Već 35. međunarodni susret vinara i vinogradara neizostavno dodjeljuje priznanja zaslužnima za unaprjeđenje sektora. Čestitamo laureatima!
Tradicionalno, uručenjem nagrada laureatima, otvorena je 35. Sabatina, međunarodni susret vinara i vinogradara koja se do 9. studenog, u organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije, održava u Bolu na Braču.
A evo tko su ovogodišnji dobitnici:
Kako je istaknuto, prof. dr. sc. Jasminka Karoglan Kontić redovita je profesorica u trajnom zvanju na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je diplomirala 1986. te je od tada i zaposlenica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo. Magistrirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu na studiju Prirodnih znanosti, usmjerenje Molekularna biologija, a doktorirala na matičnom fakultetu 1999. godine. U zvanje redovite profesorice izabrana je 2011. godine. Obnašala je dužnost predstojnice Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo (2008. - 2012.), voditeljice diplomskog studija Hortikultura (2005. - 2024.) te prodekanice za nastavu (2015. – 2018.) na Agronomskom fakultetu.
Predstavnica je Republike Hrvatske u međunarodnoj Organizaciji za lozu i vino (OIV). Njezina znanstvena aktivnost vezana je uz vinogradarstvo i vinarstvo, a njezin istraživački rad uz karakterizaciju i revitalizaciju hrvatskih autohtonih sorata vinove loze, biološke mjere uzdržavanja tla u vinogradu, ekološki prihvatljive sustave vinogradarske proizvodnje, kulturu tkiva i sorte s otpornošću na gljivične bolesti. Bila je istraživačica na brojnim nacionalnim i međunarodnim znanstveno-istraživačkim i tehnološkim projektima. Sudjelovala je na više od 30 nacionalnih i međunarodnih znanstvenih skupova. Kao autor ili koautor objavila je veći broj znanstvenih radova te sedam knjiga, od čega su dvije sveučilišni udžbenici. Dugi niz godina bila je predavač na tečajevima za vinogradare i podrumare, a rezultate svojih istraživanja redovito je prezentirala i na Znanstveno-stručnom skupu u okviru Sabatine. Za knjige "Vinova loza - ampelografija, ekologija i oplemenjivanje" i "Zelena knjiga: Hrvatske izvorne sorte vinove loze" dobila je nagradu Međunarodne organizacije za lozu i vino.
Frano Vlašić, diplomirani inženjer agronomije, gotovo cijeli radni vijek proveo je u zadrugarstvu i to kao dugogodišnji upravitelj Poljoprivredne zadruge Stoviš iz Stona. Osnovna djelatnost zadruge je vinarstvo, ali svojim članovima pruža i druge usluge. Pod rukovodstvom Vlašića zadruga se othrvala mnogim problemima i krizama, osobito u vrijeme Domovinskoga rata kada je bila gotovo na samoj liniji sukoba. Unatoč svim poteškoćama, zadruga je, u granicama mogućnosti, postupno osuvremenila vinariju te unaprijedila kvalitetu vina. Tako je vino "Plavac Mili", od grožđa s istoimenog područja, na ocjenjivanjima nagrađivano prestižnim priznanjima. Stručan, ali pomalo samozatajan, Vlašić je stekao ugled dobrog enologa i uspješnog voditelja zadruge.
Za Matu Violića kažu da se odgojio među trsovima vinove loze, jer pripada poznatoj vinogradarskoj obitelji Violić Matuško iz Potomja. Od malena radi u vinogradu i podrumu, pa nije čudno da je studirao i diplomirao na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, smjer vinogradarstvo, voćarstvo i vinarstvo kod eminentnih hrvatskih enologa. Po završetku studija nije ostao u Zagrebu, kao mnogi njegovi kolege, već se vratio na Pelješac i radi u obiteljskoj vinariji Matuško vina. Radeći na preradi vina, već je pokazao zavidno stručno znanje, veliku ljubav i privrženost vinogradarsko-vinarskoj struci. Neka vina koja je zajedno s obitelji, osobito s ocem, preradio, već su dobila zapažena priznanja. Inače, član je povjerenstva za ocjenjivanje vina na Sabatini.
Želeći sačuvati stoljetnu obiteljsku tradiciju, obitelji Šarić okreće se s puno ljubavi prema vinarstvu i vinogradarstvu, osnivajući tvrtku Provin lnt 1992. godine. Podižu nove nasade vinove loze s posebnim naglaskom na rukatac i plavac mali. Također, renoviraju podrum i osuvremenjuju preradu grožđa. Tradicionalnu prodaju vina u rinfuzi zamjenjuju suvremenim prometovanjem s vlastitom etiketom prvobitnog naziva Ladesta. Trenutačno je u prodaji pet vrsta vina – Rukatac, Pošip, Opolo, Merlot i Plavac mali, a u pripremi su još dvije etikete – Grk i crni Cuvée. Kao najmlađi i najaktivniji član obitelji Nenad Šarić postaje direktor tvrtke. Stalno unaprjeđuje proizvodnju, nastojeći postići što bolju kvalitetu, a taj napor je i okrunjen zlatnim medaljama na Sabatini 2019. i 2023. godine. Povezujući vinarstvo s turizmom, nudi se razgledavanje podruma i degustacijskog prostora, uz kušanje osebujnih vina. A tu su i neizostavne priče o proizvodnji vina na istinskom "malom raju“, otoku Lastovu. U malim lastovskim poljima skriva se tajna uspjeha, a svojim aktivnostima "probudili" su gospodarstvo uspavanog otoka. Nenad Šarić suosnivač je i dugogodišnji predsjednik udruge vinara i maslinara "Rukatac i Piculja“ od 2013. godine. Okuplja vinogradare, vinare, maslinare i uljare na otoku Lastovu, s posebnim naglaskom na podizanje kvalitete vina i maslinovog ulja. Izuzetno je aktivan u očuvanju vinskih sorti crne bratkovine, plavke malih jagoda i crne stolne sorte trojke. Također sudjeluje u zaštititi Piculje koja je jedna od svega nekoliko izvornih divljih populacija maslina u svijetu.
Hrvoje Baković nastavio je obiteljsku tradiciju bavljenja vinogradarstvom. Diplomirao je strojarstvo 1993. godine u Zagrebu. Ne našavši zaposlenja, otišao je na Novi Zeland gdje je radio dvije godine. Nakon povratka iz inozemstva odlučio se na proizvodnju vina. Iako je s lozom upoznat od djetinjstva, u početku nije imao potpuno stručno znanje o ovom poslu. Ipak se među prvima na otoku, kao privatnik, upustio u proizvodnju vina i njegovo buteljiranje s vlastitom etiketom, a u praksi je stjecao znanje. Unaprjeđuje proizvodnju i postaje jedan od najznačajnijih vinara na otoku. Tako danas ima ukupno 5 hektara vinograda s raznim sortama, ali prevladava plavac sa 70%. Godišnje proizvede oko 30.000 butelja, koje plasira na otoku i šire.
Ivica Vlahović dugogodišnji je upravitelj Poljoprivredne zadruge Bol na otoku Braču koja je na osebujan način, unatoč skepticima, poticala razvoj poljoprivrede, osobito vinogradarstava, te zadrugarstva na otoku. Zahvaljujući ulaganjima, zadrugari su posadili tisuće novih trsova, sami i preko zadruge. Zadruga je članovima davala zajam za uspostavu zemljišta, navodnjavanje i slično, čime je rasla vrijednost proizvoda. Tako su se površine pod lozom na otoku znatno povećale, a već u prvoj berbi isplatila se investicija. Vlahović je bio angažiran i u lokalnoj upravi mjesta Postira. Zadruga je, uz njegovu potporu i u granicama mogućnosti, pomagala društvenim aktivnostima u mjestu Bolu i na cijelom otoku. Tako je zapažen njezin značajan doprinos pri osnivanju galerije umjetnina malog formata u mjestu. Njegov osobna značajna pomoć bila je pri oblikovanju suradnje s tvrtkom Jako vino koja je bila uspješna. Nakon dugogodišnjega rada u vinariji i zadruzi, Vlahović odlazi u mirovinu.
Gospodarski list je hrvatski gospodarstveni časopis koji izlazi neprekidno od 1842. godine. Tiskan je zaslugom Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva po prvi puta 26. siječnja 1842. godine. Jedan je od najstarijih novina u Hrvatskoj, a i u svijetu se smatra jednim od najstarijih časopisa o poljodjelstvu koji kontinuirano izlaze. Mijenjao je imena, a 1855. započeo je kao nasljednik Gospodarskih novina pod nazivom "Gospodarski list“ i izlazi do danas kao jedan od važnih čimbenika gospodarstva Hrvatske. Kroz dva stoljeća usmjeravao je stručno, ekonomski i društveno hrvatsko gospodarstvo. Njegovo izlaženje podržao je i ban Josip Jelačić. Časopis i danas potiče razvoj hrvatskog gospodarstva, obrtništva te poboljšanje ukupnog ekonomskog stanja zemlje. Posebno se bavio pitanjima razvoja poljoprivrede, osobito vinogradarstva i vinarstva, što potvrđuje činjenica da je istaknuti vinogradarski stručnjak Zdenko Turković napisao povijest vinogradarstva kontinentalne Hrvatske (pod nazivom „100 godina vinogradarske Hrvatske“) služeći se najvećim dijelom člancima iz Gospodarskog lista i njegovih preteča te je Gospodarski list nazvao Preporoditeljem našeg gospodarskog stanja.
U povijesnoj zgradi prve dalmatinske vinarske zadruge u Bolu, tvrtka je obnovom i novim uređenjem započela stvaranje jednog od vodećih dalmatinskih vinskih brandova - Stina koji je postao sinonim za izvrsna i autentična dalmatinska vina. Snažna povezanost s baštinom otoka, naglašena je sadnjom novih vinograda autohtonih dalmatinskih sorti i suradnjom s bračkim vinogradarima. Poseban naglasak stavljen je na autohtone sorte, među kojima se ističu pošip i plavac mali s vrhunskog položaja uz Pustinju Stipančić, ali i vugava koja je vraćena na otok. Vinarija u centru Bola otvorena je posjetiteljima, nudi vođene obilaske, degustacije i kupnju vina, pružajući jedinstven doživljaj u prostoru gdje se povijest i suvremenost stapaju u čaši vrhunskog bračkog vina.
Sutra u 20 sati održat će se svečana dodjela priznanja za kvalitetu otvorenih i mladih vina.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Partner
Kamila Tončića 4,
21000 Split,
Hrvatska
tel: +385 21 348 365,
e-mail: info@zsd.hr
web: http://www.zsd.hr/