Pretraga tekstova
O projektu će se razgovarati, kako je najavljeno, 31. ožujka u HGK - Županijskoj komori Bjelovar.
Kako potaknuti poduzetničku kulturu u šumarskom i drvnom sektoru te razviti pozitivan odnos prema cjeloživotnom učenju, samo su neki od ciljeva projekta usmjerenih prema licenciranim izvođačima radova u šumarstvu, drvo-prerađivačima, privatnim šumoposjednicima, ali i šumarskim te drvnim inženjerima i tehničarima.
O tom edukativnom projektu razgovarat će se 31. ožujka u HGK-Županijskoj komori Bjelovar s početkom u 13 sati. Projekt se financira novcem iz Europskog socijalnog fonda, a organizirator je Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije te Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO).
Foto: Pixabay
Tagovi
Šumarstvo Drvo Prerađivači Inženjer HGK Bjelovar Kultura Drvni sektor Privatni šumoposjednici Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Institut za razvoj i međunarodne odnose
Autorica
Više [+]
Prije nego je upisala pravo, počela se baviti novinarstvom. I u njemu ostala. Pisala je za Večernji list, Poslovni dnevnik i Tportal, a televizijsko iskustvo stekla je na RTL-u. Kada ne piše, vozi bicikl, romobil ili skija :)
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje