Sve više sredstava za zaštitu bilja je zabranjeno, potrebna je edukacija o alternativi

Međunarodni znanstveno - stručni skup o održivoj i regenerativnoj poljoprivredi ORP na kojem su predstavljena nova postignuća te nove tehnologije, kao i primjeri dobre prakse vezani uz nove poljoprivredne standarde, predstavljeni su u društvenom domu u Sračincu u organizaciji ove općine i Ministarstva poljoprivrede. 

"Vremena se mijenjaju, kao i standardi u proizvodnji, pa se i naši poljoprivrednici moraju neprestano educirati kako bi bili konkurentni na tržištu. Stoga smo u suradnji s Ministarstvom organizirali i ovaj međunarodni skup. Na području naše općine imamo sedamdesetak OPG-ova koji se sve više okreću upravo održivoj poljoprivrednoj proizvodnji", istaknuo je na otvorenju Božidar Novoselec, načelnik Općine Sračinec.

Novi pristup zaštiti bilja  

Nove pristupe u zaštiti bilja za konvencionalne proizvođače na skupu je predstavila Martina Borić, direktorica tvrtke BIOinput iz Varaždina, čiji je većinski vlasnik ove godine postala švicarska grupa Andermatt, globalni lider u proizvodnji i distribuciji proizvoda koji se koriste u biološkoj proizvodnji.

Kako je istaknula, s vremenom će sve više sredstava za zaštitu bilja biti zabranjeno, stoga je jako važno da se što više i naših konvencionalnih proizvođača educira o alternativnim načinima zaštite bilja. "Još uvijek dio njih misli kako su alternativna sredstva 'sveta vodica' od koje i nema velike koristi. No, ta su sredstva potpuno prirodna i biljke ih prepoznaju kao svoje", naglasila je direktorica ove tvrtke za distribuciju certificiranih proizvoda za profesionalnu ekološku i integriranu poljoprivrednu proizvodnju.

Dodala je da je BIOinput do sada radio s ekološkim proizvođačima, a nakon što su postali dio grupe Andermatt, sve se više okreću i suradnji s konvencionalnim proizvođačima.

O važnosti održive i regenerativne poljoprivrede je govorio i Krunoslav Lukačić, posebni savjetnik ministrice poljoprivrede, koji je i otvorio ovaj međunarodni skup na kojem su predstavljeni primjeri dobre prakse u Hrvatskoj, ali i Sloveniji te Mađarskoj.

U prvom dijelu skupa, koji je bio posvećen primjeni trendova u budućnosti, Mario Jarnjak, izvršni direktor kompanije Fanon iz Petrijanca, predstavio je poslovanje ovog vodećeg proizvođača hrane za životinje, koji svoje inovativne proizvode izvozi širom svijeta.

"Kontinuiranim ulaganjem u znanje i nove, inovativne proizvode uspijevamo biti konkurentni na međunarodnom tržištu, pa smo ove godine ostvarili i izvoz na Kubu. Budući da su naši proizvodni kapaciteti u tvornici u Petrijancu premali, ove smo godine započeli novu, veliku investiciju na području Općine Gornji Kneginec, gdje ćemo izgraditi novi pogon te skladišta, a tu ćemo izgraditi i novi pogon u kojem ćemo proizvoditi i hranu za ribe, jer u Hrvatskoj nema takve proizvodnje", naglasio je izvršni direktor tvrtke Fanon.

Na skupu je predstavljeno i poslovanje tvrtke Ecoagro iz Velikog Lovrečana, koje je vezano uz uzgoj fazanske divljači, ali i svinja mangulica. Godišnje u svojoj fazaneriji u Majerju proizvedu 25 tisuća fazana, a na otvorenom uzgajaju i svinje mangulice. Kako je istaknula Doroteja Bednjanić, ovaj, najveći proizvođač fazanske divljači u našoj zemlji, planira izgradnju nove, moderne valionice zahvaljujući kojoj će povećati proizvodni kapacitet.

Zaokruženi ciklus: hrana - otpad - energija

Dalibor Vrček, vlasnik obrta iz Črnca Biškupečkog sudionicima skupa predstavio je svoja iskustva u samoodrživoj proizvodnji na svinjogojskoj farmi na kojoj je instalirao bioplinsko postrojenje  snage 250 kWh i solarnu elektranu snage 80 kWh.

"Da bi proizveli vrhunsko svinjsko meso trebali smo i vrhunske žitarice. S vremenom smo uspjeli zaokružiti ciklus: hrana - otpad - energija. Danas smo samoodrživi, a meso svinja uzgojenih na našoj farmi nudimo u vlastitoj mesnici", rekao je vlasnik ovog obrta u okolici Varaždina.

Iskustva u uspješnom povezivanju proizvodnje i prerade milijeka predstavio je Stjepan Bistrović, direktor Mljekare Marina iz Gornjeg Vratna, koji mlijeko sedamdesetak muznih krava sa svoje farme prerađuje u vlastitoj mljekari.

O važnosti inovacija u proizvodnji mlijeka na skupu je govorio Gregor Sajević iz Šenčura u Sloveniji.

"S ulaskom Slovenije u Europsku uniju sve se je promijenilo, proizvođači mlijeka su se počeli udruživati i u proizvodnju uvoditi inovativna rješenja. To je jedini put i za proizvođače u Hrvatskoj", poručio je ovaj slovenski farmer.

No till obrada 

O iskustvima u zelenoj gnojidbi govorio je Leon Šopar iz tvrtke Demeter Biosystem iz Budimpešte, Amalka Vukelić iz Hrvatske poljoprivredne komore govorila je o biodinamičkoj i ekološkoj obradi tla, posebice o podrivačima u dugotrajnim nasadima u funkciji očuvanja mikrobiota tla, dok je o iskustvima u proizvodnji kukuruza u izravnoj sjetvi govorio Alen Šopar, vlasnik OPG-a iz Murskog Središća.

"Izravna sjetva ili No-till je metoda uzgoja usjeva bez ometanja tla, koja se već koristi na 160 milijuna hektara širom svijeta. Zahvaljujući ovoj metodi ostvaruje se bolja struktura tla, bolja infiltracija, bolje se suzbijaju korovi, manje je erozije tla, a bolje se oslobađaju hranjive tvari", naglasio je vlasnik ovoga obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.

Miljenka Križnjak, voditeljica međunarodno stručno - znanstvenog skupa naglasila je da su njime željeli našim poljoprivrednim proizvođačima približiti nove tehnologije u poljoprivrednoj proizvodnji  i predstaviti primjere njihove uspješne implementacije u različitim poljoprivrednim granama.

"O ovim temama se do sada rijetko govorilo na lokalnoj razini, pa su pobudile veliko zanimanje poljoprivrednika u ovom dijelu Hrvatske", naglasila je.