• Iločka berba grižđa
  • 05.09.2015. 11:05

Svi putevi vode u Ilok!

Posljednjih godina i lokalna samouprava i privatni poduzetnici ulažu znatna sredstva u razvoj iločkih turističkih potencijala, što se manifestira stalnim rastom broja turista u najistočnijem hrvatskom gradu.

  • 97
  • 12
  • 0

"Vinogradi jedan kraj drugoga, a moj Ilok usred srca moga. Kraj Iloka, kraj starog salaša sa bećarom sastaje se snaša. Baš je sretan ovaj podrum stari kad u njemu pjevaju bećari. Blago nama kad vinogradi rode bit će više vina nego vode. Po Dunavu šlepovi se vuku k'o bećari kad vina se natuku."

Ovako o svom Iloku Iločkim bećarcem govori Vladimir Halovanić. A Halovanićev Ilok, prepun bećara i snaša, rujnih vinograda i zreloga grožđa najidealnije je upoznati upravo u ovo doba godine, kada se u tom srijemskom gradu čiji je najpoznatiji vlasnik kroz povijest bio Nikola Iločki (1410. - 1477.), moćni hrvatsko-ugarski velikaš i pretendent na kraljevsku krunu, ban Hrvatske, Slavonije i Mačve, vojvoda od Transilvanije te kralj Bosne, održava najpoznatija njegova manifestacija, Iločka berba grožđa.

Pudarina kao ishodište tradicije

Ovogodišnja 48. po redu Iločka berba grožđa, započela je tradicionalnom Pudarinom, koja je proizašla iz starog narodnog običaja čuvanja vinograda. "Cijela manifestacija proizašla je iz upravo tog starog srijemsko-slavonskog običaja okupljanja pučana u vrijeme početka berbe sa svrhom čuvanja vinograda, slavljenja dobre godine i uroda te neizbježnog druženja uz dobru kapljicu i neizbježnu pjesmu. Do današnjih dana Iločka berba grožđa prerasla je u značajnu manifestaciju etno-vinsko-turističkog karaktera koja traje više dana i privlači sve veći broj gostiju i posjetitelja različitih programa.

Glavni dio programa odvija se vikendom, s dnevnim i večernjim kulturno-zabavnim sadržajima, u programima, u kojima sudjeluje oko 400 sudionika, a koje posjeti oko 8 000 posjetitelja", kazuje Ivica Miličević, direktor Turističkog ureda Turističke zajednice Ilok.

Duga povijest vinogradarstva i vinarstva

Prema njegovim riječima, posljednjih godina i lokalna samouprava i privatni poduzetnici ulažu znatna sredstva u razvoj iločkih turističkih potencijala, što se manifestira stalnim rastom broja turista u najistočnijem hrvatskom gradu. A da je tomu tako svjedoči i skupina turista iz Slovačke koju sam zatekao kako izlaze iz Dvorca Odescalchi u kojem su razgledavali postav iločkog Gradskog muzeja.

Dio izložaka te muzejske ustanove odnosi se dakako i na povijest vinogradarsko-vinarske proizvodnje na području Srijema i Iloka. Tradicija vinarstva na području Srijema datira još od Rimljana. Naime, nakon što je rimski car Probus u 3. stoljeću ukinuo tadašnje zabrane za vinogradarstvo i vinarstvo u panonskim pokrajinama te uveo nove kvalitetne sorte, iločko vinogorje dobilo je prvi jači razvojni zamah. Kneževi Odescalchi ponovno potvrđuju poziciju Iloka kao važnog vinogradarskog područja. Ta obitelj, kao vlasnik iločkih posjeda u 17. stoljeću, obnovila je stari dvorac moćnog vladara Nikole Iločkog, modernizirala vinogradarstvo i sagradila vinski podrum ispod dvorca, danas turističku atrakciju sa stoljetnim bačvama iz kojih se mogu degustirati najvrijednija srijemska vina.

A iločko vinogorje s oko 1.700 hektara pod vinogradima daje više kvalitetnih vina. Iločki traminac svakako je najpoznatiji među njima i, kako tvrde Iločani, dio je vinoteke britanskog dvora. Iločka vina dobivala su nagrade i odličja na mnogim izložbama od druge polovice 19. stoljeća diljem Europe. A to čine i danas. Da bi se što više unapređivalo vinogradarstvo, 1899. godine osnovana je u Iloku Kraljevska vinogradarska škola, čiju tradiciju Srednja škola Ilok gaji do danas.

Tradicija od 1962. godine

Sva ta bogata vinogradarska i vinarska tradicija, tijekom Iločke berbe grožđa, ukomponirana je zajedno s nimalo siromašnijim sremačkim i iločkim folklornim i kulturnim naslijeđem. I eto manifestacije koja se u Iloku i okolici nestrpljivo očekuje svake godine, pa i ove iako, kako ističe iločki gradonačelnik Zvonimir Dragun, vremena nisu najpovoljnija.

"Iločka berba grožđa održava se od 1962. godine i najstarija je manifestacija tog tipa na području Slavonije, Baranje i Srijema, a održava se i ove godine unatoč općoj teškoj ekonomskoj situaciji od koje nije izuzet niti Ilok", kaže Dragun. Naime, nije tajna da i Ilok, kao i ostatak Hrvatske, muče brige po krizi i recesiji koja je i ovdje uzela danak u vidu nedostatka poslova, malih plaća i iseljavanja u potrazi za boljim životom.

Teško je, ali nije sve tako crno

"Teško je, jasno da je. Nikome danas nije lako, a posebice ne nama koji živimo u rubnim područjima Hrvatske kao što je Ilok", kaže Iločanin Julije Matanović dodajući kako su se međutim Iločani kroz povijest naučili nositi s teškim i bremenitim vremenima.

"S druge strane, mi Iločani imamo nešto to drugi nemaju. Imamo mir svakodnevnog života. Mali smo grad bez velikog prometa, gužvi. Sve stignemo obaviti bez stresova kakvima su izloženi stanovnici velikih gradova. Čini nam se ponekad da i Dunav kada prolazi kraj Iloka, uspori svoj tok", kaže taj Iločanin dodajući kako se Iločka berbe grožđa, upravo zbog velikog broja događanja u malo dana, na mirni i pomalo uspavani Ilok svakoga rujna sruči poput stampeda, ali u pozitivnom smislu. A ta manifestacija svoj vrhunac u 48. izdanju doživljava upravo ovoga vikenda. Da bi se nakon što se pogase svjetla pozornice, utihnule pjesma bećara i snaša i zamre žica tamburice, Ilok ponovno vratio vlastitoj svakodnevnici.

Svom mirnom bitisanju na krajnjem istoku Hrvatske osluškujući što mu donose buduća vremena.


Tagovi

Ilok Iločka berba grožđa Manifestacija Turizam Vina Traminac Julije Mtanović Ivica Miličević Zvonimir Dragun Pudarina Običaj Vinogradi Vinarstvo Odescalchi Rimljani Tradicija Zabava Nikola Iločki


Autor

Alen Kuns

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi