• Drniški pršut
  • 20.08.2018. 10:30

Proizvodnja pršuta ne pokriva ni 50% domaćih potreba, svinjogojstvo na povijesnom minimumu

Uzrok smanjenih proizvodnih kapaciteta treba tražiti i u povijesnom minimumu svinjogojske proizvodnje, s manje od milijun tovljenika, rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

Foto: Udruga proizvođača Drniškog pršuta
  • 294
  • 26
  • 0

Jubilarni, 5. Međunarodni festival pršuta na drniškoj Poljani okupio je ovaj vikend zaljubljenike u gastronomiju Dalmatinske zagore i sveukupno 75 izlagača, među kojima je tridesetak proizvođača pršuta iz Hrvatske, BIH i Crne Gore. Uz pršutare, na festivalu su se predstavili i proizvođači pancete, pečenice, sira, vina, meda te ostalih domaćih proizvoda. 

Kako navodi Udruga proizvođača Drniškog pršuta, predsjednica ocjenjivačke komisije, Sandra Petričević iz Veterinarskog zavoda u Splitu  izrazila je zadovoljstvo stalnim rastom kvalitete pršuta koja se jasno vidi iz godine u godinu. Raste broj zlatnih medalja i sve je teže uočiti fine razlike među vrhunskim proizvodima. Sveukupno su prijavljena dvadeset i tri uzorka. Dodijeljene su četiri brončane, šest srebrnih i čak dvanaest zlatnih medalja, a titulu šampiona ponio je pršut Mesne industrije "Braća Pivac“ iz Vrgorca.

"Proizvodnja pršuta nije samo dio naše kulturne baštine, već i konkurentan i izvozno orijentiran proizvod. No, s današnjim proizvodnim kapacitetima od oko 350.000 komada godišnje ne podmirujemo ni 50% vlastitih potreba. Proizvodnja pršuta zahtijeva nove investicije, implementaciju najnovijih tehnoloških dostignuća te snažniju promociju čime bi se stvorili preduvjeti za veći plasman na tržište EU i u domaćoj turističkoj ponudi", rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

"Uzrok smanjenih proizvodnih kapaciteta treba tražiti i u povijesnom minimumu svinjogojske proizvodnje, s manje od milijun tovljenika. Uz tradicionalnu tehnologiju, u proizvodnji pršuta, kvaliteta i svojstva mesa ključni su preduvjet kvalitete i senzorskih svojstava pršuta,“ dodao je Kovačević, navode oz HGK, napominjući da su potrebne dodatne potpore za namjensku proizvodnju tovljenika. "Potpore namjenskom uzgoju tovljenika i povećanu proizvodnju pršuta treba promatrati i kroz strategiju Strategije razvoja turizma do 2020., koja gastronomiju definira kao jedan od ključnih proizvoda za jačanje konkurentnosti turizma općenito i konkurentnosti pojedinih regija i destinacija", rekao je Kovačević.

Hrvatska ima 31 proizvod zaštićen na razini EU oznakama zemljopisnog podrijetla i izvornosti. Oznake dodjeljuje Ministarstvo poljoprivrede, a od deset mesnih proizvoda, zaštićena su čak četiri pršuta: Krčki, Dalmatinski, Istarski i Drniški. Samo proizvođači koji udovoljavaju propisanim uvjetima proizvodnje za pojedinu vrstu pršuta mogu koristiti zaštićene oznake.


Fotoprilog


Tagovi

Drniški pršut Svinjogojska proizvodnja Festival


Autorica

Željka Rački-Kristić

Željka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Vrt je za mene sloboda! Vrt mi je učionica i utočište, teretana i radiona. Vrtlarenje smatram prijek... Pročitaj cijelu bilješku »