Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Običaji
  • 09.12.2023. 13:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Što povezuje guske i zaštitnika vinogradara i vinara sv. Martina?

Više o bogatstvu različitosti vina i vinorodnih regija europskih zemalja, ispričali su vinski stručnjaci Tomislav Tuđen i Jure Andrijašević

Foto: I. Lučić
  • 598
  • 45
  • 0

Martinje je davno iza nas, ali zanimljiva priča krije se iza običaja i štovanja ovoga sveca u šest europskih zemalja od Slovenije, Austrije, Italije, Njemačke do Mađarske i Hrvatske koju su otkrili vinski stručnjaci Tomislav Tuđen i Jure Andrijašević iz tvrtke "Hrvatska na čašu". 

"Ti običaji i tradicija nisu izumrli, već se u nekim zemljama srednje i zapadne Europe njeguju i prije dana sv. Martina, 11. studenoga, kada su završavali radovi u vinogradu, odnosno u polju, te su oni značili kraj ratarske i početak nove godine kao i nadu za preživljavanje duge zime, za koju se valjalo dobro pripremiti u minulim stoljećima", rekao je Andrijašević.

Jesti, piti i veseli biti!

Prema njihovim riječima, Martinje se kod nas dominantno štuje u sjevernim krajevima Hrvatske, bilo da je to Zagorje ili Međimurje, ali i u Slavoniji, baš kao i drugi vinski svetac, sv. Vinko. Kao svetac iz prvih stoljeća Crkve, univerzalno ga štuje čitav kršćanski svijet.

A da guske, koje to sada plaćaju glavom, nisu otkrile rimskog vojnika Martina, vinogradari i vinari ne bi dobili svoga zaštitnika.

Naime, rimski vitez porijeklom iz zapadne Panonije, bio je poznat kao blag i milosrdan čovjek. Zaredio se u samostanu u Galiji, u Poitiersu, ubrzo nakon toga je posvećen za biskupa 370. godine, navodno protiv svoje volje. Redovnik Martin koji je kanio provesti ostatak života u postu i molitvi sakrio se od mase u peradarnik pun gusaka koje su ga otkrile svojim gakanjem te tako zapečatile njegovo uzvišenje na biskupsku čast. On je pokopan 11. studenoga 397. godine, što je dan koji se slavi kao njegov spomendan još od srednjeg vijeka.

Na radionici se slušalo o običajima i kušala su se vina

Zbog principa da kada vani nema mnogo svjetla, svjetlo moramo nositi u sebi, kojeg je Martin pronosio tijekom života, na njegov dan slavi se nada u ponovni dolazak proljeća, kojeg tek treba dočekati nakon duge i hladne zima koja prethodi. Drugim riječima "jesti, piti i veseli biti", glavni je moto Martinja u većini hrvatskih krajeva, a ništa manje to nije ni u drugim zemljama, koje su malo proširile ovaj vinski dan. Pa je tako, primjerice u Nizozemskoj i Njemačkoj, ovaj blagdan uvod u karneval. Od Mađarske do Francuske pa nekad sve do Švedske, kako ističe naš vinski dvojac, organiziraju se krijesovi i plesovi posvećeni Martinju.

Kod nas je ove godine općina Sveti Martin na Muri, za ovaj običaj od Vlade dobila status nematerijalne kulturne baštine – što govori o njegovoj važnosti na području Međimurja. U Dalmaciji se pak na taj dan pa sve do Božića jede kumpet, ćupter ili mantala. To je slastica od ukuhanog grožđa uz dodatak orašastih plodova, preteča današnjih žele bombona.

Zakup zemlje za Martinje

U Njemačkoj se martinjski krijesovi pale već u listopadu, a "rimski vojnici" šeću vinogradima i ulicama u studenome te darivaju djecu. Mlada vina prati i odgovarajuća kulinarska ponuda s peradi, šufnudlama ili leberknedlama te kolačićima u obliku čovječuljka s lulom, punima slatkih začina, ali i slatkim martinjskim perecom. Poznata vinska regija Mosel, jedna je od ukupno trinaest vinorodnih regija Njemačke, iza kojih je tradicija od čak 2.000 godina vinogradarstva, što bi zahtijevalo i posebnu radionicu. U njemačkom Porajnju 11. studenoga počinje sezona karnevala, starih pretkršćanskih običaja kojima su se diljem Europe tjerali demoni zime.

Kako smo saznali na dijelu radionice na kojem smo kušali vino iz Pieropana, za Martinje su kmetovi mogli postati zakupci zemlje, što je bio običaj još od staroga Rima, čiji je car Marcus Aurelius Probus masovno dao saditi vinovu lozu uz krilaticu: Gdje ima vina, tamo je civilizacija. Naime, ovo je piće dugo vremena služilo i kao platežno sredstvo, poput žita.

Martinje nas je odvelo i u Austriju, gdje smo kušali vrhunski cuvée St. Laurenta i Zweigelta te naučili puno o spomenutim sortama, ali i običajima i delicijama austrijskog Martinja. Od gusjeg pečenja s knedlama i dinstanim kupusom pa do kesten-pirea s tučenim vrhnjem. O djeci koja hodaju od vrata do vrata s lanternama ili repama u kojima gore svijeće te bivaju darivana. Takvi običaji označavaju i početak kolendi, adventskih i božićnih napjeva.

Vina iz Europe

Na hrvatskim martinjskim običajima kušali smo i znamenito crno Venje iz 2009. velikog Ivana Enjingija. Vino je odležalo 18 mjeseci u barrique bačvama od slavonskog hrasta, drvetu kojega osobito cijeni vinska industrija Italije. Ovaj zreli cuvée priča priču o strasti prema vinu, ali i o potencijalu i kvaliteti sirovine kojom obiluju naše šume, koju u pravilu izvozimo kao sirovinu da bi nam se vratile kao gotov proizvod po višestruko uvečanoj cijeni, ali to je već neka druga, manje lijepa priča,  upozorava Andrijašević.

Ekološki pristup u vinogradima je novi trend

Samozatajni i radišni Tuđen, koji je jedan od "krivaca", što je istarska malvazija prva kod nas dobila i svoju posebnu vinsku čašu, drži da nije svejedno iz kakve se čaše pije vino. Istina, napominje, ona ne može od lošeg napraviti dobro, ali utječe na njegov okus i treba dobro paziti na njihov izbor. Zbog toga oni na svojim radionicama tom dijelu posvećuju veliku pažnju, nastojeći svako vino poslužiti u čaši koja najbolje naglašava njegove kvalitete.

Na početku smo kušali zanimljiv, potpuno ekološki proizveden Pet Nat od sorte ranina (dišeča ranina) iz Radgonskih Gorica, čijih se 60-ak ha vinograda nalazi na samoj granici s Austrijom. Tamo je još prije 170 godina skovana riječ – penina, što je danas i službeno naziv za pjenušce proizvedene u Sloveniji, a sve ostale nazivaju peneča vina.

Uz to, ističe nužnost ekološkog pristupa u obradi vinograda, što je novi trend, koji često rezultira boljom kvalitetom što vinogradare u zahtjevnoj godini, kao što je bila ova, stavlja pred dodatne izazove. Dobro vino zahtjeva redukciju prinosa, nerijetko i ručnu berbu i selekciju grozdova.

Za sam kraj radionice zasladili smo se s Tokajcem, jednim od najslavnijih slatkih vina svijeta kojeg još zovu i "vino kraljeva – kralj vina" koje dolazi iz vinograda s krajnjeg sjeveroistoka Mađarske, blizu granice Ukrajine i Slovačke, koja se skupa s Portom bori oko titule za najstariju svjetsku vinsku denominaciju. Od slikovitih običaja za mađarsko Martinje su spomenuli lov na guske u vinogradima, pjesme i plesove u narodnim nošnjama, ali i vinskim gulašem, mladim te kuhanim vinom koje se često tradicionalno kuha i poslužuje u loncima u samom vinogradu.


Tagovi

Martinje Običaji Guske Tomislav Tuđen Jure Andrijašević


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Je, odužila se i ta prijestupna veljača, ali Ministarstvo pretjeruje :/