• Ruralni parlament
  • 09.05.2019. 09:00
  • Šibensko-kninska, Vodice

Treći Hrvatski ruralni parlament u Vodicama i Tisnom

Ljudi iz ruralnih krajeva Europe moraju postati primarni pokretači vlastitog razvoja a ne samo pasivni korisnici državnih mjera i poticaja. Iz tog promišljanja proizašla je ideja o ruralnom parlamentu.

Foto: Facebook/Hrvatska mreža za ruralni razvoj
  • 263
  • 39
  • 0

Otvorene su prijave za treći Hrvatski ruralni parlament (HRP), koji će se, nakon što je prvi održan 2015. godine u Belom Manastiru i Baranji, a drugi dvije godine poslije u Međimurju, održati od 20. do 23. svibnja u Vodicama i Tisnom, najavljuju iz Održivog razvoja zajednice (Odraz), članice Hrvatske mreže za ruralni razvoj (HMRR), koja okuplja Lokalne akcijske grupe (LAG-ove), ali i druge udruge i organizacije koje se bave ruralnim razvojem, koja je i organizator ruralnog parlamenta.

Od poljoprivrednika do poduzetnika 

Organizatori najavljuju desetak terenskih radionica u Šibensko-kninskoj županiji u četiri dana, odnosno panele pod nazivima Pametna sela, Ruralni biznis-od poljoprivrednika do poduzetnika, Zajedničko tržište je prednost, a ne prijetnja, Zašto smo ostali u Hrvatskoj?, Resursi lokalne ribarske  zajednice i dr. Tu je i Ruralni domjenak, predstavljanje gastro ponude hrvatskih sela, a sve to kako bi se potaknulo stanovnike ruralnih  područja, kojih je sve manje, da uzmu vlastitu budućnost u svoje ruke te da svojim idejama, a onda i poduzetničkim poduhvatima, pokreću razvoj svog ruralnog zavičaja.  

Naime, tijekom zadnjih 30 godina u Europi rasla je svijest da se ruralni razvoj može ostvariti samo pomoću ljudi upravo sa ruralnih područja, odozdo prema gore, za razliku od prethodnih pokušaja da se razvoj potakne vanjskim poticajima. Vlade i državne organizacije, putem poticaja i subvencija, neuspješno su same pokušavale potaknuti ruralno selo na pozitivan rast i razvoj. Slijedio je zaključak da ljudi iz ruralnih krajeva Europe moraju postati primarni pokretači vlastitog razvoja a ne samo pasivni korisnici državnih mjera i poticaja. Iz tog promišljanja proizašla je ideja o ruralnom parlamentu.

Inspirirani ruralnim parlamentima koji su se održali diljem Europe, Hrvatska mreža za ruralni razvoj osjetila je potrebu i želju za organizacijom takvog parlamenta u Hrvatskoj sa jasnim ciljem: čuti glas ruralnog područja Hrvatske. Tako je HMRR postala idejni začetnik i pokretač Hrvatskog ruralnog parlamenata (HRP-a).

LAG-ovi preživjeli 'kruh i vodu'

Prvi HRP održan je u Belom Manastiru i Baranji prije četiri godine. Organizator je bio HMRR s partnerima: Udruga za kreativni razvoj Slap, Osijek, Grad Beli Manastir i LAG Baranja.

Pokretanje HRP-a označio je početak procesa jačanja i povezivanja lokalnih ruralnih zajednica u zajedničkom promišljanju i traženju odgovora na goleme izazove razvoja ruralnih prostora Hrvatske. Organizatori su željeli ukazati na važnost ruralnog područja za cjelovit i održiv razvoj na čitavom teritoriju Hrvatske. Tu su važnu ulogu odigrali LAG-ovi, posebno oni aktivniji, koji su kroz projekte, ali i  međugraničnu suradnju u regiji uspjeli 'pohvatati konce' u ruralnom razvoju, jer je ipak izgubljeno nekoliko godina, dok su LAG-ovi bili na 'kruhu i vodi'  jer se nisu mogili redoviti financirati, odnosno zapošljavati ljude, pa su se morali snalaziti na različite načine u labirinutu lokalne politike, te raditi sve i svašta, a najčešće poslove županijskih razvojnih agencija.

Svaki ruralni parlament se zaključuje donošenjem deklaracije, koja je dostavljena donositeljima odluka na nacionalnoj i lokalnoj razini. Također, poruka ruralne Hrvatske, a to je više od 90 posto državnog teritorija,   predstavljena je i na drugom Europskom ruralnom parlamentu, koji se održao iste godine u Austriji.

Budućnost ruralne Hrvatske?

Drugi HRP, prije dvije godine, čiji su organizatori bili HMRR, LAG Međimurski doli i bregi, Općina Sveti Martin na Muri i Terme Sveti Martin, okupio je preko 300 sudionika iz svih krajeva Hrvatske: LAG-ove i druge udruge koje se bave ruralnim razvojem, stručne i znanstvene organizacije, predstavnici ministarstava i državnih upravnih tijela, jedinice lokalne samouprave, poduzetnici, poljoprivredni proizvođači, obrtnici i drugi dionici ruralnog razvoja. Rezultat parlamenta bio je usvajanje  Deklaracije, a u sklopu drugog HRP-a, uz osamnaest znanstveno-stručnih projekata, organizirani su i studijski posjeti primjerima dobre prakse, njih devet, pod nazivo Međimurje na dlanu.

Ruralni parlamenti u Hrvatskoj označili su početak procesa promišljanja, rasprave i dogovaranja zajedničkog puta prema održivoj budućnosti ruralne Hrvatske. Na HMRR-u je odgovornost za održavanje tog procesa, na stalno poticanje na traženje rješenja za ključna pitanja ruralnog razvoja, na informiranje i animiranje ruralnih zajednica te na uključivanje svih ostalih dionika ruralnog razvoja i na budućim parlamentima. Iskušali smo i u praksi potvrdili uspješan model organiziranja ruralnog parlamenta. To ćemo iskustvo prenositi i na druga područja ruralne Hrvatske, zaključuju organizatori.


Tagovi

Hrvatski ruralni parlament Vodice Tisno Hrvatska mreža za ruralni razvoj


Autor

Marinko Petković

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi