Projekt "Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi"

Projektom marketinške promocije proizvoda ribarstva želi se stvoriti jasnija prepoznatljivost proizvoda ribarstva prije svega kod domaćih potrošača, ali i na domaćem tržištu u cijelosti što nužno obuhvaća i turističku ponudu. Ovime se postiže višestruki sinergijski učinak povećanja potrošnje, ali i stvaranje jasnog i prepoznatljivog krovnog brenda što rezultira boljim pozicioniranjem proizvođača na rastućem i sve zahtjevnijem tržištu kako Republike Hrvatske tako i Europske unije.

Na manifestaciji će se ponuditi raznovrsni proizvodi ribarstva koje će pripremiti vrhunski kuhari.

Na 10 štandova planira se podijeliti oko 5000 porcija.

O projektu / kampanji - organizacija

Projekt „Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi“ iniciran je od strane Ministarstva poljoprivrede u uskoj suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, a od samog početka uključene su Hrvatska obrtnička komora te Ministarstvo turizma i ribarske zadruge te niz stručnih i znanstvenih institucija i suradnika.

Kroz zajedničku marketinšku kampanju na nacionalnoj razini cilj projekta je doprinijeti povećanju potrošnje proizvoda hrvatskog ribarstva u Republici Hrvatskoj kao i podizanje svijesti potrošača o ovim proizvodima kao visoko vrijednoj hrani.

Projektom se nizom aktivnosti žele stvoriti pretpostavke i uvjeti za stvaranje krovnog brenda koji će, jednom usvojen i etabliran, kupcu jamčiti sigurnost i kvalitetu hrvatskih proizvoda koja ih izdvaja od ostalih proizvoda na tržištu i ukazivati na održivo gospodarenje prirodnim bogatstvima mora i kopnenih voda.

U tom smislu želi se postići što bolje pozicioniranje naših ribara, uzgajivača i prerađivača kako na domaćem tržištu tako i na budućem tržištu EU koje je izuzetno zahtjevno u smislu postizanja konkurentnosti.

To se može postići već spomenutim stvaranjem krovnog brenda, grupiranjem ponude, učinkovitijim trženjem prilikom prve prodaje, izdvajanjem proizvoda radi kvalitete ili dodanih vrijednosti, prilagođavanjem promjenama kvalitetnim i ciljanim marketinškim strategijama i slično. Postizanje svih navedenih ciljeva je zadatak i ovog projekta.

Jedino zajedničkim aktivnostima i kampanjom na nacionalnoj razini može se promijeniti izrazito niska potrošnja proizvoda ribarstva u Republici Hrvatskoj. Udio proizvoda ribarstva u svjetskoj prehrani je u prosjeku 17 kg po glavi stanovnika, dok se RH potrošnja ribe procjenjuje na 9 kg per capita. Ovo je zaista poražavajući podatak kada znamo da je riba vrlo važan čimbenik zdrave prehrane svih kategorija stanovnika, jer ima optimalnu količinu hranjivih tvari nužnih ljudskom organizmu te preventivnu ulogu u sprečavanju bolesti modernog doba.

Republika Hrvatska u ukupnoj slici ribarstva

Ukupna svjetska proizvodnja u sektoru ribarstva u 2011. godini procjenjuje se na oko rekordnih 152 milijuna tona. Gotovo oko 80% od toga koristi se za izravnu ljudsku potrošnju. Ostatak se prerađuje uglavnom u riblje brašno ili ulje.

Europska unija se nalazi na četvrtom mjestu (iza Kine, Indije i Perua) s proizvodnjom od nekih 7 milijuna tona i zaposlenju za oko 350.000 ljudi. Unutar Unije, tri najveća proizvođača su redoslijedom - Španjolska, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

U Republici Hrvatskoj djelatnost uzgoja zauzima oko 27% ribarskog sektora, ukupna godišnja proizvodnja marikulture iznosi oko 12.000 tona, a slatkovodne akvakulture negdje do 7.000 tona. Najznačajniji segment hrvatskog ribarstva je svakako gospodarski ribolov na moru gdje sadašnja količina ulova iznosi oko 70.000 tona u kojem ulov male plave ribe iznosi čak 85%.
U navedenim razmjerima jasno je da se naši proizvodi ribarstva na svjetskom i EU tržištu ne mogu natjecati količinama, ali da mogu s onim što je za današnjeg zahtjevnog kupca još važnije, a to je kvaliteta.

Valja istaći i da postoji veliki prostor za dalji razvoj ribarstva u RH, naročito akvakulture. Ovaj se cilj se može postići ne samo povećanjem proizvodnje, već dodavanjem vrijednosti, okrupnjavanjem ponude ili stvaranjem brendova koji će omogućiti veću konkurentnost domaćih proizvoda ribarstva.

Današnji prioriteti u ribarstvu

Ribarstvo je i u svijetu i u Hrvatskoj jedna od najstarijih djelatnosti, ima tisućljetnu tradiciju i veliku kulturološku vrijednost. Uz to, ribarstvo predstavlja vrlo važnu gospodarsku granu jer osim što predstavlja izvor hrane, omogućava zapošljavanje u nizu izravnih i neizravnih djelatnosti, osigurava opstojnost obalnih i otočkih zajednica te održavanje kulturološkog i tradicionalnog naslijeđa. Stoga je održivost ribarstva važna ne samo u političkom i ekonomskom smislu nego i sociološkom i ekološkom. Ribarstvo se kao djelatnost razlikuje od ostalih sektora jer se temelji na obnovljivom prirodnom resursu čije stanje se mijenja tijekom godina i sezona i koje je zapravo nepredvidljivo. Stoga je izazov i sreća živjeti i upravljati prirodnim datostima kakve su naše rijeke, jezera i more.

Doba globalizacije omogućilo je transport i dostupnost svih proizvoda u bilo kojem dijelu svijeta, no zaboravlja se činjenica da je čovjeku najprirodnije i najzdravije ono što sam proizvodi, ono što raste u njegovom podneblju i što se razvija pod njegovim utjecajem. Trgovina kao rezultat proizvodnje viškova, i s tim u vezi razmjene, donijela je ekonomsku kategoriju o kojoj naši pradjedovi nisu ni razmišljali jer su proizvodili koliko im je bilo potrebno. Živa bogatstva moraju se čuvati i upravo sada, u pogledu ribarstva, svijet i EU se pokušava podvesti pod granice iskoristivog kako bi se prirodni resursi stigli obnavljati. RH u tom smislu može biti ponosna jer ima bogate prirodne resurse.

Riba hrvatske i zdrava prehrana

Riba je kao namirnica bila visoko cijenjena još među drevnim narodima. Brojna znanstvena istraživanja ukazala su da konzumacija ribe ima preventivnu ulogu u sprečavanju bolesti modernog doba, za razliku od prehrane temeljene na nekim drugim namirnicama koja dovodi do pretilosti i kardiovaskularnih bolesti. Riba je vrlo važan čimbenik zdrave prehrane svih kategorija stanovnika, jer ima optimalnu količinu hranjivih tvari nužnih ljudskom organizmu. Vrlo je važan izvor bjelančevina jer u dostatnoj mjeri sadrži esencijalne aminokiseline, te po tomu stoji odmah do bjelančevina iz mlijeka i jaja. Riba je lako probavljiva hrana jer sadrži malo vezivnog tkiva. Za usporedbu, meso ribe probavi se za 2-3 sata, a goveđe meso za 8-10 sati. Hranjivoj vrijednosti ribe znatno pridonosi sadržaj minerala i vitamina, posebice vitamina D. Od mineralnih tvari u ribljem mesu ima selena i joda, a najviše fosfora, kalcija i magnezija (naročito u maloj ribi koja se može jesti s kostima). Plava riba obiluje omega n-3, visoko nezasićenim masnim kiselinama koje povoljno djeluju na smanjenje razine triglicerida u krvi, smanjuju koncentraciju kolesterola, te mogućnost nastanka ugrušaka. U svrhu očuvanja zdravlja preporuča se konzumacija barem 2 puta tjedno po 170 grama ribe. Pri tome je preporučljivo da barem jedna porcije bude „masna” riba poput srdele, skuše ili pastrve. Prednosti ishrane ribom danas su dokazane brojnim znanstvenim istraživanjima i više nitko ne može zanemarivati njen djelotvorni učinak.

O kvaliteti ribe Hrvatske mogu se napisati tisuće stranica jer Hrvatska uistinu ima blagodat prirodnih bogatstava koji se odlikuju u krškim rijekama i nezagađenim izvorima, u čistim jezerima i Jadranskom moru koji zajedno čine raznoliku ihtiofaunu čije se biološke i prehrambene vrijednosti ne mogu zanemariti.

Kad tome pridodamo funkcionalan sustav sigurnosti hrane izgrađen u potpunosti na najmodernijim načelima EU, činjenicu da današnja suvremena tehnologija ulova, oprema i alati omogućavaju očuvanje izvorne svježine i hranjive vrijednosti, te da od ulova do stola u bilo kojem dijelu zemlje prođe svega nekoliko sati, zbilja bi bilo poražavajuće ne realizirati vlastite konzumne kapacitete. Naš ribar, uzgajivač i prerađivač zaslužuju biti cijenjeni za svoj trud, ulaganje i održivo gospodarenje. A naši proizvodi moraju imati mjesto na našim policama i našim stolovima.

Slogan Projekta „Jedi što vrijedi!“ odabran je upravo iz razloga što je upravo danas, obzirom da su razne prehrambene niše sve veće i dostupnije, posebno važno pažljivo birati hranu koju vrijedi konzumirati odnosno birati hranu koja je našem organizmu najkorisnija i najsigurnija.
A naši proizvodi ribarstva su upravo takvi, bilo da je to riba plava ili bijela, skuplja ili jeftinija, morska ili slatkovodna...