Pretraga tekstova
U Hrvatskom zagorju nalaze se žarišta zaraze zlatnom žuticom vinove loze.
U Hrvatskom zagorju nalaze se žarišta zaraze zlatnom žuticom vinove loze (Flavescence doree). To je bolest koja se brzo širi našim vinogradima, a koliko je opasna govori činjenica kako može dovesti u pitanje opstojnost hrvatskog vinogradarstva. Jednom zaražen trs je uvijek zaražen. Nikakvim izravnim mjerama zaštite vinove loze nije moguće izliječiti zaražene trsove.
Kako bi vinogradare i vinare pobliže upoznali sa ovom bolesti vinograda, mjerama koje je potrebno poduzeti u slučaju zaraze te o dosad poduzetim mjerama po tom pitanju, pozivamo Vas da sudjelujete na stručnom skupu pod nazivom: Zlatna žutica vinove loze – Kako dalje? koji će se održati 26. travnja 2018. godine, u 19.00 sati, u prostorijama Bedekovčanskih jezera.
Na skupu će sudjelovati stručnjaci Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, Fitosanitarne inspekcije i Hrvatske poljoprivredno- šumarske savjetodavne službe.
Autor: Darko Antonina, dipl.ing.agr
Tagovi
Zlatna žutica Vinograd Stručni skup
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Zagreb,
Hrvatska
tel: (0)1 4882 700,
e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr
web: http://www.savjetodavna.hr
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu održan je interaktivni pop-up event u sklopu europske kampanje #PlantHealth4Life, koju na europskoj razini provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a u Hrvatskoj Hrvatska agencija za poljop... Više [+]
U Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu održan je interaktivni pop-up event u sklopu europske kampanje #PlantHealth4Life, koju na europskoj razini provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a u Hrvatskoj Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Cilj događanja bio je podizanje svijesti putnika o važnosti očuvanja zdravlja bilja i odgovornog ponašanja tijekom putovanja.
Tijekom događanja putnike je educirao dr. sc. Dario Ivić iz HAPIH-a, koji je kroz razgovor i praktične primjere pojasnio kako se biljni štetni organizmi često šire nenamjerno, upravo putem prtljage i biljnih suvenira s putovanja.
U užurbanom aerodromskom okruženju putnici su imali priliku sudjelovati u kratkom digitalnom kvizu, upoznati se s primjerima predmeta koji se smiju i ne smiju unositi s putovanja te saznati zašto biljke, plodovi, sjeme i slični biljni suveniri mogu predstavljati ozbiljan rizik za domaći ekosustav. Kroz jednostavne i vizualno atraktivne aktivnosti naglasak je stavljen na prevenciju i informiranost kao ključne alate zaštite biljnog zdravlja.
Pop-up event još je jednom pokazao kako se o složenim temama poput zdravlja bilja može govoriti jasno, brzo i razumljivo, čak i u nekoliko minuta prije leta, te kako male, svakodnevne odluke putnika mogu imati dugoročne posljedice za okoliš, poljoprivredu i bioraznolikost.