Talijani - majstori promocije, evo što smo vidjeli i čuli na 72. Flormart sajmu u Padovi

Da bi se zadovoljio europski Zeleni plan, procjena je da je potrebno zasaditi još dodatnih 3 milijarde stabala u Europi. Talijani kroz poticanje vlastite rasadničarske proizvodnje namjeravaju postići svoj dio ciljeva iz tog plana. Nakon par godina pauze, nedavno održan sajam Flormart u Padovi samo je dio renesanse Zelene Italije, kojeg je 20. rujna otvorio Patrizio Giacomo la Pietra, podtajnik u talijanskom Ministarstvu poljoprivrede, prehrambene sigurnosti i šuma. 

Flormart-Zelena Italija, međunarodni sajam hortikulture i ukrasnog bilja, posvećen je njihovoj dugogodišnjoj tradiciji u proizvodnji dekorativnog bilja, dizajnu pejzaža i zelenoj arhitekturi.

Događaj se odvijao kroz bogati trodnevni program uz dvjestotinjak izlagača na čak 20 000 m2 izložbenog prostora. Svečanost otvorenja su, osim podtajnika, upriličili Franco Mosconi, direktor sajma u Parmi, Nicola Rossi, direktor Padova Hall, Antonio Bressa, član gradskog vijeća Za zeleniju Padovu, Brunella Saccone, voditeljica odjela za hranu i vino pri ITA i Marco Andreoli iz javne ustanove pokrajine Veneto.

Sajam je bio zatvorenog tipa, što znači da se očekivao organizirani dolazak većeg broja prekupaca i trgovaca, a manjim dijelom krajnjih korisnika. Skoro sve europske države poslale su svoje delegacije.

Hrvatska delegacija na sajmu

Talijanski institut za vanjsku trgovinu (ITA) u suradnji s Fiera di Padova (Sajam iz Padove) organizirao je posjet hrvatske delegacije na sajam. Ona se sastojala od 11 članova iz raznih dijelova RH. Predstavnica zagrebačke ITA-e Lejla Tulumović, brinula se da posjet novinara i predstavnike hrvatskih rasadničarskih kuća prođe što ugodnije, uz što veći broj korisnih sastanaka.

Predstavnici tvrtki Ures d.o.o. vrtni centar iz Poreča, Agro-kuća d.o.o. iz Koprivnice, Jadro d.d. vrtni centar iz Splita, te predstavnici rasadnika Prud-Metković i rasadnika Darko iz Rovinja, dobili su priliku saznati što ima novo u svijetu urbane hortikulture, pozdraviti dosadašnje poslovne partnere, te uspostaviti neke nove kontakte s talijanskim proizvođačima.

Talijanska tradicija florikulture

Dugačka je tradicija ovog sajma jer se s prekidima održava još od 1971. Brunella Saicone iz ITA-e, naglasila je prilikom otvorenja da je hortikultura jedan od ponajboljih talijanskih izvoznih proizvoda. Prema njoj, ovo je visoko-dinamično i inovativno područje. Samo u organizaciji njenog instituta došlo je preko 150 međunarodnih kupaca i novinara.

Flormart je jedan od najvažnijih svjetskih sajmova na temu ornamentalne hortikulture i nije samo lokacija na kojoj se susreću potencijalni poslovni partneri s područja uzgoja cvijeća i proizvodnje biljnog materijala, nego je i mjesto izlaganja novih tehnologija za urbano vrtlarstvo, odnosno održavanje zelenih gradova.

Prema podtajniku P.G. la Pietra, vrijednost prometa ovim proizvodima u Italiji doseže cifru od 3 milijarde eura. No, namjera im je povećati ove brojke zbog europskog Zelenog plana. Čak 75% proizvodnje iz ovog sektora Italija izvozi. U njemu je zaposleno 200.000 osoba unutar 24.000 tvrtki koje proizvode na 30.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. 

Šarenilo boja i mirisa

U fokusu sajma su bili rasadnici, trgovci, dizajneri, agronomi, arhitekti, predstavnici javnih tijela ii udruženja proizvođača, te sve one tvrtke koje su zainteresirane u i investiranje u zeleno. Sektor koji je obuhvaćen sajmom sastoji se od proizvodnje sadnog i biljnog materijala, inovativnih tehnologija za dizajn i brigu oko urbanog zelenila, istraživanja i uslužnih djelatnosti na ovom polju.

Promocija talijanskih proizvođača bilja i opreme za urbanu hortikulturu postavljena je u prvi plan. Talijanska vlada ima namjeru poduprijeti  ovaj sektor kroz 5 smjerova: proizvodnju cvijeća i sjemena, rasadničarstvo ukrasnih biljaka, voćaka, te opreme za šumarstvo.

Rasadničari na Sajmu nisu usporedivi s hrvatskim uvjetima, jer ovo su "obiteljske“ tvrtke s 300-tinjak zaposlenih i uzgojem na do 500 ha obradivih površina. Oni izvoze duž čitave Europe pa tako i u malu Hrvatsku. Veliki dio njih bavi se mikropropagacijom u laboratorijskim uvjetima i količine koje oni proizvedu su enormne za naše uvjete. Osim proizvođača bilja, koji su mahom članovi Nacionalnog udruženja rasadničara izvoznika (ANVE), na sajmu su se predstavili i proizvođači sustava za navodnjavanje nasada, za grijanje plastenika, proizvođači pokrovnih folija i reciklabilne ambalaže za sadnice, te podloga za sadnice.

Nekoliko proizvođača sustava za mikrobilje, proizvođači injektora i raspršivača za repelente od nametnika, proizvođači softwareskih rješenja za dizajn i brigu oko zelenih nasada, te trgovci specijaliziranom mehanizacijom za održavanje, košnju, presađivanje i sl., a sve na, kako je to danas moderno, daljinsko upravljanje. Posjetitelji su mogli vidjeti izložbu fotografija "Nature in progress“, ksiloteku sa svjetskim uzorcima drveta, zelenu knjižnicu sa preko 1.000 naslova. Na kraju, tu su se predstavile i tvrtke specijalizirane za održavanje urbanih zelenih površina, te visinske radove.

Talijani nisu savršeni, ali teže perfekcionizmu

Marketinški, sajam je bio odrađen do perfekcionizma. Izlagačke teme naslanjale su se na 5 elemenata: voda, tlo, zrak, vatra i peti element zamišljen kroz medije, startupove, usluge i informacije. Svi gosti imali su organizirani prijevoz od smještaja do sajma. Za novinare je pripremljena vođena tura na sajmu i nekoliko konferencija te ručak. Dok je posjetitelje na sajam u večernjim satima privukla i gastro priredba predstavljanja talijanskih pokrajina kroz prezentaciju 4 restoranske ponude.

Sve u svemu, organizacija je bila iznimno efikasna, te vremenski i prostorno optimizirana. Jedino na čemu su organizatori malko polomili zube bilo je poznavanje engleskog jezika koji je bio proglašen službenim jezikom sajma. Sve u svemu, vrijedi i nama naučiti nešto od susjeda.