Pretraga tekstova
Sajamske manifestacije i poljoprivredna proizvodnja: Priredaba previše, zanimljivosti malo
Ako je Hrvatska u recesiji, stagnaciji i padu svega i svačega, sajmova bar ima i više nego svojim sadržajem zaslužuju. Nije na nama da procjenjujemo koji su u usponu, a koji u padu, koje vrijedi, a koje ne vrijedi posjetiti, ali slobodni smo prokomentirati naš mentalitet glede sajmova jer je to sve skupa ogledalo gospodarskog stanja i životne perspektive općenito.
Neimaština i loša organizacija neke sajmove tjera na kompromise i popuštanje: traže novčanu pomoć, naplaćuju skupe ulaznice, skupo računaju izložbene prostore, dopuštaju da se pojave izlagači-prodavači koje bi inspekcije na svakoj tržnici zabranile, pred mikrofonima i kamerama umjesto kvalitetnih proizvođača i izlagača pojavljuju se menadžeri s lažnim optimizmom i ulizivanjem odgovarajućem ministru i sl.
Druge pak (uprave sajmova), teška gospodarska situacija navela je da budu beskompromisni i nepopustljivi i da prezentiraju kvalitetu, ideje, ekskluzivu i novitete, a mutikaše i sami vide da im tu nije mjesto. Tu je odaziv i vrhunskih proizvođača i publike u porastu bez obzira na cijene. Tu nema u nas već tipičnih neugodnih situacija da se štand do štanda nađe vlasnik i tvorac neke vrhunske hrvatske marke i neki „opegeovac“ koji proizvodnju nema ni na papiru.
Treća stvar je sajmovanje kao stil rada i življenja. Ako imaš nešto dobro pokazati - podičiti se, vidjeti slične - usporediti se, susresti stare i nove prijatelje, pa proljudikati uz dobro (i ne preskupo) jelo i piće. Sajmovanje je uvijek bilo ljudevanje i ljudikanje, pa i zarada, ali ne nužno, a ne kao danas kada se stječe dojam, ne da te netko želi privoljeti, nego da svatko svakoga želi prevariti.
Osim naravno na uzlazećim sajmovima s novim vjetrovima, gdje već pred kamerama umjesto sajamskim menadžera istupaju najatraktivniji izlagači.
Autor: Rajko Polić
Tagovi
Sajamske manifestacije Sajam Poljoprivredna proizvodnja
Autor
Više [+]
Novinar HND-a od 1973. Studirao filozofiju u Zagrebu, poljoprivredu u Križevcima, profesionalni novinar - reporter u Večernjem listu 30 godina, sudjelovao u pokretanju prvog specijaliziranog priloga Vrt
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.