• Poljoprivreda
  • 27.05.2009.

Reportaža s Novosadskog sajma

Srbijanski krumpiri u vrećama biogradske Tvornice mreža

  • 2.788
  • 139
  • 0

Svih 16 tvrtki koje su zajednički nastupile na štandu Hrvatske gospodarske komore, zadovoljne nastupom na Sajmu. - Brojne posjetitelje našeg štanda posebno su zanimale naše vreće za automatsko pakiranje krumpira jer se u Srbiji tek počela razvijati takva vrsta pakiranja, otkriva Martina Kapitanović iz biogradske Tvornice mreža i ambalaže. Kako je bik Fernando svom vlasniku osigurao 4,5 godišnjih plaća?

Glavna atrakcija bio je Fernando. Prethodno proglašen "najlepšim srpskim bikom", taj sedmogodišnji simentalac od 1.800 kilograma i njegov gospodar Mile Restak iz Borče, došli su na Sajam, jer ih je uprava pozvala da uveličaju izložbu na stočnom štandu.

Za ovu prigodu vlasnik je svog bika dodatno "ušminkao", oprao mu testise, rep, rogove... Stavio mu niklanu brnjicu s oznakama bika prve klase.

Bogastvo za Fernanda

- "Ne voli brnjicu i naušnice, ali voli mnogo da se slika", šeretski je dobacio Restak izvodeći bika na scenu.

I, doista, Fernando je svoj dio posla obavio.

Praćen pogledima stručnjaka, izlagača i brojnih posjetitelja bik je na travnatom terenu, veličine nogometnog igrališta, spremno pozirao snimateljima i fotoreporterima. Osim srbijanskim i onima iz popriličnog broja europskih zemalja: Hrvatske, Austrije, Italije, Njemačke, Mađarske, Slovenije... ponekih i iz svijeta, koji izvješćuju s ovog Sajma. Uz lokalne novinare najzastupljeniji su, dakako, bili Rusi i Kinezi. Vidjeli smo čak i snimatelje Albanske TV.

- "Ima na Sajmu i većih bikova, ali nijedan nije kao moj Fernando. On ima i dobar karakter!" - nije štedio komplimente gazda Restak. Pred novinarima se raspričao kako se on i njegova obitelj već decenijima bave stočarstvom i kako nikada nisu imali bika kakav je ovaj. Kad se otelio bio je, kaže, div od 70 kilograma. Ime mu je dao unuk po biku Fernando iz crtanih filmova, "koji voli da miriše cveće". Fernanda hrane samo djetelinom i prekrupom. - Cvijeće miriše, ali ga ne jede. Dnevno pojede 15 kilograma djeteline, osam kilograma prekrupe i popije 70 litara vode.

- "Može da naraste i na dvije tone, ali ovako je lepši", nastavio je hvaliti svog bika. Naučio ga je, reče, da sjedi, kleči, leži, a i jaši na njemu po dvorištu. Svašta! Restak je otkrio i kako se njegov rasplodni bik Fernando već devet puta ženio, ima veliko potomstvo za svoje godine, devetoro teladi... Dobio je i unuče, koje je "krupno na dedu", ima 76 kilograma, a "još desetak krava čeka da ih najlepši srpski bik oplodi" - hvalio je na sva usta osobine svog bika gazda Mile.

Hvalio, a ipak ga je prodao. Doduše, ne za klanje već za rasplod i to za rekordnih 8.000 eura.

Pravo malo bogatstvo za tamošnje prilike, jer u Srbiji plaća u stočarskoj branši ne prelazi 150 eura. Prema tome već i jednostavna računica govori da je Fernando svom dojučerašnjem vlasniku osigurao 4,5 godišnjih plaća.

Statistički gledano bik Fernando bio je tek jedan od 5000 živih eksponata. Na Sajmu je, naime, i ove godine bilo izloženo čak 5.000 grla stoke svake vele, sitnog i krupnog zuba, ali od prodaje ovaj put - malo vajde. Malo i ništa.

Goveda idu kući

Osim sajamske atrakcije Fernanda prodano je tek 10-ak steonih junica farme goveda u Velikoj Plani.

Malo je bilo spremnih za junicu platiti 1.500 do 2.000 eura (1 euro = 96 srbijanskih dinara op.a.), kad je otkupna cijena masne jedinice mlijeka oko 20 dinara. Gotovo isto, rekoše nam uzgajivači, kao prije šest godina.

Uzgajivači svinja prošli su nešto bolje, jer je tržište stabilnije i cijene (400 - 500 eura po grlu) uravnotežene pa je i sajamska prodaja bila solidna. Iako su uzgajivači ovaca na prodaju ponudili veći broj grla novog vlasnika je dobilo njih svega 10-ak. Slično je i na izložbi rasnih konja. Konjari su na prodaju ponudili 20-ak grla među kojima i "najlepšeg konja na Sajmu", ali - ništa.

U međuvremenu u Novosadskom dnevniku čitamo naslove "Šnicla ide na 500 dinara".

Svinjsko meso poskupljuje, a i još će, poručuju vojvođanski mesari. Ista novina piše i o drastičnom padu proizvodnje poljoprivredne mehanizacije u Srbiji. U prva dva mjeseca ove godine bilježe pad od 55,3 posto. - Dok na njivama oru krševi - jer je prosječna starost kombajna i traktora 18 godina - dotle u poduzećima ima sve manje posla i začarani krug se nastavlja, pišu novine. Odrezak ide na 500 dinara.

Kriza, recesija osjeća se i na ovogodišnjem 76. međunarodnom poljoprivrednom sajmu što ne poriče ni Goran Vasić, generalni direktor Novosadskog sajma.

Pohod kineske delegacije

Prema njegovim riječima broj posjetitelja i financijski efekti su nešto slabiji u odnosu na prethodnu godinu. Ističe, međutim, izlagači su izuzetno zadovoljni sklopljenim poslovima.

Ovaj Sajam, inače jedan od najvećih ove vrste u Evropi, okupio je 1.600 izlagača iz Srbije, Europske unije, s američkog i azijskog kontinenta (a izravno su sudjelovale tvrtke iz Hrvatske, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke, Francuske, Grčke, Nizozemske, Hrvatske, Indije, Italije, Kanade, Mađarske, Makedonije, Nemačke, Slovenije, SAD, Švicarske, Španjolske, Poljske, Rumunjske, Turske, s Tajvana).

Iz dana u dan jedan za drugim redali su se susreti i razgovori brojnih delegacija, ministarstva poljoprivrede, veleposlanstava. Kina je, primjerice, došla s delegacijom od 22 člana i s jasnom misijom - ispitati tržište u jugoistočnoj Europi za plasman svojih proizvoda.

S istim ciljem došli su i izlagači iz Hrvatske.

Hrvati u najboljim paviljonima

Svih 16 tvrtki koje su zajednički nastupile na štandu Hrvatske gospodarske komore, zadovoljne su nastupom na Sajmu. Prema riječima Jelene Radić iz Odsjeka za međunarodnu suradnju Županijske komore u Osijeku najveći je broj tvrtki prije Sajma ugovorio poslovne sastanke koji su i realizirani. Iako predstavnici firmi ne govore o konkretno ugovorenim poslovima, navode kao "izuzetno uspješne" razgovore i dogovore s poslovnim partnerima.

Isto su nam potvrdili i predstavnici Tvornice mreža i ambalaže d.o.o. Biograd koja već četvrtu godinu zaredom izlaže na ovom Sajmu.

- Izložili smo cjelokupni proizvodni program Tvornice s naglaskom na poljoprivredni program: vreće za automatsko i pojedinačno pakiranje krumpira i luka, sjenila za poljoprivrednu, protugradnu mrežu te vezivo za poljoprivredu, pojašnjava Martina Kapitanović koja je s komercijalnim direktorom Šimunom Pešićem punih šest dana "dežurala" u Hali 3 gdje su, prezentirajući asortiman, vodili brojne razgovore s postojećim i potencijalnim poslovnim partnerima.

- Ostvarili smo kontakte s novim kupcima kao što su Delta Agrar, Agrofruktus pa Agro-Mobil iz Guče, Sigmapromet iz Bečeja... Brojne posjetitelje našeg štanda posebno su zanimale naše vreće za automatsko pakiranje krumpira jer se u Srbiji tek počela razvijati takva vrsta pakiranja, otkriva Martina, opetujući da su zadovoljni ostvarenim kontaktima i da je im je sada primarni cilj "pokriti" srbijansko tržište.

Slične prosudbe čuli smo i od predstavnika ostalih tvrtki iz Hrvatske. Uglavnom ističu da je predstavljanje na 76. međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu (od 9. do 16. svibnja) pridonijelo uspostavljanju novih i učvršćivanju već postojećih poslovnih odnosa. U tzv. Hali Master predstavio se Todorićev Agrokor koji je na srbijanskom tržištu vrlo dobro pozicioniran i pod čijim okriljem posluju tamošnji Dijamant, Fricom, Ledo, Zvijezda...

Varaždinska Vindija i Zdenka iz Velikih Zdenaca predstavili su svoje nove proizvode u Hali 1.

Masters, Hala 1, Hala 2, Hala 3... Sam redoslijed govori kakav tretman imaju hrvatske tvrtke, jer na Novosadskom sajmu, koji se prostire na 300 tisuća metara četvornih od kojih je 60 tisuća metara četvronih paviljona aktivnosti su se odvijale u 35 hala.

- Hrvati su donijeli izuzetno dobre, posebno kvalitetne prehrambene proizvode. Vindija je, primjerice za svoje proizvode od mlijeka ponijela Veliki šampionski pehar Novosadskog sajma. Osim toga, kao i Zdenka i mljekara Valpovo, prvi su u kategoriji Šampioni kvalitete grupe proizvoda. Pehar Novosadskog sajma osvojila je i varaždinska Koka za visoku kakvoću proizvoda od pilećeg mesa, PIK Vrbovec za kuhanu šunku u foliji, Jamnica za vrhunsku kvalitetu mineralnih voda. Sve u svemu možete biti zadovoljni, kao što su potrošači u Srbiji zadovoljni hrvatskim proizvodima, rekla nam je na kraju susretljiva Maja Baračkov, inače glavna menadžerica Novosadskog sajma.

Tim njenim riječima i završavamo ovu reportažu sa 76. međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu. Nema se što dodati osim, možda, prisnažiti da nije sve tako crno kako izgleda.

I, bit će bolje. Još samo, evo sinulo mi na kraju, da i naš Benkovački, od ovakvog kakav je sada, polako preraste u pravi Sajam. Po važnosti, recimo, kao ovaj ispod Petrovaradinske tvrđe kojega je pohodilo više od pola milijuna posjetitelja, 1.600 izlagača i - tko zna koliko raznoraznih moćnika iz Europe i svijeta.

Možete li zamisliti da jednog dana tolika masa ljudi dođe u Benkovačko Selo?!

Optimisti mogu, a one druge već vidim kako gunđaju: Ma, kakvi. Nije to za nas jer - vrag će za tolko svita nateći janjetine?!

Sedam zlatnih medalja u Zadarsku županiju

Proizvođači iz Zadarske županije ove godine su na Novosadskom poljoprivrednom sajmu osvojili čak sedam zlatnih medalja.

U kategoriji mliječni proizvodi i sirevi Stručno povjerenstvo za ocjenu kakvoće dodijelilo je Paškoj sirani četiri medalje za sireve Dalmatinac, Paški sir, Pramenko i Trapist. U kategoriji meso i proizvodi od mesa zlatne medalje za Dalmatinski pršut dobile su tvrtke "Mataš", vlasnika Mladena Nekića iz Jasenice, i "Puntica" vlasnika Slavka Ćoze iz Vinjerca.

U kategoriji začini i dodatci jelima zlatna medalja pripala je Solani Pag za Sitnu pašku morsku sol u kilogramskom pakiranju.

Pernar: čekamo potvrdu Bruxellesa

Na upit kako je u Pagu odjeknula vijest o čak četiri medalje koje je, na 79. međunarodnom poljoprivrednom sajamu u Novom Sadu, za svoje proizvode dobila Paška sirana, direktor Ante Pernar zadovoljno se osmjehnuo:

- Pa svaka nagrada nešto znači. Zadovoljstvo je tim veće jer su svi naši proizvodi koje smo poslali na analizu i ocjenu kakvoće osvojili zlatne medalje. Vidite, nitko od nas nije bio tamo u Novom Sadu, pa i da smo htjeli nismo mogli nikoga podmititi, duhovito je dodao Pernar.

Ovu prigodu iskoristio je i da priopći kako je Paška sirana učinila sve potrebne korake i napokon dobila izvozni EU-broj. Još samo čekaju potvrdu iz Bruxellesa. Čekaju i već postaju pomalo nestrpljivi: evo prolazi i osmi tjedan, a potvrde nema i nema. - Eto, nije ni briselska administracija uvijek ekpeditivna, kaže Pernar, a bez potvrde ne možemo izvoziti ni u Bugarsku.

Moratorij na privatizaciju sajma

Nakon što je objavljeno da su za kupnju Novosadskog sajma zainteresirani talijanska Verona i francuski Lion pokrajina Vojvodina je stavila moratorij na privatizaciju od 180 dana koji ističe prvim danima lipnja.

- Lion i Verona su pokazali interes, ali s obzirom na to da je Novosadski sajam izuzetno važan gospodarski subjekt za pokrajinu naša pokrajinska Vlada u suradnji s republičkom donijela je odluku da stvari miruju, a onda ćemo vidjeti kako će se dalje razvijati, kaže Maja Baračkov, glavna menadžerica Novosadskog sajma.

- Sadašnja vlasnička struktura je: 42,33 posto društveni odnosno državni kapital, 46,07 posto Grad Novi Sad i 11,59 posto fizičke osobe.

- Nitko ne želi od Novosadskog sajma praviti javno poduzeće. Radi se o sajamskoj djelatnosti i tvrtka mora poslovati po tržišnim kriterijima, ali je model preuzet od njemačkih sajmova, najviše od Minhenskog sajma gde kontrolni paket dionica drže grad i pokrajina, odnosno federalna država, pojasnio je Goran Vasić, generalni direktor Novosadskog sajma.

Inače, Novosadski sajam se se prostire na 300 tisuća metara četvornihod kojih je 60 tisuća metara paviljona i osim Međunarodnog sajma poljoprivrede organizira još 30 raznih manifestacija u 10 termina, s 1,200.000 posjetitelja godišnje.

Autor: Nedjeljko Jusup


Izvori

Zadarski list


Partner

Novosadski sajam

Novi Sad, Srbija
e-mail: info@sajam.net web: http://www.sajam.net

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi