• Stručni skup
  • 25.11.2015. 11:25

Prvi hrvatski stručni skup o proizvodnji povrća

Što proizvoditi i gdje, u najboljim proizvodnim uvjetima za određene kulture te u konačnici imati zadovoljavajući plasman na tržištu?

  • 287
  • 36
  • 0

Prvi hrvatski stručni skup o proizvodnji povrća je održan u Opatiji od 18. do 20. 11. u hotelu Ambasador. Za početak nekoliko važnih statističkih činjenica. Republika Hrvatska ne proizvodi dovoljno povrća za svoje potrebe, niti jedne vrste povrća. Za proizvodnju povrća se koristilo samo 0,8% od ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta u 2013. godini te su se površine koje su se koristile za proizvodnju povrća smanjile 2013. u odnosu na 2009. godinu za 43,1%. Zastupljenost povrća u ukupnoj vrijednosti outputa biljne proizvodnje u 2013. godini iznosilo je svega je 5,9%, što je nedovoljno u odnosu na potrebe stanovništva, turizma, prehrambene industrije, izvoza i mogućnosti zapošljavanja.

Prepolovljena proizvodnja u četiri godine

Ipak treba istaknuti da svim negativnim pokazateljima usprkos, u RH, povrćarstvo i poljoprivreda predstavljaju temeljni sektor daljnjeg razvoja i zapošljavanja te ni jedna razvijena država koja ima preduvjete za poljoprivrednu proizvodnju nije zapostavila poljoprivredu jer predstavlja sigurnost i neovisnost u opskrbi hranom vlastitog stanovištva.

Predstavljene najnovije tehnologije u proizvodnji

Predstavljene su najnovije tehnologije u proizvodnji koje se polako uvode i kod nas, različita gnojiva i sredstva zaštite bilja, ekonomska perspektiva proizvodnje, certifikacija, sjemenarstvo, problematika zemljišta, zaštićeni prostori (hidropon, aeropon, LED rasvjeta), navodnjavanje, autohtone sorte povrća, proizvodnja sadnica, skaldištenje povrća, mehanizacija, suzbijanje bolesti i štetnika te korova, promjena klime i utjecaj na proizvodnju, ekološka zaštita i integrirana proizvodnja povrća, biološka raznolikost, urbana poljoprivreda i vertikalne farme, ljekovito bilje i upravljanje rizikom u proizvodnji.

Nepoštivanje dogovora

Zadnjeg dana skupa održan je okrugli stol Put i plasman poljoprivrednih proizvoda Od polja do stola, suradnja proizvođača i otkupljivača. U raspravi je sudjelovalo nekoliko predstavnika predstavnika tvrtki otkupljivača i prerađivača, ispred Podravke d.d. Zlatko Đelekovčan - direktor nabave primarnih sirovina, ispred tvrtke AgroFructus grupa Denis Matijević te ispred Osatina grupa Ivana Rukavina te predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Hrvoje Gregurić i predstavnica certifikacijske tvrtke Tüv Croatia d.o.o. Melita Banek.

Kroz razgovor predstavnika otkupljivača i proizvođača te tvrtke za certifikaciju istaknuto je više važnih pitanja koja zahtijevaju rješavanje sadašnjeg stanja u proizvodnji i na tržištu povrća i poljoprivrednih proizvoda općenito.

Problem proizvođača koji je istaknut odnosi se na nepoštivanje dogovora od strane nekih domaćih otkupljivača, čestih povrata robe i neplaćanje isporučene robe u zadanom razdoblju. Takva situacija stavlja proizvođače u iznimno podređen položaj te je posebno istaknuta pozitivna razlika u odnosu na strane trgovačke lance. Proizvođači su vrlo zadovoljni ako uspiju ostvariti poslovni odnos sa nekim od stranih trgovačkih lanaca jer im to garantira poslovnu sigurnost na temelju koje mogu graditi neki poslovni plan i razvoj i na kraju krajeva osigurati sigurniju vlastitu egzistenciju.

Poslovanje trgovačkih lanaca

Samo poslovanje stranih trgovačkih lanaca, istaknuto je, daleko je uređenije i plaćanja su u roku, na primjer, računovodstvo koje zahtijeva strani trgovački lanac ne tolerira aljkavost i za svaku grešku ispostavi račun, zahtijeva se jednostavno poštovanje dogovorenog, preciznost i organiziranost s obje strane.

Od otkupljivača i prerađivača povrća bili su prisutni njihovi predstavnici te su se složili da je problematika stanja u hrvatskom povrćarstvu kompleksnija nego na prvi pogled izgleda. U kratkom razgovoru predstavnici Podravke, Agrofructusa i Osatina grupe istaknuli su da svoja plaćanja prema proizvođačima izvršavaju u dogovorenom roku, iako ima primjera u nas da to nije tako. Posluje se putem jednogodišnjih i višegodišnjih ugovora. Napomenuli su probleme nelojalne konkurencije i sivog tržišta s kojim se moraju boriti i biti konkurentni te uvoz jeftinijeg povrća.

Previsok PDV u odnosu na zemlje u okruženju

Naši uvjeti proizvodnje su takvi da nije problem proizvesti i ponuditi tržištu, imamo prirodne preduvjete, vrijedne ljudi koji znaju i mogu, struku koja pruža podršku, ali fali podrške od strane države koja bi trebala zakonski bolje postaviti stvari. Pri tome se misli na prevelik i neizdrživ teret parafiskalnih davanja koja jako smetaju proizvođače te očekuju da će im porezna reforma koja se očekuje donese pomak na bolje. Istaknuto je da je jedan od velikih problema i previsok PDV u odnosu na zemlje u okruženju te smo time u nepovoljnijem položaju u odnosu na konkurenciju. Problem predstavlja i rascjepkanost poljoprivrednih parcela, što nameće potrebu za zemljišnom reformom. Istaknuto je da poticanje udruživanja u proizvođačkih organizacija tipa zadruga nema alternativu zbog racionalnijeg poslovanja kako samih proizvođača u nabavi repromaterijala tako i odnosa sa otkupljivačima i osiguravajućim društvima. Spomenuto je i pitanje skladišnih kapaciteta i sušara.

Istaknuto je da je sadašnji koncept proizvodnje povrća u Hrvatskoj nedorečen, pod time se misli na rajonizaciju proizvodnje povrća, što je temelj za pravilan i dugoročan razvoj, a za to je odgovorna država. Što proizvoditi i gdje, u najboljim proizvodnim uvjetima za određene kulture te u konačnici imati zadovoljavajući plasman na tržištu.

GlobalGAP certifikacija

Certifikacija proizvodnje povrća zahtijeva poštovanje određenih standarda i reda u proizvodnji koji će u buduće morati zadovoljiti svi poljoprivredni proizvođači koji posluju sa velikim trgovačkim lancima. To iziskuje određena financijska sredstva i ulaganja, što u današnjoj financijskoj situaciji nije lako. Nekin trgovački lanci inzistiraju na GlobalGAP certifikaciji pri poslovanju i biti će ih još.

Problem je nefleksibilnost nekih trgovačkih lanaca jer do certifikacije ne može se preko noći pa i to treba uzeti u obzir. Iako neki proizvođači imaju GlobalGAP, tvrde da im to nije donijelo konkretno veću zaradu iako su uložili s ciljem da im se to vrjednuje, ističu ipak da je unatoč tomu GlobalGAP pridonio boljolj unutarnjoj posloženosti i uređenosti njihove poljoprivredne proizvodnje, nekih ušteda i boljeg uvida koji im je omogućio ispravljanje nekih nedostataka u proizvodnji zbog preciznog vođenja evidencije svih postupaka. Održana rasprava poslužiti će da se donesu zaključci koji će se uputiti u Ministarstvo poljoprivrede RH.

Najnovije informacije iz prakse

Na kraju valja reći da je seminar bio namijenjen prvenstveno proizvođačima povrća koji su mogli čuti najnovije informacije iz prakse od strane najvažnijih akademskih i znanstvenih institucija kao i najznačajnijih tvrtki i državnih institucija u sektoru povrćarstva i poljoprivrede općenito te istaknuti teme za raspravu koje im najviše zaokupljaju pažnju. Nadajmo se da će nove informacije, saznanja, razmjena mišljenja i iskustva s ovog seminara pridonijeti boljem organiziranju proizvođača i tehnološkom podizanju proizvodnje na viši stupanj, te smanjenju nepovjerenja proizvođača prema udruživanju.

Prisustvovao je veći broj ljudi, prvenstveno proizvođača povrća, stručnih savjetnika - agronoma i ekonomista te novinara.


Povezane biljne vrste

Crni korijen

Crni korijen

Sinonim: - | Engleski naziv: Black salsify | Latinski naziv: Scorzonera hispanica L.

Crni korijen je slabo poznato povrće koje zbog svoje hranidbene i zdravstvene vrijednosti zaslužuje više pažnje u promicanju raznolike i zdrave prehrane. Višegodišnja je biljka,... Više [+]

Karda

Karda

Sinonim: - | Engleski naziv: Cardoon | Latinski naziv: Cynara cardunculus L.

Karda je višegodišnja biljka s dubokim, razgranatim korijenom i lancetastim (dlakavim i bodljikavim) lišćem koje čini rozetu. Cvjetovi su skupljeni u cvat i svijetlo ljubičaste... Više [+]

Tagovi

Stručni skup Proizvodnja povrća Opatija Tehnologije Bijeli korijen vrtni turovac Crni korijen Karda


Autor

Andrija Draguzet

Više [+]

Usmjeren na korištenje otpada iz poljoprivrede i ponovne upotrebe u hranu kroz uzgoj gljiva, ovaj istarski agronom vodi i malu internet grupu pod nazivom Mondo Gljiva.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Inače, popis 2021. kod nas na Dilju ide #beee laganini.