U 20-ak godina znanstvenog i stručnog rada pronašli smo oko 130 autohtonih sorti vinove loze i one se nalaze u banci gena na Agronomskom fakultetu, kazao je prof.dr. Edi Maletić na jučerašnjoj dodjeli diploma.
Diplome za šampionska vina u pojedinim kategorijama u sklopu projekta "Vina od davnina" koji se održava treću godinu zaredom, uručila je jučer u Zagrebu ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Peteročlana komisija sastavljena od iskusnih ocjenjivača (enologa) ocijenila je 159 uzoraka vina od 77 proizvođača, proizvedenih od 30 autohtonih sorti različitih godina berbe te je dodijeljeno sedam šampionskih odličja najbolje ocjenjenim vinima u pojedinim kategorijama.
Treće ocjenjivanje vina hrvatskih autohtonih sorata koje prethodi revija "Vina od davnina" održano je, pak, u svibnju ove godine te su, uz šampione, dodijeljene tri velike zlatne diplome, 60 zlatnih, 65 srebrnih i 18 brončanih diploma. Ocijenjena vina će biti izložena na reviji u Zagrebu, koja je zbog koronakrize odgođena za jesen te će ih posjetitelji moći kušati i kupiti izravno od proizvođača.
Vučković je čestitajući nagrađenima kazala da Hrvatska nije samo vinska zemlja već 'zemlja autohtonih vina'. Dodala je da nova poljoprivredna strategija, koja je u javnoj raspravi, promovira proizvode s dodanom vrijednosti. "A kada moja Dolina Neretve konkurira za najbolja hrvatska vina, onda je sve moguće", našalila se ministrica.
Prof. dr. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, kazao je da su u 20-ak godina znanstvenog i stručnog rada pronašli oko 130 autohtonih sorti vinove loze i ona se nalaze u banci gena na Agronomskog fakltetu te su ih tako sačuvali od propadanja. Dodao je da smo nekada imali puno više autohtonih sorti, njih preko 400, ali jedna druga pandemija (peronospora, op.a) ih je koncem 19. stoljeća desetkovala. "Pokazalo se da vina od autohtonih sorti mogu biti jako dobra što je posebno važno u domaćoj turističkoj ponudi", istaknuo je prof. dr. Maletić.
Kako se čulo, cilj projekta 'Vina od davnina' je promocija vina hrvatskih autohtonih (izvornih) sorata i Hrvatske kao autentične vinske zemlje, a povećani odaziv vinara u odnosu na prošle godine pokazuje interes proizvođača koji su kroz projekt dobili jedinstvenu platformu za promociju svojih vina, autentičnog turističkog proizvoda i važnog dijela gastronomske ponude Hrvatske.
Robert Grgić iz Centra za vinogradarstvo i vinarstvo je kazao da autohtona vina u ukupnom prometu vina u Hrvatskoj sudjeluju sa 24 posto. Dodao je da je i dalje od svih sorata u prometu najzastupljenija graševina sa 36 posto, potom malvazija s devet posto, odnosno plavac mali sa sedam posto, a na dva posto su merlot i cabernet sauvignon.
Po regijama, pak, autohtone sorte u Dalmaciji čine 43 posto vinograda, u Istri i na Kvarneru 42 posto, a ostatak je Bregovita Hrvatska gdje pripada i vinska hiža Cmrečnjak, koja je šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe.
Rajko Cmrečnjak kaže da se višestruko kontroliranim uzgojem autohtonog pušepila, bilo u vinogradu ili poslije u podrumu, sada bavi 15 vinogradara u Međimurju i da njegove zasađene količine rastu jer se radi o domaćem, prepoznatljivom i na široj vinskoj karti, bilo da se radi o prodaji na kućnom pragu ili u turističke svrhe.
Najbolje ocijenjeno vino je Primus–Plavac mali 2016. Vinarije Rizman iz Kleka, u vlasništvu obitelji Štimac. Damir Štimac kaže da je kod njega proizvedeno samo 13.100 boca, što se može provjeriti i na svakoj boci, putem 'traga sljedivosti'. Inače, vinarija je dobila ime po njegovom pradjedu Rizmanu, koji je zasadio prve vinograde kod Opuzena još prije stotinu godina, a sada ih braća Štimac imaju oko 22 ha. Autohtone sorte, plavac mali, pošip, crljenak, dobričić, bratkovina, blatska bijela, čine 90 posto eko vinograda.
Šampion u kategoriji pjenušavih vina je San Marino-žlahtina 2017. Vinarije Pavlomir iz Novog Vindoloskog. Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe-regije Središnja bregovina Hrvatska je Pušipel classic 2019. Vinarije Cmrčnjak iz Svetog Urbana.
Nadalje, šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe-regija Hrvatska Istra i Kvarner je malvazija istarska 2019., OPG Siljan Sanjin iz Krnica. Šampion u kategoriji crvenih vina regije Hrvatska Istra i Kvarner, je Kurykta reserva-sansigot/debejan 2016, vinarije Antuna Katunara (Estate winery) iz Vrbnika. Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe-regije Dalmacije, je Tasovac pošip 2018. OPG-a Davor Tasovac iz Žrnova, a šampion u kategoriji crvenih vina–regije Dalmacija je Primus–Plavac mali 2016. Vinarije Rizman iz Kleka.
Fotoprilog
Tagovi
Autor