Pretraga tekstova
41. svjetski pčelarski kongres Apimondia u Montpellieru
Od 15. do 20. rujna 2009. u Montpellieru (Francuska) održan je 41. svjetski pčelarski kongres Apimondia. Podatak da je kongres posjetilo više od 10.000 ljudi te sudjelovalo oko 500 znanstvenika, koji su održali 250 oralnih prezentacija iz sedam povjerenstava Apimondie (biologija pčela, apiterapija, ekonomika pčelarenja, zdravlje pčela, tehnologija pčelarenja i kvaliteta meda, medonosno bilje i oprašivanje te pčelarstvo i ruralni razvoj) i izložili 370 postera, dovoljan su razlog da je Montpellier bio mjesto susreta mnogih znanstvenika i pčelara iz cijelog svijeta.
Također, valja istaknuti da su organizatori priredili izložbu tradicionalnih košnica kakvim se nekada pčelarilo u Europi te košnica, raznih oblika i materijala, iz Afrike i Južne Amerike koje se i danas koriste.
Osnovna tema kongresa bila je „Pčela - čuvarica prirode“. Time se željelo ukazati na veliki problem uginuća pčelinjih zajednica unatrag nekoliko godina i na važnost pčela u oprašivanju i održavanju cjelokupne ekološke ravnoteže. Logično je stoga bilo očekivati da su najveću pozornost posjetitelja privukle prezentacije iz zdravstvene zaštite pčela, oprašivanja i tehnologije pčelarenja te okrugli stolovi u svezi mogućeg utjecaja GMO biljaka na pčelinje zajednice, utjecaju pesticida na pčele te povezanosti veterinara i pčelara.
U natjecateljskom dijelu održalo se ocjenjivanje meda te izbor za kraljicu meda. Tijekom kongresa održane su dvije generalne skupštine Apimondie na kojoj su se usvojile promjene u statutu te birali novi predsjednici pčelarskih povjerenstava, novi predsjednik Apimondie te zemlja domaćin 43. svjetskog pčelarskog kongresa 2013. godine koji je pripao Ukrajini.
U konačnici valja podsjetiti da je dva dana prije početka 41. svjetskog pčelarskog kongresa održana (u Montpellieru) V „COLOSS“ konferencija o prevenciji pčelinjih gubitaka. Naime, zbog velike opasnosti od izumiranja pčelinjeg fonda i zbog zaštite bioraznolikosti, europski i svjetski znanstvenici su se uključili u zajednički projekt Europske unije COST Action FA 0803 („COLOSS“) formirajući radnu skupinu podijeljenu u 4 grupe:
Glavni cilj radne skupine, koja broji 151 znanstvenika iz 39 država, je međusobna razmjena informacija, koordinacija za uspostavu standardiziranog monitoringa, utvrđivanje manjih i većih čimbenika uginuća pčela te razvoj održivih alata za pčelare i veterinare kako bi se uklonili štetni učinci po pčelarstvo i bioraznolikost.
U spomenuti projekt su uključeni Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Veterinarski i Agronomski fakulteti iz Zagreba te Hrvatski pčelarski savez .
Autor: Zlatko Tomljanović, dr. vet. med.
Izvori
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede
Tagovi
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Zagreb,
Hrvatska
tel: (0)1 4882 700,
e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr
web: http://www.savjetodavna.hr
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Karolina Rastija
prije 2 dana
Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu
Damir Senjan
prije 4 dana
Karolina Rastija Daj pitaj ja sam tek danas u svome primjetio da ima naznake kroz nekih 7 dana da bi pustio cvjetiče. Ja sam skoro na vrhu Bilogore Više [+] pa kod nas inače sve malo kasnije procvjeta. Jedan dio oko sorti znam Srednje rani, Srednje rani kasno dozrijevanje i Kasni sa kasnim dozrijevanjem. Ja udari baš ono što ovdje kod mene niko nema Lideino sjeme sa Srednje kasno dozrijevanje. Bilo je problema sa sjemenom svih kultura, sorte koje slabije imaju prinose koliko hočeš, a sa večim prinosima na kapaljku. Inače sam izabrao s bratom Aromatic Lidea ali stigao odgovor da to neče poslati jer staro sjeme upitna klijavost. Vidjet čemo što će biti samo da nebude kombajniranje za Božić ili novu godinu. Nama je teško ovdje izabrati sorte ili ti dođe prerano prinos nikakav, pa se bira malo da je kasnije i da se ostvare prinosi. Ali i zbog ovih velikih vručina pogotovo ako je suša, dolazi u obzir samo OSSK SJEME. Ostali hibridi ne ali ovo što vidim na slici DA za ovaj moj dio pa makar i kasnije malo dođe nekih mjesec dana u dozrijevanju.
Karolina Rastija
prije 5 dana
Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :) Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :)
Damir Senjan
prije 5 dana
Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić. Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić.