• Dani jagoda
  • 04.06.2021. 12:00
  • Zagrebačka, Volavje

Sibila - pobjednica županijskog ocjenjivanja sorti jagoda

Ove godine imamo najkasniju sezonu berbe jagoda u posljednjih 20 godina, istaknuo je voditelj ocjenjivanja prof. dr. sc. Boris Duralija.

Foto: Marinko Petković
  • 606
  • 266
  • 1

Tradicionalno županijsko ocjenjivanje plodova u sklopu manifestacije Dani zagrebačkih jagoda, održano je ove godine na Repro Eko farmi u mjestu Volavje kod Jastrebarskog. Ocjenjivački sud, sastavljen od 15-ak predstavnika agro struke, Zagrebačke županije i novinarske sedme sile, između osam sorata jagoda: Asia, Alba, Quicky, Joly, Clery, Albion, Murano i Sibila, pobjedničkom je proglasio potonju.

"Ove godine imamo najkasniju sezonu berbe jagoda u posljednjih 20 godina, koja će trajati i poslije sredine lipnja", kazao je voditelj ocjenjivanja prof. dr.sc. Boris Duralija sa Zavoda za voćarstvo  Agronomskog fakulteta u Zagrebu dodajući da je ona u plastenicima počela još od travnja, tako da dosta sorata dolazi na tržište u samo dva mjeseca. Uz to, naveo je, raste i hidroponska proizvodnja tako da domaće jagode imamo sve do zime.

Tri puta bolje jagode po okusu  

Prema njegovim riječima, ocjenjuje se vanjski izgled, fizikalna kakvoća i okus, gdje svaka ova kategorija ima tri podkategorije, od veličine, oblika, boje do čvrstoće, teksture, sočnosti, odnosa šećera i kiseline, odnosno arome i punoće okusa, te na kraju još je važan i opći dojam. "Ocjena ima čak devet, a nijedna od ovih navedenih karakteristika ne smije biti dominantna", ističe prof. Duralija, koji drži da danas imamo tri puta bolje jagode, bilo koje sorte, što se tiče okusa nego prije samo 20 godina.    

Ipak, najtraženija sorta na domaćem tržištu je Clery, čije sadnice dolazi iz Italije, kao i većine drugih sorata na domaćem tržištu, bilo da se radi o poznatim jagodama iz Vrgorca, Doline Neretve ili zagrebačkom brendu Jagodica purgerica. Nadalje, kaže, slijedi je sorta Joly, koja je nešto rodnija od Clerya, a i dozrijeva pet do šest dana kasnije. No, jedne godine je pobijedila talijanska Alba, koja uspijeva samo u plastenicima, a riječ je o ranoj sorti i nešto tvrđoj po fizikalnoj kakvoći, što je važno zbog transporta, otkriva nam.

Osam sorti jagoda našlo se pred ocjenjivačkim sudom 

Kako se čulo, Quicky je najranija sorta, ima dobar okus, odnosno ukusna je, ali nezahvalna za uzgoj jer ima slabiju rodnost u odnosu na druge te sitnije plodove što otežava branje, a stvara dodatni trošak jer su berači plaćeni po učinku.

Pobjednica traži toplije krajeve 

S druge strane, kaže, pobjednička sorta Sibila ima jako malo sadnica u  Hrvatskoj, jer ona traži nešto toplije južne krajeve Mediterana, posebno Španjolske i Italije, a kod uzgoja je najteže naći odnos rodnosti i kvalitete ploda. Imate li grijanje u plastenicima, sortu Murano, čuli smo, možete uzgajati sve do prosinca. Američka sorta Albion, koju još zovu i "mjesečarke", bila je pobjednik ovoga izbora četiri puta u posljednjih deset godina, a krasi je visoki Briks, preko deset, dok ostale sorte imaju šest do sedam, čulo se na ocjenjivanju.

Koliko je toplina važna u uzgoju, najbolje pokazuje sorta Asia, koja ne podnosi niske temperature za pravilan razvitak. "Stoga ima deformirane plodove, koji nisu posljedica uporabe GMO-a, već ova jagoda samo traži više pažnje u uzgoju", ističe prof. Duralija. No, najdugovječnija sorta na domaćem tržištu, već 40 godina je Santa, koja je i pobijedila na prvom natjecanju, a uzgaja se samo hidroponski.  

Zaredale se loše godine za uzgoj jagoda

Predsjednik županijske Udruge uzgajivača jagoda Jagodni prsten Željko Varga kaže da su posljednje četiri godine bile loše što se tiče klimatskih uvjeta za uzgoj jer je u travnju ove godine u plastencima u rano jutro znalo biti i minus šest stupnjeva C. Dakle, jak mraz je ubio 70 posto cvjeta. Dodaje da bi godišnja proizvodnja trebala biti oko 15 tona samo u Pisarovini, a da ove godine neće imati više od pet tona jagoda.

Predsjednik Udruge uzgajivača Jagodni prsten, Željko Varga

Inače, OPG Varga se između ostalog voća i povrća, njezinim uzgojem bavi zadnjih 10 godina. Na početku je to bilo, kaže, crno-bijelo, tj. jedna je godina bila dobra, a druga loša za uzgoj, a sada su zaredale četiri loše pa razmišlja više se okrenuti drugim voćnim vrstam koje su manje podložne klimatskim nepogodama, kao što je aronija, ali i džemovima, zimnici i sokovima.

Prof. Duralija ističe da je kod proizvodnje jedne sadnice jagode potebno dvije litre vode, dok je kod badema to čak pet litara, o čemu treba voditi računa u svjetlu klimatskih promjena. Kina je, pak, prošle godine proizvela tri milijardi jagoda u vrijednosti 15 milijardi dolara, ističe on. Svjetski trend njihova uzgoja je lokalna proizvodnja zbog troškova transporta, a u svijetu rastu količine, ali ne njihove proizvodne površine.     


Fotoprilog


Tagovi

Uzgoj jagoda Ocjenjivanje jagoda Sorta Sibila prof. Boris Duralija


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Šetnja po Krndiji.
Divan dan, divna šuma.
Uspjeli smo skupiti i nešto gljiva, iako je šuma suha.
Prvi puta sam jela oskoruše.
Hrastovih stjenica je more.