Viška vugava - jedno od najkvalitetnijih bijelih vina Hrvatske

Prvo zajedničko predstavljanje viških vinara u Zagrebu organizirala je Turistička zajednica grada Visa u pizzeriji Karijola u Vlaškoj ulici. Mjesto druženja vinskih profesionalaca i medija s viškim vinarima nije slučajno izabrano – vlasnici Karijole, Kristina i Josip Dujmići veliki su obožavatelji Visa, na terasi svoje pizzerije imaju njegove fotografije, a i u gradu Visu imaju Karijolu. U Karijolama nude i piju vina koja vlasnici promoviraju od početka rada u ugostiteljstvu.

Uz viške aperitivne mjehuriće Vislander, predstavljanje je otvorio Marko Dragojević, direktor Turističke zajednice, napomenuvši da se u literaturi često spominje Vis kao sinonim vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj.         

”Iako nemamo veliku površinu poput drugih otoka, kod nas je puno obradivih površina, a položaj i zemljište povoljni su za uzgoj vinove loze. Agatarhid, grčki povjesničar i geograf  u 2. st. pr. n. e., zapisao je da vino s Isse svojom kvalitetom prednjači pred svim ostalima“, rekao je Dragojević.

Od 9.000 hektara, 3.000 bilo pod vinogradom

Zlatno vrijeme tih vina bilo je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, kada je na otoku površine 9.000 hektara bilo čak 3.000 ha vinograda. Danas je, prema podatcima APPRRR-a iz 2023. tek 138.55 ha vinograda. Mnoge sorte, poput palaruše, rukaca (maraštine), bratkovine, cibiba, kurtelaške od bijelih, te glavanjuše i crnjenka od crnih, na rubu su izumiranja. Tu su još krivjača, kardinal (bijele sorte), babić i vranac (crne sorte), no najznačajniji udio u vinogradarskoj proizvodnji imaju kuč (trbljan), vugava i plavac mali. Dok se kuč isticao izuzetnim prinosima, a ne visokom kvalitetom, vugava je jedno od najkvalitetnijih bijelih vina Hrvatske, a isto tako i plavac mali među crnima. 

Viški vinari u Zagrebu to su i potvrdili. Gosti su kušali vugave (ili bugave) vinarija Senjanović, Monissa, Vislander i Lipanović. Najpoznatije su one iz Dračevoga polja, dok je mlada vinarija Monissa dodala dva nova terroira za vugave, Kulu i Zoborje.

Nakon vugava, kušala su se vina Kuč Senjanović i Monissa, sorte koja se polako izdiže iz cuvéea s drugima, vinificirajući se u zadnje vrijeme samostalno. Educiranjem mladih naraštaja i upornošću starijih, iskusnih, neke se sorte ponovno bude poput palaruše Lipanović i palagružonke Ivčević. Moderna vinarija Vislander stvorila je pjenušava vina od izvornih sorti (kuč, vugava, plavac) koji su ovo događanje otvorili radosno pokazavši da i Vis ima svoje mjehuriće!

Posebnu pozornost posvećuju plavcu malom. Na Visu naša najrasprostranjenija crna sorta grožđa daje mekane, pitke i terroirske plavce iz pješčanih polja. Lozi plavaca pijesak čuva vlagu kad je suša, a propušta je kad ima previše kiše. Ona sebi uzme onoliko koliko joj treba za stvoriti pitke i jedinstvene plavce. Poznata viška polja u kojima vlada plavac mali su Tihobraće (Plavac Tihe braće vinarije Senjanović), Milna (Vislander), Velo i Molo Jubišća, Zlopoje i Voščica. 

Plavci u pijesku, bugava i kuč u crvenici 

Uz plavac ondje stanuje i tribidrag (crljenak kaštelanski) koji se od renesanse naziva imenom cibidrag. Upravo raznolikost tala usmjerilo je današnje nasade vinograda, gdje ima najviše plavaca (76 ha), kuča (35 ha) i vugava (20 ha).

"Plavci su većinom u pijesku, a bugava i kuč vole crvenicu i zemlju bogatu kamenom koja daje dodatnu mineralnost bijelim vinima“, objasnila je Monika Roki Radišić, iz poznate vinogradarske obitelji, sada enologinja u vinariji Monissa.

Uz višku pogaču, viške limune i viške cvite (tradicionalni kolač s aromom anisa) nazočni su vinari nudili svoja vina i znalcima ispričali vinsku povijest otoka. 

"Ovo predstavljanje Visa poziv je svima da dođu na otok i bolje ga upoznaju. Veseli nas da se vina nalaze i da će se naći na vinskim listama nekih zagrebačkih restorana, jer kušanje vrhunskih vina, najbolja je promocija eno-gastro ponude. Posjetite Vis i u predsezoni, pogledajte internetske stranice naše turističke zajednice i stranice viških vinara – siguran sam da ćete naći nešto što će vas privući k nama“, zaključio je direktor Dragojević.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor