Pretraga tekstova
Trendovi se mijenjaju, a nove vinarije stalno se pojavljuju, moglo se čuti na manifestaciji ŠkrletOVO, koja ima za cilj popularizaciju jedinstvene sorte koja raste na moslavačkim brežuljcima.
Na svjetskoj, pa tako i na hrvatskoj razini izražen je pad proizvodnje i potrošnje vina, kao i pad konzumacije alkohola,. istaknula je na održanoj manifestacija Škrletovo, izvanredna profesorica s Agronomskog fakulteta Ana-Marija Jagatić Korenika.
Prisutan je, dodala je, i velik negativan utjecaj klimatskih promjena koje imaju loš utjecaj na proizvodnju, poglavito u održivom ekološkom vinogradarstvu. Nedostaje i radne snage, a ovo je disciplina koja ne opstaje bez predanog rada.
Vinski publicist Saša Špiranec istaknuo je da već duže vrijeme ljudi piju manje, no piju bolje i kvalitetnije. Naveo je da je povećana količina prodaje vina u buteljama, a značajno je pala prodaja u većim količinama kakva su se kupovala nekada. Trendovi se mijenjaju, a nove vinarije stalno se pojavljuju. "Vinski turizam sve se više širi, dogodila se eksplozija interesa, pa tako i vinari svojom kvalitetom i marketingom na tržištu sve više rastu. Kultura vina se izgradila, ljudi danas razmišljaju što jedu i što piju, cijene ono što imaju ispred sebe i pokušavaju razumijevati sadržaj čaše", naglasio je.
U priopćenju su istaknuli kako u posljednje vrijeme sve više raste potražnja i proizvodnja rosé i pjenušavih vina te da se u Hrvatskoj proizvodi 75 posto bijelih koja nikad ne izlaze iz trenda. To dokazuju malvazija i graševina koja su u samom vrhu prihvaćenih autohtonih hrvatskih sorti, a tu je ulaznica za škrlet. Na njihovim primjerima, uz stilistiku i segmentaciju te veća ulaganja u istraživanje tehnologija može se zaokružiti cijela priča o škrletu.
Elegantna vina danas su, kažu, cjenjenija, a škrlet odgovara tom trendu. Dodatna promocija uz povećanje proizvodnje moraju biti imperativ za budućnost u cilju njegovog snažnijeg prodora na tržište i popularizacije u javnosti.
"Ulaganja u kušaonice su izrazito financijski zahtjevna, no ona će na kraju duže zadržati gosta koji će biti zainteresiran i za ponovni dolazak", rekla je Ana Gašparović, direktorica Turističke zajednice Grada Ivanić-Grada
Inače, proizvođači okupljeni u Udrugu škrlet Moslavina već sedam godina na njegovoj popularizaciji. To je, ističu, najznačajnija autohtona sorta cijele kontinentalne Hrvatske, a poglavito šire zagrebačke regije. U toj činjenici, dodaju, postoji veliki potencijal za njegov rast i bolje pozicioniranje na vinskoj sceni.
Organizatori događaja bili su Turistička zajednica Ivanić-Grada i Udruga škrlet Moslavina, a iza koordinacije projekta stajali su vinska promotorica Ivana Pranjić i Janko Kezele, predsjednik Udruge.
Tagovi
Škrletovo Ivanić Grad Vino škrlet Popularizacija vina Pad potrošnje vina
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje