Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sajam pršuta
  • 30.10.2020. 10:30
  • Splitsko-dalmatinska, Sinj

Pršut Milenka Maleša šampion 15. Nacionalnog sajma, u čemu je tajna?

Covid nas je sve pogodio, tu nema iznimke, no ako imate manje kapacitete, onda se gubitci manje osjete na terenu, kaže vlasnik najboljeg pršuta koji naglašava da je put do kakvoće domaća sirovina.

Foto: Katica Šimac
  • 535
  • 25
  • 0

Najbolji, šampionski pršut 15. Nacionalnog sajma ovog zaštićenog proizvoda na razini EU, u Sinju, je onaj iskusnog proizvođača Milenka Maleša, vlasnika tvrtke Agromaleš iz Šibenika. 

"Za ovogodišnji šampionski pršut zaslužni su rad i stalna edukacija te moje nekadašnje, dugogodišnje iskustvo koje sam stekao u Mesnoj industriji Vajda, a što mi je puno pomoglo od kad sam se osamostalio otvorivši svoju obiteljsku tvrtku", kaže ovaj iskusni proizvođač. 

Na sajam u Sinji dolazio je i ranije, osvajajući nagrade kao djelatnik spomenute industrije. "Sad sam svoj na svome. Naša proizvodnja nema velike količine, nego smo prvenstveno usredotočeni na kvalitetu, tako da godišnje proizvedemo od 4.500 do 5.000 komada. Inače, naši mogući kapaciteti su i do 20.000 komada godišnje", ističe govoreći o proizvodnoj strategiji čiji cilj je stvarati kakvoću pomoću hrvatske sirovine koju nabavljaju od kooperanata. Upravo je domaća sirovina za njega poželjni standard, a zbog takvog načina, kaže, jednostavnije je prebroditi koronakrizu.

Onoliko koliko prodamo, toliko i sušimo

"Covid nas je sve pogodio, tu nema iznimke, no ako imate manje kapacitete, onda se gubitci manje osjete na terenu. Naši proizvodi su i dalje zastupljeni u više županija Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Šibenskoj i Zagrebačkoj. Za sada se solidno plasiraju, a kako će biti dalje, to nitko ne zna. No, mi nismo od onih koji proizvode tisuće i tisuće pršuta, pa sada u krizi, ne znaju što će s njima, nego onoliko koliko prodamo, toliko sušimo. Tu smo obazrivi, ali i zbog kvalitete, što se i sad dokazalo, pa mislim da smo na dobrom putu. Da je takav pristup bolji od proizvodnje koja je poput konfekcije", tvrdi.

Manje kapacitete imaju i drugi pršutari koji su izložili svoje suhomesnate delicije, a čija kakvoća je, prema stručnom mišljenju Povjerenstvu za ocjenjivanje, neosporna iz godine u godinu. Takav je slučaj i s pršutanom Herceg iz Ljubuškog, gdje je proizveden ovogodišnji vicešampion.

Svoje pršute predstavio je i Tomislav Pelivan iz Trogira

"Plasiramo isključivo na području Hercegovine, ali unatoč nagradama, situacija nije dobra jer nema onih naših tradicionalnih, prepoznatljivih velikih događanja poput vjenčanja i drugih svečanih prigoda, pa je u ovom slučaju bolje da nemamo velike količine, jer ne znamo kamo bi s njima", iskrena je Ivana Herceg.

Ipak, izgleda da za pandemije manje nije malo, nego je zapravo više, s obzirom da se po svemu sudeći traže i kupuju prehrambene namirnice proizvedene na njivama domaćih obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava, saznajemo od Andrijane iz Glavica, čija obitelj na OPG-u Poljak već 20 godina živi od vlastite proizvodnje sira i pršuta.

"Ljudi se boje dolaziti na splitsku tržnicu i u trgovačke lance, pa kupuju direktno kod nas doma, na kućnom pragu. Doduše, smanjili smo proizvodnju kuhanog sira, odnosno radimo ga svaki drugi dan, pa više sirimo tvrde zbog roka trajanja. S pršutima nemamo posebnih problema, oni se proizvode pola godine, a brzo će počet novo klanje i sušenje mesa, tako da će biti slanine i masti, koja se u zadnje vrime dosta traži, iako je prije svit nije tija kupovat. Inače neka okvirna proizvođačka cijena za kilogram pršuta je 100 kuna te oko 200 kuna za rezani pršut", priopćava ova mlada žena s područja Sinja, čija obitelj je dokaz da se može živjeti i raditi u svom zavičaju.

Cilj Sajma jest podrška podrška proizvodnom sektoru

Upravo je poticanje svih oblika proizvodnje na području lokalne zajednice, jedan od važnijih ciljeva ovog događanja za što je zaslužna i Ana Barać, organizatorica Sajma i direktorica Poduzetničkog centra Sinj, koja je prije 15 godina pokrenula nacionalnu priču oko pršuta, dajući toj tematici vjetar u leđa te doprinijevši otvaranju oko 100 OPG-ova i desetak pršutana.

"Sajam je osmišljen da bude platforma svima koji žele raditi u Cetinskoj krajini, ali i šire, posebice pršutarima. Na njemu mogu izlagati svi, i manji i veći. Oni veći su već krenuli dalje, postigavši standarde i zaštitivši svoje pršute: dalmatinski, drniški, krčki i istarski, manji također napreduju, a mi im omogućavamo izlaganje, edukaciju, odnosno svu potrebitu logistiku", ističe.

Proizvodnja je važna i zbog demografije u unutrašnjosti Dalmacije

"Pogledajte ove pršute, ma gdje ima ovakvih delicija? Za to je zaslužna naša dalmatinska tradicija sušenja, zatim naša bura, sveta klima, jednostavno svi dionici čiji projekti poput ovog Sajma, doprinose proizvodnji, a time i demografiji Cetinske krajine, županije, ali i cijele Hrvatske", izjavio je Blaženko Boban splitsko-dalmatinski župan, dok je ministrica regionalog razvoja i EU fondova Nataša Tramišak istaknula važnost fondova za agrar i turizam, posebice Program ruralnog razvoja, najavivši da se u tom dijelu očekuje 4,6 milijardi eura, vrlo vrijednih novčanih sredstava.

Dobar primjer u svezi osmišljavanja je grad Sinj sa ostvarenih gotovo 500 milijuna kuna vrijednih projekata. Inače, o tomu se, među ostalim, još informira i na radionicama koje se tradicionalno odražavanju tijekom Sajma. Ove godine je posebnu pozornost privukao projekt zapošljavanje mladih do 30 godina starosti, koji žive u ruralnim krajevima.

Ivan Pupačić iz Kostanja kod Omiša 

"Ovo nije klasičan primjer zapošljavanja, nego konkretno poticanje poduzetničke klime s naglaskom na kreativno osmišljavanje poslova. Mi imamo dugogodišnje iskustvo i mnogo projekata, a samo je ovaj vrijedan skoro 4 milijarde eura. Zadovoljna sam jer se za njega zainteresiralo čak četrdesetak mladih ljudi", priopćila je Mary Ann Rukavina Cipetić, projektna koordinatorica GTF- Incijative za održivi rast", koja u informacijsko-savjetodavnom smislu, godinama surađuje s Nacionalim sajmom pršuta.

Sajam pršuta - vjetar u leđa proizvođačima

"Iz navedenog je razvidno da je ovo događanje na neki način poduzetnička platforma koja afirmativno djeluje na sve proizvođače", govori Ana Barać njegova organizatorica, još dodavši: "Zapravo stalno radimo na terenu s ljudima oko projekata i svih potrebitih savjeta, pa su nam takve aktivnosti svakodnevna obveza, a sve to se prirodno naslanja na Sajam, koji je ove godine bio reduciran zbog kovida. Nadamo se kako će idući biti organiziran u punom smislu riječi. Također vjerujem da će svi pršutari pozitivno privesti kraju izazovnu 2020. godinu, u što ne dvojim, sudeći po načinu njihova rada i izdrižljivosti", poručila je. 


Fotoprilog


Tagovi

Sajam pršuta Sinj Ruralni razvoj Podrška proizvođačima Cetinska krajina


Autorica

Katja Šimac

Više [+]

Više je od 20 godina u novinarstvu, a emisiju Agrosvijet snima i uređuje duže od 15. U svom izričaju promiče ekologiju, zaštitu okoliša i vrednovanje tradicije.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Priroda je umjetnica sama po sebi, ali ne treba zanemariti ni kreativnost ljudi koji u njoj vide podlogu za svoja umjetnička djela. Bilo da se radi o zanimljivim instalacijama ili običnoj uličnoj umjetnosti, prizori poput ovih na fotografij... Više [+]