Sajam je iznikao iz projekta "Cesta zlatne niti", kojega Turistička zajednica Grada Županje provodi već četvrtu godinu, a u sklopu kojega je osmišljena tematska ruta od 60 kilometara kroz deset mjesta u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji
U sklopu 46. šokačkog sijela, koje se od 2. do 12. veljače održava u Županji pod geslom "Šokadijo plemenita, oj Županjo ponosita" ovoga se vikenda održava Sajam Zlatne niti, na kojem je proizvode i usluge izložilo više od 70 izlagača iz Hrvatske, BiH i Srbije, a koji se bave izradom i ponudom tradicijskih proizvoda.
Sajam je iznikao iz projekta "Cesta zlatne niti", kojega Turistička zajednica Grada Županje provodi već četvrtu godinu, a u sklopu kojega je osmišljena tematska ruta od 60 kilometara kroz deset mjesta u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji. "Zlatnom niti" povezani su Županja, Štitar, Babina Greda, Cerna, Šiškovci, Gradište, Bošnjaci, Vrbanja, Drenovci i Kruševica a posjetiteljima se u svakom od mjesta približavaju prirodne posebnosti, kulturna baština, lokalni običaji i folklorne manifestacije te način na koji se čuvaju tradicionalne vrijednosti kao stil života cijeloga područja.
Otvarajući ovogodišnji, treći po redu sajam Zlatne niti, predsjednik Organizacijskog odbora 46. šokačkog sijela, županjski gradonačelnik Davor Miličević ukazao je važnost sajma rekavši kako, osim što doprinosi očuvanju tradicijske kulture i naslijeđa, sajam Zlatne niti ima i pozitivne učinke na očuvanje radnih mjesta. Ujedno je pozvao građane Hrvatske da posjete 46. šokačko sijelo i uživaju u njegovim brojnim priredbama.
"Posebice nas ohrabruje što imamo izlagače i iz BiH i Srbije te drugih krajeva Hrvatske, a ne samo iz Slavonije", kazao je predsjednik Turističke zajednice Grada Županje Mirko Bačić dodajući kako sajam pridonosi oživljavanju turističke ponude Županje, koja postaje sve zanimljivija turistima, posebice onima koji cijene tradicijsku baštinu, a kojih je u Županji, kako je rekao, iz godine u godinu sve više.
Ocjenio je kako proizvodi koji se nude sajmu, a riječ je o rukotvorinama, imaju sigurno veću "prođu" nego kineska roba kojom je preplavljeno hrvatskog tržiše, ali se proizvođači, naveo je, moraju još više potruditi u osmišljavanju vlastite proizvodnje te poraditi na zadovljavanju zakonske regulative.
"Ukoliko niste registrirali proizvodnju na bilo bilo koji način, ne možete se pojaviti na sajmu, a takvih je obrtnika nažalost kod nas još dosta. Ti ljudi bez sumnje imaju što ponuditi, ali ih prijeće zakonske odrednice kojima se moraju prilagoditi, inače neće imati pristup tržištu", kazao je Bačić.
Brojni posjetitelji na sajmu Zlatne niti mogu do nedjelje pogledati te kupiti razne tradicijske proizvode, zlatoveze, ukrase za dom i nakit s tradicijskim uzorcima, te neizostavne slavonske prehrambene delicije poput kulena, kobasice, čvaraka, raznih vrsta voćnih rakija, likera i vina, uživajući pri tom u slavonskoj pjesmi uz tamburu i tamburaše.
Autor: Alen Kuns
Tagovi
Autor