. Prema Bachrachovim riječima, to je idealno za uvjete proizvodnje vina, jer od trenutka berbe do početka prerade ne prođe niti pola sata. Prerada se odvija u temperaturno kontroliranim uvjetima, uz najmoderniju tehnološku opremu i stalni nadzor enologa.

»Mi ne gledamo na tržišne trendove, ne podilazimo masovnom ukusu i ne trčimo za brzom zaradom, nego uistinu uživamo u stvaranju vina. Naša su vina sortno prepoznatljiva, prirodna«, ističe Bachrach.
Godišnji kapacitet vinarije je 100.000 litara. U različitim fazama prerade u toj vinariji koriste se i spremnicima od inoksa te drvenim bačvama od 2000 do 5000 litara, kao i novim, malim hrastovim bačvama barrique.

Vile i vilenjaci u vinskim podrumima

Kada su se rimski vojnici vraćali iz ratova u Trakiji i Daciji, zastajali su na Vinskome vrhu, krijepili se vinom i pripremali za nove ratne pohode. Legenda kaže kako su ih, za vjetrovitih noći, posjećivali vile i vilenjaci te ih hrabrili pjesmom. Vilenjaci i vile i danas, navodno, pomažu vinogradarima za napornih poslova u vinogradu, a podrumarima dodajući vinima arome, okuse i posebnu opojnost.

Autor: Irena Dragičević